— Na 14 ov. mj. bili su izborf u Belgiji. Iz-
bori su se vodili po novom izbornom redu. Pobije-
dili su klerikalci, koji tako ostaju dalje na vladi.

— ,New-York-Herald“ donio je vijest, da je
Kina ponudila Japanu mir, nugjajući mu svu rat-
nu otštetu i priznajući neodvisnost Koreje. Japan
čini se, ovu ponudu nije prihvatio. Europejske vla-
sti zabrinute su dogagjajima na Istoku. Rusija je
javila Japanu da ona neće nikada dozvoliti, da
ovaj anektira Koreju. Japan je izjavio, da on o
tom ne misli, nego da samo želi Koreju civilizovati.

— Svečano je zatvorena Lavovska izložba.
Poljaci i Rusini besjedili su i slavili su uspjehe,
koji da se u prvom redu imadu zahvaliti slozi.

— Njemačka stranka u Českoj se definitiv-
no rascijepila. To je dobar znak. Sad samo da
nestane staročeha i u Austriji bi započela nova
era, koju svi čekamo. Iz Praga će najprije sinuti
svjetlo !

Domaće vijesti.

Izjava. — Odnosno na pisanje gosp. Barči-
ća u ,Pensiero Slavo,“ da je neki naš dopis iz
Primorja bio skovan u Zagrebu, najsvečanije izja-
vljujemo, da smo dopis primili od prijatelja u Hr-
vatskom Primorju. — Uredništvo ,Crvene Hr-
vatske.“

»1) Pensiero Slavo.“ — Ovaj list, koji je po-
čeo svoju veliku misiju slavenske solidarnosti ko-
pajući lagume proti stranci prava, u svojem zadnjem
broju služio se je s potpisom g. Barčića, u čiji je
članak, naperen proti stranci prava, samovoljno u-
vrstio i svakojakih uvrijeda na našega zastupnika
Biankini. Barčić je brzojavno opovrgnuo, da su one
navale njegove. Kako se to zove?

Premještaji u pol. grani. — Ovih dana ima-
ćemo velikih promjena kod pol. oblasti. Gosp. bar.
Maroičić polazi iz Dubrovnika u Spljet, a u Du-
brovnik dolazi gosp. savjetnik 'Tončić iz Spljeta.
Grošeta ide iz Korčule na Hvar; Jarabek iz Imot-
skog na Korčulu; Krater iz Benkovca u Imotsku;
Rubeli iz Hvara na namjesništvo; Rešetar sa na-
mjesništva u Benkovac a Škarica u Sinj.

,  &Bišu nam iz Trstenika 9 tek: — Poštu br-
zog parobroda od petka, mi primamo preko Du-
brovnika i Stona, stopro u subotu u večer, do-
čim bismo mogli primit u jutro rano I. ,ydovim
parobrodom što kreće iz Gruža u subotu u tri
ure prije podne.

Molimo, i uzdamo se da će slavna uprava
pošte u Dubrovniku to što prije urediti.

nHrvatska.“ — Glavni organ stranke prava
»Hrvatska“ dobio je post-dehit za Bosnu Herce-
govinu. Ovo javljamo svijem našijem prijateljima u
onim pokrajinama, koji su u stanju da drže ovaj
naš najveći pravaški list. Cijena mu je 18 fiorina
na godinu.

Irredenta bijesni. — Ovih dana presjedni-
štvo prizivnoga suda u Trstu naredilo je da se na
pečate kotarskih sudova u Istri postave i hrvat-
ski i slovenski natpisi. Ova pravedna naredba u
Primorju izazvala je strašnu buru, kod ondašnjih
talijanaša, koji spravljaju prosvjede i deputacije.
Presjednik zemaljskog odbora Mato Campitelli br-
zojavno je prosvjedovao ministarstvu, javljajuć mu
da bi moglo doći do krvavih izgreda. Tršćanski li-
stovi ima nekoliko dana, da ne pišu nego o tome.
A zašto? U Istri velika većina pučanstva jest hr-
vatske i slovenske narodnosti. Pa ipak ti natpisi
na sudbenim pečatima, koje do sada nijesu ni i-
mali, biće na podregjenomu mjestu !

Nadčovjećnu borbu vode naši suplemenjaci
u Istri, proti kojim se sve urotilo. Ali oni ipak
idu postepeno naprijed i osvajaju talijanašima
zemljište, Radi toga vlada kaos u talijanskim pri-
morskim strančicama, koje se ipak, proti Hrvati-
ma i Slovencima, nalaze složne, Ova vika na pe-
čate nije nego terorizacija, da se Hrvatima i Slo-
vencima što drugo ne dozvoli, Njih u Primorju i-
ma oko 850.000, pak nemaju niti jedne sred-
nje škole!

Pomozimo im mi, da je , Ćiril i Metod“ ustroji!

Izbor, — Na 27 doš. mj. je naknadni izbor u
kotaru Brač-Hvar-Vis, Kandidat jo stranke prava,

Jovo. —..

kako već rekosmo, gosp. Dr. Roko vit. Mišetić.
Protukandidata do sada nema.

