Br. 44.000 | lingo U DUBROVNIKU #8: Novembra 1894.
= List izlazi svakom subotom, a cijena mu
godinu fior. 4,na po godine fior. 2; Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Hercegovinu: na cije-
lu godinu fior. 4: 50, na po godine fior. 2: 25; za inozemstvo flor. 4 i poštarski troškovi
Pojedini broj stoji 10 novč. Ko ne vrati list kad mu pretplata mine, smatra se da | tiskaju po pogodbi.
je unaprijed za Dubrovnik: na cijelu l ui župe oglasi plaćaju se upravi ,Crvene Hrvatske“ u Dubrovniku a dopisi
| šalju se Uredništvu.
Za oglase, zahvale i ost. plaća se 10 novč. po retku, a oglasi koji se više puta
je predbrojen i za došasto polugodište, U Rukopisi se ne vraćaju. Listove nefrankirane ne prima ni uredništvo ni uprava. “
Budimo na. čistu!
Koliko Srbe boli dvostruka sramota, što su
je doživjeli u Dubrovniku, najboljim je, kako već
jednom rekosmo, svjedokom mučanje njihovih no-
vina. Dvostruka sramota, jer ne možemo mi po-
misliti, da se oni srame nezakonitosti što su po-
činili, već ih je stid što smo im otkrili svu nji-
hovu . . . . srpsku golotinju, te da je sakriju, bi-
jahu opet prisiljeni da kleknu pred autonomaše i
da se upregnu pod njihov jaram.
Ali njeki kan da su uvidjeli, da ovaj muk
na dobro ne sluti, te stadoše da u_, Srpskom Glasu“
tumače, “ kako su Hrvati izvojštili onako sjajnu po-
bjedu. ,Srpski Glas“ se najprvo ljuti na vladu, ko-
ja nije htjela čekati, da se pomire za čas zavagjeni
Srbo-Autonomaši i onda ureći izbore. Da pravo re-
čemo i nama je to žao, jer bi onda bilo došlo još
više hrvatskih birača, koji su ostali doma, kad vi-
dješe da nije pogibelji. Onda bismo najbolje vi-
djeli kolike su čije sile, samo bismo ua izbore
morali dosta počekati, jer se Srbo-Autonomaši još
nijesu posve izmirili. Čudi se zatim začetnik na-
rodnog razdora, kako su Hrvati mogli dobiti u
samomu jednomu tijelu 545 glasova. To nije mo-
guće! zaključuje njegov dopisnik, jer Srbi i Au-
tomaši skupa nijesu nikada toliko dobili. Dakle?
Bilo je velikijeh nezakonitosti. Preko 100 glasova
ne smjedoše da budu primljeni, punom«ćvice nije-
su valjale, mnogi su glasovali po 4 puta i tako
Hrvati nijesu imali više od 150 glasova. To je
dopisniku ,Srpskoga Glasa“ pripovidjela — nje-
gova ugrijana fantazija,
Ali pustimo skutonoše kalugjera neka se iz-
viču, pak ćemo se poslije na njih osvrnuti, a mi
se sad pozabavimo malo bliže,
»Dubrovnik“, koji je bio svečano obećao da
se više neće osvrtati na ono što Hrvati budu pi-
sali o izborima, ne može da sadrži svu žuč, što
na njih kuha, nego mu je nešto prekipjelo. Naši
Srbi nikada se ne osvrću na ono što ne mogu na
nijedan način pobijati, ali ištom nagju štogod,
gdje misle da bi mogli prigovoriti, onda ih niko
živ trpjeti ne može, Tako su napravili veliku vi-
ku radi onoga članćića, kojim: smo u pretprošlom
broju predhodno navijestili srpsko-autonomašku
slogu za izbor Frana Gondole, Mi smo onda pre-
stavili toga čovjeka u pravoj njegovoj slici, te smo
kazali, da će biti biran načelnikom proti volji ci-
jeloga dubrovačkoga naroda, koji ga je na 1 Oktobra
svečano odbio. Ono 545 jednoglasnih glasova, po-
danih proti njemu, da prestavljaju 10.000 duša dubro-
Yačkoga puka, koji je pokazao da je sit Gondoli-
na pašaluka. Na ovo nam _,Dubrovnik“ odgovara,
da je laž, da ouo 045 glasova prestavljaju cijeli du-
brovački puk. Ono #00 seljana, kliču dopuzi u srp-
skoj štampariji, zastupaju stoprv sami sebe. To je
Autonomaši u onijem izborima, što su bili unište-
li uza sve : pwiznate nesakouitosti, nijesu ' dobili
viti 20 glasova. Zar ove 20; glasova. mogu. zastu+
Je; ko izostao, to je bilo, jedino. radi :bolesti,. ru»
vromoma Mi; šta. je Zuko sjegurau. pobjedu, ćav
istina. Ali tim oni zastupaju svu okolicu gradsku
koja hroji ,gko..6000 duša, Iz te okolice i Srbi i:
| ovi složni glasovi ne prestavljaju Gruž, Bosanku,
Brgat, Postranje, Mandaljenu, Mline, Plat? Zar ova
mjesta ne broje svojih 6000 duša ? Zar onaj ostatak
od 245 birača ne prestavlja svoje 4000 gragjana
Dubrovčana ? Jesmo li mi dakle pravo imali, kad
smo pisali, da će Gondola biti: izabran proti volji
dubrovčana ?
