Ivo. — To ne znam. Mato je pripovijedo u kati da je bio

velik kako tovar. Pravi, govori, oni vlaški. e 1 ls
Vlaho. — To mi se para čudo kako se onda azardo na

Mata. Per dio, imo bi ga bio poznat,

Ivo. — Ni ja ne mogu to nikako ražumjet .... Može bit
da je bio i mahnit ? Dada ga je ugrizo !!.....

Vlaho. — Isto više mala korist od njega. i. asesur.

Ivo, — Jes, ma sempre sarebbe stata una perdita grave.

On je bio od prvijeh kad se je formavala omladina.
A zašto ga nijesu ćeli više nosit u aministracijon ?

Vlaho. — Nije ćio on. Reko je da mu je više dodijalo
trpjet Frana, da više ne može prudentati zato ako
ga opet stavu da će se ritirat dalla vita politica. A,
Bogu hvala, znaš kakav ti je on kad zakočuta. Ta-
ko ga je valjalo poslušat.

Ivo. — Gja! na mjesto njega došo je stari naš deputat
Jero. Sempre fedele ai suoi principii! Buona forza, pe-
ro specialmente pei lavori pubblici, što je bio referat
Matov. A nije na se ni u politici. Ja mislim da ni-
jesu ništa izgubili,

Vlaho — Otkud!! Jesi li vidio kako je onu veče na i-
me Srba pozdravio Gondulu i reko mu, da su ga
oni stavili za timunijera njihove srske barke. Ka-
kvu to srbi imaju barku?

Ivo. — A che barku! kakvu barku! Ono je užanca kad
se komu hoće rijet, da ga se stavilo da guverna.
Kašpito ! Duše mi dali su je u dobre ruke. On je
gja obrnuo s timunom put Pulje.

Vlaho. — To jes, ne on nego mali Ivo. Frano bi, da ga
puštu, subito zašijo u Vijenu, jerbo bi mu tamo mo-
gla najbolje frutat,

viste. Ko zna što on njima pridava! A što ono ho- ;

će rijet što piše ,Dubrovnik“; Njegova prošlost naj-
bolja je garancija za budućnost ?

Ivo. — Ono hoće rijet che il suo passato garantiška, da
će dobro guvernat srsku barku. Znaš kad je ono na-
zad 8 godišta minavo Srbe ?

Vlaho. — Kako ne!? Kad je ćio da ga oni što su bili
kontra Srbima nosu za potestata, a kad oni nijesu
ćeli, onda se uniško s omladinom, da ga učini ona,
I ona ga je učinila. Duše mi Frano meže garantiškat
col suo passato, da će bit svegi isti.

I vo. — Vidiš, mi ga Hrvati imamo kontra njemu a morte.
Neki hoće rijet, da on nema karatera, Eppur on je
jedan čovjek koji ništa ne misli nego kako će puku
učinit dobra. Zato se on toliko i muči, da ostane

gje je.
Vlaho. — Čuo sam govorit da je dosta nčinio za uspo-
menu kad su ga jopet učinili za potestata. Jeli istina?
Ivo. — Kako ne! Darovo je gradu dva manjitika regala:

sovrnje i ljepirica.

Vlaho. — Kakve sovrnje ? Kakvijeh ljepirica > ?

Ivo. — Sissignore ! Ljepirica !

Vlaho. — Ljepirica ! !! On ljepirica ??

Ivo. — Da! ljepirica. Ma..... ne opet onijeh kakvijeh
ti misliš, jerbo moj kao one gustaju i njega. Nego
je regalo pravijeh božijeh ljepirica svake kvalitati,
onijeh od kupusa, od jabuka, žatijeh, šarenijeh. Pro-
legaj ,Dubrovnik“ ako ne vjeruješ. Punu jednu ška-
tulu ! S tijem se on okupavo kad nije bio potestat,
kad je kišo u Lapadu i po vasdan hito muhe. Anci
govoru da je to il suo forte,

Vlaho. — Ovo se snama ruga. Što će nam ljepirice ?