Spljetsko Jedinstvo.“ — U prošlom broju
spljetskog , Jedinstva“ ima inače lijepi dopis iz
Dubrovnika, ali u komu se riječi jednog našeg do-
pisnika s Pelješca, namijenjene jedino tamošnjim
okolnostima, pripisuju nama kao uredništvu, u kom
slučaju izgledalo bi, kao da su rečene onim, koji
su po uvjerenju s nama, što je svakako pogrešno.

Sastanak ,Obzoraša.“ — Na 25 biće u Za-
grebu sastanak ,Obzoraša,“ koji hoće da se urede
kao stranka. Mi smo se uvijek pitali, čemu će Ba-

novini dvije opozicije?

 

Gradska Kronika.

Za Dom Starčevićev. — Gosp. Ivo Burato-
vić iz Rijeke priložio je 2 krune. Živio!

Lične vjesti. — Dogjoše i odmah preuzeše
svoju službu gg. Pivčević vjeroučitelj na prepa-
randiji, Buić sudbeni pristav i Ivančević sudbeni
kancelista.

Krizma. — U Nedjelju presvj. biskup po-
hodio je Rijeku gdje je dijelio sv. Krizmu. O tom
imamo dopis na drugom mjestu.

Yacht Namouna. — Vlasnik tog yachta
glasoviti gosp. Benett novinar i milijnar (u Euro-
pi su ova dva pojma antipodi) prispio je s njim
u srijedu po podne u luku. U četvrtak u jutro
odjedrio je put Krfa.

Ponovo u službi. — Doznajemo da gosp. Ni-
ko pl. Zamagua c. k. kot. povjerenik dodijeljen
ovom poglavarstvu, koji radi duge bolesti više je
od godine dana izostao, ovih dana opet prima
svoje zvanično djelovanje. Sretno!

Ustoličenje nove općine. — U ponedjel-
nik u jutro na 10 sati slijediće ustoličenje novog
općinskog vijeća i izbor načelnika. Kako čujemo,
Srbi i autonomaši složili su se u toliko, da se u
općinskim poslima imaju držati sklopljenoga kom-
promisa. Oni kandidiraju za načelnika Frana bar.
Ghetaldi-Gondolu, a kako ih je 24, to će ovaj bi-
ti ponovo izabran.

Koga će prestavljat taj čovjek? pita se sva-
ki Dubrovčanin.

Puk ?! Ne, jer je puk dubrovački, u broju ko-
ji_do sada u nas još niko nije dostignuo, jedno-
glasno glasujuć za hrvatske predloženike dokazao,
da je on Gondolina gospostva više sit, da on Gon-
dolu neće.

One stotine glasova podane proti njemu pre-
stavljaju ništa manje nego 10.000 duša.

Koga će dakle on prestavljati? Prestavljaće
ono 40 došljaka rišćanskih trgovaca, koji su u
drugom tijelu dobili i ono 30-40 talijanaških i nje-
mačkih činovnika iz Dalmacije Trsta i Bog zna
otkuda, koji su takogjer odlučili u prvome tijelu.
Ovako je. Naš grad nije velik. Prebrojimo po gra-
du doseljene hrišćanske trgovce, prebrojimo po u-
redima i školama činovnike koji su juče u Du-
brovnik došli, da budu sutra iz njega premješteni,
i možemo reći, da oni biraju općini načelnika pro-
ti volji cijeloga puka! Da, cijeloga puka! Nikada
se nije birao načelnik iz drugog ili prvog tijela,
nego uvijek iz trećeg, gdje narod glasuje.

Pa koga biraju ? Što je Frano bar. Gondola?
Je li Srb, Hrvat, Autonomaš ? Nije ništa, jer je
u raznim prigodama bio sve troje, Što je danas?
To je za nas i za svakoga tajna. Ali nećemo da-
lje. Ovaj čin nameće Dubrovčaninu svakojakih mi-
sli. Gledajmo radije zadnji akt one beznačajne ko-
medije, koja se igra već zokolil godina i koja će
do brzo završiti,

Po zaključku lista. — Doznajemo iz pouz-
dana izvora, da su sinoć naši protivnici / vijećali,
što bi se imalo u ponedjelak učiniti u slavu Gon-
doli i da su zaključili, da će svi doć — u paten-
tama, a njega da će nositi po gradu.

Diskoras na Poljani.

.. Čuj Mitre, Ilija i ti Sava i ti Glišane! ne-
mojte vi po vragu zaboravit, pa nedoć, U ponedje-
ljak taman na deset i po u jutro! Svi se vrtite onu-
da ispred svetoga Vlaha, A ti Ristane poruči Panta,

da dogje i njemu i onemu ćorgromu Luki is Ljadek

 

Ako su gle na taboti, biće im plaćena glornata ka-
ko i svakomu drugomu... . Panto nema gaća! Zamlji
mu ti Ilija, ti imaš dvoje.