Ko je dakle birao baruna Gondolu? Koga on
prestavlja ? Njega su birali udruženi srpsko-talija-
naški vijećnici, koji su uza sve nezakonitosti u pr-
vom i drugom tijelu dobili skupa 181 glas. Gon-
dolu kao načelnika šalje 181 birač, dočim je pro-
tiv njega bilo ništa manje nego 545 glasova i to
onoga tijela gdje narod glasuje, koji narod u pr-
vom redu pozvan je da prestavlja njegov načelnik.
Izmegju ono glasova podanih za Gondolu i
njegove nema ni polovina Dubrovčana. Tu ćemo
naći oko 40-50 glasova hrišćanskih trgovaca, koji
su juče preko brda došli; imade napokon u pr-
vom tijelu oko 40 talijanaških i njemačkih čino-
vnika, koji glasujuć za srbo-talijanaše birahu Gou-
dolu. Neka nam ovo zaniječe ,Dubrovnik“ i mi
ćemo se potruditi, da ih po imenu prebrojimo i
javimo otkud je koji. Mogu li ovi glasovi presta-
vljati Dubrovnik ? Ne nikada, isto kao što ga ne
može prestavljati kukavni ostatak od 90 glasova
nekijeh našijeh sugragjana, koje opet valja podi-
jeliti na srpski i talijanaški dio.
Jesmo li mi dakle istinu rekli, kad smo pi-
sali, da je Gondola izabran načelnikom proti volji
dubrovačkoga puka, koji“ga neće? Eto vidjeli
smo sada ko je bio za nj, vidjeli smo koga on
prestavlja i ko je tomu velikomu politićčkomu ša-
renjaku pravio plaćene demonstracije — a općin-
stvo,neka presudi.
X. Ali mi smo uz to još pisali da se načelnik
uvijek bira iz HI tijela+gdje narod glasuje. To i-
stina nije zakon, ali_je običaj da se kandidat za
načelničku stolicu nosi u III tijelu, da ga puk iza-
, bere. , Dubrovnik“ nam je na to odgovorio entrefi-
letom štampanijem velikijem slovima, iz koga naj-
gražnije ovdje doslovce donosimo.
»Hrvati su ove godine, piše taj list, nosili
za načelnika g. Vlaha DeGiulli koji je i još ne-
kada bio biran načelnikom. Zna li ,C. H.“ kad je
to bilo? Mi ćemo joj rijeti: godine 1885. Tad je
stara narodna stranka pobijedila u IL i X. tijelu,
a u IH. tijelu bijahu pobijedili autonomaši isklju-
čivom zaslugom kan. dn. Mata Pište, koji je svo-
jijem pismom na glavare od Župe preko noći od-
vratio Župljane, dame glasuju s narodnom stran-
kom. Kanonik Pišta bijaše onda autonomaš. 'Tako
u III. tijelu bijahu prodrli autonomaši, a narodna
se stranka ne bijaše ni prikazala. DeGiulli bijuše
izabran u II tijelu, taman kako sad Gondola. Ra-
zlika izmegju izbora Gondolina i izbora DeGiulli-
jeva u M tijelu sastoji. se u tonsišto je. Gondola
bio izabran zakonito, ogromnom većinoin glasova,
dočim je DeGiulli bio izabran — budi rečeno in-
ter uos — nezakonito, jer je za nj glasovalo he-
valjalijeh glasova tugjijeh podanika dva puta više
nego li je imao glasova većine.
