negdašnjeg velikog prijatelja, onda , Dubrovniku“ postaju dubrovačka inteligencija“ i ;evijet dubro- vačkoga gragjanstva.“ Nije napokon istina da je. DeGiulli i drugi po i ći 1 jea, era jesmo jedan zat bio na om. "e: RECE HM = Ovako stvar stoji. Ako i jest g. DeGiulli bio iz jela učinjen načelnikom, on ne bijaše no- šen kao načelnik, dočim Gondola, koji je sada bio u III tijelu krupnijem slovima nošen kao načel- nički kandidat, u zadnjem času sramotno je pobje- gao iz III. tijela, gdje narod glasuje, te se sakrio u II. tijelo &đje lirišćan Ničuju; Za nječa pu izabranici nijesu glasovali nego kako rekosmo naj- više 90 izbornika Dubrovčana. On : dakle ne pre- stavlja Dubrovnik već hercegovačke hrišćane i dal- matinsku burokraciju, a to je ono što mi htjedo- smo i evo uspjesmo dokazati. Ako ovo _,Dubrovniku“ nije dosta, onda ćemo mu u brk kazati, da ne prestavlja ni njih. On vi- še i nije načelnik. Gondola može imponirat samo kakvijem svijesnijem glavama iz srpsko-pravoslavne štamparije, ali svak drugi zna, da u općini, gdje je prvim prisjednikom jedan Ivo Avoscani, . tu. Gon- dola ne može da bude načelnikom nego samo po imenu. .Neka se zato veliko srpstvo tješi, jer je svoj udes u Dubrovniku povjerilo talijanašima i njihovome vogji, koga je moralo postaviti na kor- milo Dubrovnika ! === Patnje. naših u lstri. Istra je danas burnim prizorom razdraženih narodnih strasti, koje su polučile najveću mjeru. Kad je nazad malo dana prizivno sudište naredilo dvojezične table, niko nije niti pomislio, da će ra- di te pravedne naredbe doći do onakih demonstra- cija, kakve se zbiše u Piranu, Kastvu, Rovinju i i drugim istarskim talijanaškim gradićima. Razdra- žena svjetina bila je tako pobjesnila, da je rušila sve što joj je na put stalo. Vojska, žandari, ba- junete ne mogahu da odole sili. U Piranu je ra- zvalila dućan jednome Hrvatu i uništila sve što je u njemu našla. U drugoga je provalila u stan, te je on morao bježati, da se spasi na krov, a preko svoga krova na krov susjednih kuća. Sve pokućstvo bijaše uništeno, pivnica razorena, bačve polupane i vino razliveno, i to samo zato što se on ne slaže sa fanatizovanom istarskom talijanaškom strankom. Tolika je mržnja talijanaša na naš mili na- rodni jezik, da u Rovinju nikakav poslužnik ne htjede i ne smjede skinuti tablice koje dosad bi- jahu. samo talijanske i zamijenuti ih sa talijanskim i hrvatskim, nego su morali zato uzeti nekoliko tamničara. Po svim talijanaškim mjestima Istre bilo je velikih izgreda. Imetak i osobna sjegurnost Hrvata i Slovenaca bijaše za više dana izložena pogibelji, te je još i danas sasvijem da .je tamo poslana vojska. To se sve učinilo, jer je vlada ukinula ne- pravdu što je opstojala, te namjesto samog. tali- janskoga natpisa naredila da natpisi okružnih su- dova budu dvojezični ! I nije ništa učinila odviše. U Istriji po služ- benim popisima imade 170.000 Hrvata i Slo- venaca a samo 118.000 talijanaša. Hrvata i Slove- naca imade dakle tri petine naprama dvije petine. Je li dakle bilo pravo da bude svud samo i isklju& čivo jezik talijanski? Dapače sad kad se to neka- ko poboljšalo, talijanski jezik ostao još uvjek pr- vi, a tek za njim dolazi hrvatski. Ni to nije pra- vo, jer je većina starija od manjine, ali eto tali- janaši Istrije ne bi htjeli dati našemu narodu ni onoliko, koliko je dosta da se zna da ga ima i da je on njima podregjen, nego bi ga htjeli posve iz- brisati. 