Ilija. — Ne mogu vala; ja sam one druge obećo Glišu.

Jovo. — Čekaj... gje bi mu se moglo nać par gaća?...
Ne može onaki odrt d«ć 1... Čekaj — ima mali Jo-
vica... nema dva dni da ga je gazda preobuko na
latinsku. S vragom, neće ih bit prodo. Bolje svrati
se k njemu pa ga pitaj. Pa reci i njemu da dogje...
i Lazaru, ako ga vidiš, samo meka ne dogje bos.
Jeste li me razumjeli ?

Svi. — Neboj se Jovo, biće kako si naredio! (Odlaze.)

Lujo. — (Dolazi.) Što je to, Jovo, oli su itebe učinili za
festanjula ?

Jovo. — A nije, brate, neče mi reko pop, da skupim ovo
našijeh da nas bude više, jerbo, veli, ono lera iz
grada što će doć ne možeš ih od bruke gledat. Ne
pitaj! Bio sam jutros po svijem butigama i svakome
momku dao zapovjed. Biće nas dobar broj!

Lujo. — I naši se nešto miču, ma još nijesu dečizi, ho-
će li se vikat , Živio“ oli ,Erviva.“ Ja bi i jedno i
drugo. A kako će vaši ?

Jovo. — Živjelo Srpstvo ! Živio naš srpski Dubrovnik !
Živio naš barun....

Lujo. — Kako ? ,Naš srpski Dubrovnik ?“ Meni se para
da tako nije bilo u kompromesu.

Jovo. — Što je nama stalo za vaš kompromes. Mi ćemo
vikat kako nam bude drago.

Lujo. — E, čekaj, nije to tako.

Jovo. — Kako nije? Sad kad smo vas podigli sad biste
nas ćeli pod noge.

Lujo. — Podigli ? ! Cašpito ! Podigli smo mi vas i učini-
li vas ćitadinima, To je odviše | Dopo tutto dali smo
vam i njega.

Jovo. — Koga? Njega! A nije on vaš ?

Lujo. — Jes, smokava! On je Srb.

Jovo. — Vraga ti je on Srb, on je tolomaš! Eto vam ga.

Lujo. — Nama?... Držte ga vi, mi imamo i bolje če-
ljadi.

Jovo. — Nećemo ga ni mi nego za nevolju. Nije on Srb!

Lujo. — Nije ni autonomaš!

Jovo. — Da koji je o gjavo? Što je?

Lujo. — Što je?... Ja ti ne bi umio rijet. Piuttosto —
ništa !

Ivo. — Tako je!

Lujo. — Da o čemu smo govorili ?

Ivo. — Ne znam, sad sam došo, ma mogu se stavit po
zadnjijem tvcjijem riječima, du ste govorili od njemu.

Jovo. — Nije istina!

Ivo. — Hajde jadan ne šokaj !

Lujo. — Jovo, ja ti idem!

Jovo. — Idem i ja. Zbogom, Ivo!

Ivo. — Ne, ne, ne, vi ste se nešto razgovarali, pa sam vas
ja omeo. Kontinuajte, idem ja. Adio.

Lujo. — Adio, Ivo! Čuj me Jovo; o temu sad nemojmo
govorit. Jesmo li ostali da ima bit sve po kompro-
mesu ? Dobro! Neka bude !

Jovo. — Taman tako !

Lujo. — Dunque via coi: živio srski Dubrovnik! To bi
nas moglo irii«t i sogouit se skando. Nije lijepo da
se Hrvati rugaju!

Jovo. — Znaš koja je onda ! Najbolje bi bilo vikat: kre-
pali Hrvati! To nas ne može svadit,

Lujo. — Nije ti gruba! Poviše tega bi se moglo malo
prostudijat, Ma..... moglo bi bit i njih tu e allora
che pesce si piglia ? Eto vas tamo, činite kako znate |

Jovo. — Tako je najbolje. Pušti ti nas, vigjećeš! Nego
idem, zbogom! Ima još nekoga vigjet !

Lujo. — Adio, adio!

 

Naprijed!
složno za hrvatska narodna prava.

Naprjed, braćo! samo složno ;
U slozi je rodu spas.
Oj kad bi se sjatimio
Moj hrvatski narod vas
Na podlozi prava svoga,
Velik li bi biti moga! e

Naprjjed, braćo! samo složno ;
Cjeo mladi naraštaj
U nas oči jur upire
I gleda nam djela sjaj;
Računati na nj možemo
Ako složni ustrajemo.

Napr'jjed, braćo ! samo složno
Drž'mo u vis barjak svoj;
Kamo ić je put kažimo
Uzdanici mlagjenoj,

Nek je s nama da nas sljedi
Svetih prava ka pobjedi.
Naprjjed, braćo! samo složno;
Uz junački pošten glas
Zaljubiće bratac brata,
Bog će dati doć će čas
Da postane sloga bratska,
Da oživi sva Hrvatska.
Napr'jed, braćo! samo složno

Brano prir, narod svoji magi