Ivo. — Lijepo je vigjet,

Vlaho — Od strade ferrate i porta od gvere na ljepi-
rice, Che salti!.... Da je almeno poslo koju botilju

ulja !

Ivo. — Ovega puta nijesu rodile masline. Do godišta, ako
bog da.

Vlaho — A što je od sovrnje ?

Ivo. — Ima se u Gružu gradit nova riva. Eble me, on je
obećo da će iz baštine i petrala darovat svu sovrnju
muktice,

Vlaho —A hoće li im za to štogod spoznat?

Ivo. — Zašto ?

Vlaho — Što će mu očistit petro gje vadi kamenje i ba-
štinu.

Ivo. — A che, to je jedan rego s njegove bande. Pak mi

dogji rijet da se on ne misli za grad !

Vlaho — Baš je splendid! Ovo ti je kako koja tako
bolja. A ko ti je to sve reko ?

Ivo. — Govorim ti da sam lego, kako ga Dubrovnik“
fali. Još je obećo Ivu Avoscani da će mu, ako bude
dobar, regalat oni njegov zviždak, jerbo se Ivo ne-
može vele krivit, Veliki čovjek! Poznaćemo ga, kad
ga izgabimo.

Vlaho — Difatti. Adio! Živjele ljepirice gospara Frana!

Ivo, — Nijesu žive, krepane su. Adio Vlaho!

Vlaha — Adio Ivo!

Književnost.
Primili smo :

Program ć. k. Državne Velike Gimnazije u
Kotoru. Za školsku godinu 1893-1894, Sadržaj :
A. Stvarni i estetični tumač Mažuranićeve pjesni
»Siurt Smail-Age Čengijića“ (F. Cherubin Šegoić);
B. Skolske vijesti od opravitelja.

Technisches Compendium  filr Industrielle u.
Gewerbetreibende, Von Rudolf Swarz. Wien.

 

gje su ovake barke assai ben ,

JAVNE. ZAVALE
ALIKNS:
Uza svetu uspomenu. svoga neprežaljenoga

 

strica
FRANA BOLLANI-A

ostat će nam srcu privezana harnost prama svima
koji nas se u skladnomu Dubrovniku sjetio  pri-
godor njegove bolesti i smrti, nastojeć da ublaže
našu bol, a da izkažu zadnje počasti milomu po-
kojniku. Ne" možemo pak a da na osobiti naćin
svoju zahvalnost me izrečemo prijateljskijem obi-
teljima Dabrović i Bilježnika Katić-a, dru. Roku
Mišetiću, dru. Kosti knezu Vojnoviću, Trgovačkoj
Komori, svim civilnim oblastima, narodnoj čitao-
nici i ostalni gradskim društvima. Blagodarimo i
zahvaljujemo svima !
U Dubrovniku, 27 Oktobra 1894.
Dujam i Emelija Bui.

zamiix

I Goi

Prigodom smrti Gosp. Pava Svago bij udje-
ljeno na uhar Siromaha od Gosp. Vlaha Svilocos-
si fiorina 10, Obitelj Kalačić f. 5. Obitelj Vlaha
i Lene Rajčević f. 8.

Povjerenstvo Javne Dobrotvornosti.

 

|S === ====i === ERE SZ

o

 

Nasljednik imanja.

I Pozivlje se ovim Horst Walbrul pu-
I škar iz Weimara (u Njemačkoj), da se što
I prije javi kod Karla Hindersin-a u Weima-
i ru, gdje će primiti svoje nasljestvo.

Y Umoljava se svaki koji pozna njegov
i boravak za pismenu obavijest. Troškovi su

nadoknagjeni. 2—2,

DE=z= Sjllijj i 4

O=S=z==n=E====o ==E=E=zERZ==O

   

Odijela i Crevalja
za gospodo, gospogje i djecu kupuje se naj-

bolje vrsti i uz jeftinu cijenu kod

Weissa
Ima na prodaju fotografija Dubrovnika.