'Tako je u Istri, a u Dalmaciji gdje talijana- ša nema nego 20.000, dakle, jedva 4 9/9 ondje oni traže u svemu ne samo ravnopravnost s nama, ne- go prvenstvo. Službeni jezik po svim uredima is- ključivo je talijanski; od šest srednjih škola dvi- je su, dakle 33 9/9,na talijanskom jeziku, a svi u- redi, u koliko ne nose natpis talijanski, nose ga u oba dva jezika. “U Istri naprotiv talijanaši gaze - najsvetija čuvstva hrv: i to ne iz političke nego uprav iz narodne mržnje, iz mržnje naprama našemu i- menu i , U lstriji nema nikakve hrvatske. ma -<aamammm——m—— srednje škole. U, Trstu gdje' žive 40.000“ Slovdna- -ea-ne mogu ovi dobiti niti jedne pućke škole. Po svoj Istri tolike su poteškoće, da se dobije jedna pučka škola, da su_to_ stvari nevjerojatne. U, Istri- ji ima Talijana ali to-su izolirane naseobine. Gra- dovi i predgragje većinom su talijanski i t0 samo na zapadnoj obali, ali sela ona su hrvatska. U Po- li na pr., talijanaškom gradu, predgragja su čisto hrvatska sa talijanskim pučkim školama, u kojim malena djeca uče kako se zaboravlja materinski jezik. Zemaljski sabor, zemaljski odbor ne bi za ustroj jedne slavenske škole dali ni novčića, nego poslje velikih molba i utoka, ako se vlada odluči, tako da su Istrani bili prisiljeni da podižu ško- le 6 narodnom trošku, da ustroje društvo ,Sv. Ci- rila i Metoda,“ koje sabire dobrovoljne milodare po svim hrvatskim i slovenskim zemljama za ne- _voljnu hrvatsku i slovensku dječicu. Kad se dakle čulo, da se vlada odlučila, da nešto učini i ovim, talijani koji ih smatrahu nižijem od sebe onda su se faktično pomanili. Toliko oni mrze nas i naš narodni jezik! Kako će se. svršiti ova borba. to mi ne zna- mo. Hrvatska i talijanska misao uhvatile su se u Dubrovnik, 1 Novetibra.:i| * Na 25 pr. mj. bila je davno već oglašena skup- ština t. zv. neodvisne stranke. Po izvještajima no- vina. na. njoj je bilo prisutuo oko.300-400 ,;+soba iz Zagreba, Hrvatske i Slavonije. Na tom s?stan- ku gosp. dr. Šime Mazzura razlagao je zašto nije moglo doći do sporazumka sa strankom prava. Iz njegova govora izvadisino ovo: Da obzoraši nijesu bili iskreni, kad.su skla- pali koaliciju, koja, kaže dr. Mazzura, ,nije našla odaziva ni kod svih članova našega (obzoraškoga) kluba.“ ja U Da su oni mrzjeli i nadalje stranku i vogju stranke s kojom su paktirali, da su mrzjeli i su- mnjali o najvigjenijim članovima njezinim. U opće oni nijesu umjeli ni mogli da zaborave. i) Ali to su sve poznate stvari. Dr. Mazzura tuži nadalje stranku prava, da ona ,perhorescira ideju ilirstva, perhorescira ideju. jugoslavenstva.u- pravo onako kao i magjaronska.“ Žalosno je da se još našlo 400 Hrvata, koji su ove Mazzurine riječi popratili dugotrajnim o- dobravanjem ! i Da, stranka prava perhorescira i perhore- koštac. Presjednik zemaljskog odbora bio je odmah | scirati će svaku ideju, koja nije ideja hrvatska! brzojavio, da dignu natpise, jer da će biti nereda. Natpisi nijesu uklonjeni i nereda je bilo. Vlada je izjavila da ona ostaje pri svojim naredbama i da će ih provesti. Ali vlada sastavljena je iz koalici- je,. u kojoj njemačka ljevica i Coroninijev klub sa- činjaju glavnu polugu. Njemačka ljevica je u ovom pitanju svim srcem na strani talijanskoj, a Coronini- jev klub kažu da je već istupio iz koalicije. Uz to nije sama Istra na koju se ljevičari ljute, što joj je dobačena jedna mrvica od onih narodnih prava: ima i pitanje celjske gimnazije. Sve to uzeto skupa pro- uzročilo je kod ljevičara tako ogorčenje, da mno- gi i to od najuglednijih već viču, da će u opozi- ciju. Zato bi mogla vrlo lako nastati kriza i ko- načno raspad koalicije, koja je tako nenaravno zgragjena, da je dosta tegnuti u jedan kamenčić i sve se valja. Naša braća u Istri neće megjutim popustiti. Oni su u carevinskom vijeću zametli boj. proti nasiljima gospodujuće talijanštine, koji boj neće ostati bez uspjeha. Ali mi imamo da opazimo nešto drugo. Ovi talijanaši istarski braća su naših talijanaša. Nji- hovi političari rade dogovorno, njihova glasila po- držaju taj savez. Naš. talijanaški list najvećom simpatijom pozdravlja ove zločine proti pravicama narodne većine u Istri, a jedini talijanaški zastup- nik Dalmacije nalazi se u istom klubu sa talija- našima iz Istre. ,Lega Nazionale“ pak spaja ih 'svijeh zajedno u jednu, tobož kulturnu, zajednicu. Ta se kulturna akcija svagja, kako