+ ml kašnje DeGiiulli iz IT. tijela bio je izabran
za načelnika, ane iz ILI gdje narod glasuje, kak
običaje reći ,C. H.“
i \inKoga su dakle: — pitamo mi uC. H.* Ri
zastupali oni birači autonomne stranke: u IU. ti«:
delu, koji su jednoglasno izabrali 12 Autonomaša
god. 1885? Biće valjda zastupali 10.000 Dubrov-
čana, kako -sada ovi seljani te glasovaše za hrva-
cke predloženike, A koga je onda zastupao Na-
čelnik g. Vlaho DeGiulli +“
»Neka nam ,C. H.“ izvoli na ovo odgovori-
ti, ali ne onako maglovito, nego bistro i konkret-
no, kako su konkretni naši upiti“. —
Milo nam je da nam je ovo ,Dubr.“ spome-
nuo, jer nam je tako dao prilike, da mu otkrije-
mo neke ljude, s kojim se on danas diči.
Nije istina, da je kan. dn. Mato Pišta bio
god. 1885 autonomaš. On je uvijek bio Hrvat, te
je god. 1869 svojim uplivom kao župnik župski,
dosta doprinio, da se sruši talijanška općina Vlice
Vuletića, koju su sada, kako nam se sve nešto
čini, Srbi opet podigli. God. 1885 sastalo se bilo
nekoliko Dubrovčana, kojijem je bilo srpstvo do-
gadilo te ustadoše proti ljudima stare narodne
stranke jedino radi toga što su oni bili u slozi
sa Srbima. Da sruše Srbe. bijahu se združilt sa
njekim autonomašiu.a. Zna li Dubrovnik“ “ko
je bio na čelu ove protusrpske stranke? Niko
drugi nego glavom mjegov ljubimac barun Frano
Gondola, koga on danas slavi kao_spasitelja srp-
stva.
U izborima HI tijela ovoj stranci uspjelo je
da predobije. jer već onda narod se: je instinktivno
odbijao od Srba, ma da u narodnom jitanju nije
bio posve na čistu, krako danas. Od onih 12 vijeć-
nika — ako izuzme.no Gondolu za koga niko ne
zna što je - + bio je samo jedan autonomaš; Ahe-
le Serragli. Neka nam ,D.“ ako zna imenuje još koga.
To nijesu dakle bili talijanaši nego protivnici Srlia
i srpske omladine vogjeni od Gondole, koji je da-
nas dika te ,omladine.“ Stara narodna stranka
bila se onda radi sloge sa Srbima veoma izložila,
sm pok. biskup Mato Vodopić, a poglavito se bi-
jaše izložio gosp. dr. Pero Čingrija. Toliko je ovo
istina, da poslije, kad se dogodila ona sablazan u:
Stionici radi pogreba Ljubiše, da su se onda s Čin-
grijom odmah združili svi oni koji su došli u vi-
jeće kao srpski protivnici, osvem autonomaša i Gon-
dole, koji su prešli u opoziciju zajedno sa srpskom
omladinom.
Istina, onda je bio izabran za načelnika e,
Vlaho DeGiulli. koji je bio nošen u II tijelu. Ali
g. DeGiilli nije bio kandidat za načelnika kao sa-
di Gondola koji je po svijem gradskijem uiglima
bio štampan velikijem slovima. DeGiulli bio je po-
slije slučajno predložen i izabran, te su za nj gla-
sovali koli oni iz prvoga i drugoga tijela, toli i
vijećnici iz trećega tijela iz Župe i Gruža, izmed
kojih jedan (g. Mato Gjik) bio je nošen iu upra-
viteljstvo. Za nj su dakle glasovali svi vijećnici
osvem jednoga, a to je ako: se ne varamo bio g.
Mato pl. Natali, te na pitanje , Dub.“ koga je on
onda zastupao, možemo ma slobodno odgovoriti,
da je zastupao sav nažod, ubrajajuć ovdje i one
koji nijesu bili dostojnitda ih omaki čovjek zastu-
pa. ,Dubrovnik“ gdćori da je on bio biran neza-
konito, jer da je za nj glasovalo i nevaljalijeh gla-
gova tugjijeh podanika. Za nj su glasovali, kao
vijećnici; oni isti koji se danas kupe oko »Dubro-
nika“ kao gg. dr. Antun Pugliesi, Niko Radulić,
dr. Viaho Matijević, Mato Šarić, Gjorgjo Grkavac,
tijepo Bravačić itd. A nevaljali glasovi tugjijeh
“mijesu bili niko d 0 došljaci hri-
kat dunas-hiraje“ Frana: Goiitolu, svog