 

 

Najljepše lukovice cvijeću i najbolje vrsti ja-
godu što se sad sade, salje na sve strane vrlo jef-
tino dvorski dobavljač. Vilhelm Miihle u Te-
mišvaru. Cijenici na zahtjev muktice. 3-3

JE TI E RI 3 Re EE taszrenumae

Jedan trgovac u Trstu tra-
ži Dalmatinca nastanjena u Ko-
toru sa kapitalom od 3000 fior.
koji bi zauzeo u Kotoru ra-
dnu oko lišća od lovorike u za-
molima od 9 kilogr. Koristi oko
300 mjesećno, a možda i više,

Ponude prima Uprava + »Grvene
Hrvatske« u Dubrovniku.

 

 

 

  

" Tinect. ehinae nervitonica comp.

Re
I pri D.ra Iiebera Elizir za nerve i snagu.)
Prava samo sa znakom Križa i Sidra.

y ripravlja po propisu Zjekarna Max Fante u
% Pragu. Ovaj prepatat odavna je poznat kao srestvo
za učvrščenje živaca. Boca po 1, 2 i %4 fior. Nadalje
pokaz iše se uspješnim Sv, Jakoba kaplje za želu-
dae, Boca 60 i 1 fior. 20 novč. Glavna iladišta: K.
%, Bianchi i Andrović u Zadru; nadalje Serravallo i
C. Zanetti u Trstu; Alte K. K. Feld- kika Beču;
u ljekarnam u Dubrovniku kao i u svim većim ljekarnama.

 

V tg

IZVORNI
najnovijeg i najizvrsnijeg sastava sa mekanizmom na dvostruki i traj-
ni pritisak; obezbijegjena je najkorisnija uporaba ćak do 20 po sti

veća od svake ine što se dr. uginm o tijeskovima postiže.
Prvijem nagradam obdareni kod svih izložaba,

MLINOVI za GROŽGJE, VOĆE i MASLINE
RAZDROBNE SPRAVE SA PRIDRUŽENIM HVATALIM ZA GROŽGJE.

Suhotvorne sprave za voće, kao i za sve bilinske, životinjske i mine-

 

Cijene znatno snižene

TIJ:STOVI za GROŽGJE, VOĆE “im

SATVORI

ralne proizvode.

Pritisni strojevi za sijeno, slamu i ost. priregjeni za ručno kretanje; |
Razdrobnici za žito; Vijače za čišćenje zrnja.

Najnovija patentirana automatična Štrapala za loze ,,Syphonia“
Sve ove sprave priregjuju samo tvorničari

PH. MATPANTO & G0 MP.

ces. i kr. isključ. povlast.
Tvornica poljodjelskih i vinskih strojeva

BEČ II,

Taborstrasse Br. 76.

Mukte se šalju katalogi i nebrojene pohvalne svjedodžbe, — Traže se prostavnici i
priprodavaoci.

 

 

 

 

I6. HELLER, BEG, %,

ipo Pri naregjivanju paziti je na patvorenja. ee

 

SVE STROJEVE ZA POLJODJELSTVO, VINO 1 VOCE.

MLATILA, ŽRVNJALA, MLINO-
VE za čišćenje žita, RALA, 'TiS-

KI za grožgje i voće, Patentirane
STRCALJ za peronosporu i sa-
elujuće sprave za PERONO-

SPO U sa ZRAČNOM SISALIKOM
e E za REZANJE i PIV-

kao u opće sve stiojeve za poljodjelstvo, vino i izragjivanje vina iz voća
sve po najnovijem i CR sustavu prodaje //

Pratersttasse Nr. 49.

Bogato ilustrovani cijenici na Jet i talijanskom jeziku na jela badava i franko

NAJPOVOLJNIJE
najjeftinije cijene, jamčevina, vrijeme za prokušanje!!! . Zi ii
Preprodavaocima veliki popust, primi

l—14

  
 
   
  
 
    
  
  
   
  

 

 

 

     

KE SPRAVE

POG ODBE

 

Tipograija D. Protaera i Dulrornić.

ud plaški 60 GDR AO NUNO Willa m