je malo prije dokazano, na uništenje naše narodnosti, u prvom re- du na. uništenje našega narodnoga jezika, kome nedaju niti podregjeno mjesto ondje gdje bi po zakomu imao da bude prvi. Naši Srbi njihovi su najvjerniji sa- veznici !! Sam taj fakat dostatan je da osudi i u bla- to baci svukoliku današnju politiku srpsku kao neslavensku, nenarodnu i nepatrijotićnu. Zar onaj jezik, koji nam talijanaši iz zemlje, iz naše zemlje hoće da proskribiraju nije i njihov jezik ? Ne. Mr- žnja na Hrvate toliko ih je zaslijepila, da su se sami ponudili na službu svojih najljućih dušuana. U Istri nema nego jedno, samo jedno selo hrišća- na (Peroj), što ih je mletačka republika radi ne- djela u Boki davninom tamo prognala. Ovi hrišća- ni i zato Srbi, najveći su neprijatelji Hrvata i hrvatstva, najoduševljeniji saveznici Talijana. Za- što ? Iz strasti i mržnje. Ako smo danas u plemenskoj borbi, al opet smo braća. Borimo se, kad već tako mora biti, riješimo našu raspru na narodnom megdanu, al izdajica i kukavica onaj, koji u toj raspri ua vla- stitu štetu zove u pomoć zajedničkog neprijatelja svoga naroda i svoga jezika! Dogagjaji u Istri, ako su po nas teški, jer nam srce paraju gledajući kako se naša mila bra- ća i naši prijatelji zlostavljaju i progone, za ne- koga drugoga mogu biti korisnom lekcijom, ako nije već sasvim izgubio narodni moral i poli- čko poštenje. sm pr prim | Što hoćete od nas, o gospodo, koja ste tomu va- | šim odobravanjem .na 25 ov, mj. svečano pro- ' svjedovali ? Da konfuzija postigne svoj vrhunac, skupšti- na neodvišnjaka izjavila se suglasnom .sa načeli- ma izraženim u Vojnovićevoj adresi i u programu | stilizovanom zajedno sa pristašama stranke prava. Sada prvi program znači Trojednicu i vršenje na- godbe, dok. drugi program preštavlja program stranke prava, neodvisnost i cjelokupnost Hrvat- ske na temelju narodnog i državnog prava. Tako obzoraška strauka ima dva programa, od kojih je jedan istovjetan sa onim što ga ima stran- ka prava. Mi nemamo toliko erudikcije, da bismo mo- gli shvatiti, kako se može isti čas stajati na na- godbenomi na državopravnom stanovištu, i kako mo- gu dvije stranke imati doslovce isti program. Ovo potonje moglo bi biti jedino onda, ka- da ne bi odlučivalo načelo nego osobnost i kad bi se stranke dijelile po jakosti osobne mržnje iz med svojih prvih spobornika. ; Što će sada raditi stranka koja se kani još i organizirati po gore navedenim kriterijama? Evo što: ona će samo biti od omete, koli - nosiocima / toli protivnicima današnjeg sustava. Biće kao neki zli usud, koji neće dozvoliti da se vas naš narod kri- stalizuje u jednu jedinstvenu opozicijonalnu stran- ku, da se podijelimo -u dvije naravne čete: u one koji su za današnji sustav sa svim njegovim 'po- sljedicama i one koji su proti njemu. Izmed ove dvojice nova stranka sa dva programa biće sredi- na, ali ne zlatna sredina, već sredina smetnje. Čast ljudima! Ali naše je čvrsto uvjerenje, da u Hrvatskoj ne mogu danas bitisati nego dvi- je stranke : magjaronska iliti nagodbena i stranku prava. Ko hoće da popravlja mane Magja- rona, neka ide k njima i neka to pokuša; ko ho- će, da kao pravaš popravlja pogreške“ stranke prava neka . dogje k nama. Ali ovaki ne mo- gu sačinjavati posebnu strauku nekakvih kontro- lora bez označenog stanovišta, jer trećoj stranci u Banovini mjesta nema. — 8. Pogled po svijetu. 4+ Aleksandar III. — Brzojav nam je ju- če dojavio žalosnu vijest, .koju sva Europa od ne- koliko sedmica očekuje: : umro je Aleksander III. ruski car u 49 godini svoga života. > Još mlad čovjek, trpio je od neizlječive bo- lesti, koju prvi svjetski kapaciteti ne mogoše sa- vladati. I umrije u najljepšim godinama svoga života. 3 Aleksandar HI nije bio od onih vladara, koji su svoje ime ostavili povijesti ratova. On je bio miran knez, te je.bez dvojbe najzaslužniji za uzdržanje evropskog mira, U tomu su svi