-ki učenici . često sa njime raspravljaju & predme-
tima, a da je prof. Raduloviću to neugodno, te jim
- prijeti odalečenjem :i još u nekakvu novčanu okla-
du. Kako tumači gosp. povijest svakome je pozna-
to. Srpsku prof. Radulović regbi da ne štedi, a iz
hrvatske zaslužuje spomenuti samo ovo: ,Hrvati
imade po Miklošiću samo dvijesto hiljada, koji da-
:nas srpski govore, a Nikola Šubić bio je Magjar
porjeklom.“ Doduše lijepo srbendovanje.

Na svršetku svjetujemo g. Radulovića da se
više knjigom zanima a ostavi politike, jer inače
škola gubi svoj ugled, gube ga isti učitelji kao i
svoje dostojanstvo. A onda zbogom svako pošto-
vanje, a svaki red i zapt. Ako li ob ovome nije

- tačnije obaviješten g. upravitelj, molimo ga lijepo,
o čemu smo potpuno osvjedvčeni da će, neka ovo
raspita, jer tvrdimo da su navedena fakta gola i-
stina, da doskoči ov\ome, & da škola odgovori svo-
me zadatku te učenici: postignu zdravo stručno i-

zobraženje na zadovoljstvo svakoga.
A.

Kaštel Novi kod Trogira, 11 Novembra.

Na zadnji dopis iz Novog kod Trogira pe-
čatan u.dubrovačkom harlekinu ,Dubrovniku“ i-
zjavljujemo slijedeće: Mi smatramo ispod svog do-
stojanstva odgovarati.

I. Političkom slijepcu, koji naše odgovore upo-.
trebljava jedino za reklamu tobožnjoj srpskoj stranci
u Kaštelim — dok najsvečanije izjavljujomo, da ta
stranka, hvala Bogu, amo ne opstoji; te da u Ka-
štelim nema žive duše, koja za srpstvo hoće, da
znade — osim pet osoba, koje se Srbim izjavljuju
ne iz uvjerenja već iz pukog prkosa.

II. Šarlatanu, koji se ne žaca podmetnut dru-

_ gomu svoje misli i svoje težnje. — Tako u posli-
jednjem našem d6pisv. on nalazi, da mi pozivlje-
mo tu tobožnju srpsku k:štelansku stranku na do-
govore; dok mi opominjasmo tu petoricu, da ne-

_ prave sa svojim izmišljotim o ovamošnjem srpstvu,
sebi i nami bruke pred svijetoin; te želeć. da se
gospoda poklone ne osobam, već narodnim intere-
som pozivasmo ih iskreno i bez primisalja, da o-
stave jednom za uvijek pogubnu svoju stazu; da
prekinu za uvijek s prošlošću ; zahitjevasmio od njih
kapitulaciju; potpuno potčinjenje onomu uzvišeno-
mu cilju, za kojim teži hrvatski kaštelanski puk.

III. Vikaču, koji u pomanjkanju jezgrovi-
tih dokaza, izvrće tugje rijeći: a ne stidi se uspo-
menu čovjeka, koji svaki razborit čovjek časti —
ruglu izvrgavati.

IV. Stupidnu brkatu čovjeku, koji  znajuć,
da kad se u razlaganju osobnosti upliću, dolazi se
u novinarskoj polemici, do takvog momenta, gdje
prestaje razboritost a započima .vulkansko riga-
nje pogrda; . započima izvraćanje i podmitanje
— (u čem, budi mimogred rečeno, pazeć na fi-
noću i eleganciju jezika kao i jezgrovitosti  mi-
sli, tog. črčkava oko - Dubrovnika“ rek bi da
ne natkriljuje nikoji novinarski  Falstaff) — to
znajuć, velimo, ipak, premda već sad on kruho-
bori, ruga se + protivniku stanjem; ruži ga i
opada — s jedinog razloga — što je uvjeren,
da njegov protivnik, meće se tako nisko sniziti,
da se u klevetam s njim! natječe.

Radi i nadalje kako si započeo s tvojim fan-
faronadami dopisnice: ,Dubrovnika“ ; klevetaj i 0-
padaj; stalan budi da ćeš se ipak na koncu kon-
ca uvjeriti, da i u politici odlučuje znanje, povi-
jest, zdravi politički um i fakta — ne pako glu-
post i fanatizam.

praštajuć se dakle s tobom, dopisniče, mi o-
vime sada za vazda jasno i glasno izjavljujemo, da
s takovim delijam — s takim oružjem vojujućim
— pa ma u kojem časopisu oni piskarali — na
mejdan više neizigjosmo; uvjereni, da nije naš puk
toli glup, da ne bi znao razabrati jasna i čista di-
jela od napadajah na sofizmima ognovanim.

E Kaštelani.
3  oezmemzmamenmmamam i

| Pogled po svijetu.

i — Mrtvo tijelo ruskoga cara stiglo je u Pe-
trograd. Prije toga zaustavilo se u više gradova,
megju kojim stara Moskva se je najviše istaknula
Na _13 ov. mj. stiglo je mrtvo tijelo u Petrograd,
te je smješteno u
Na nj su postavljeni pokojnikovi redovi i krune,

[NK

Petropavlovskoj stolnoj crkvi. |

Veliko saučešće stranih knezova kakva još ne do-
živi Petrograd. Nebrojeno mnoštvo puka vrvi uli-
cama po svemu gradu, a sasvim tim red nije po-
remećen.

— U Beču, dok se u car. vijeću vode ras-
prave o novoj osnovi gragjanskoga postupnika,
prvaci koaliranih klubova vijećaju o novoj izbor-
noj reformi. O preinaci današnjeg izbornog reda
kolaju svakojaki glasovi, no nema ništa stalna.
Znade se samo, da je Hohenwartov predlog posve
odbačen. Kako bečki listovi uvjeravaju novi izbor-
ni zakon mogao bi doći pred zastupničku kuću
već ovoga proljeća.

— U Srbiji vlada vrlo jadno stanje, otkad
je na ministarstvu Hristić, desna ruka Milanova.
Veliki glavničari zanijekaše Srbiji svaki daljni za-
jam, nego traže da državna uprava bude povjere-
na jednoj megjunarodnoj komisiji.

Domaće vijesti.

Još dvojezične tablice. — Slaveni su dosta
mučali, ali su se napokon probudili. U Trstu je
došlo do ozbiljnih demonstracija, Čete od više
stotina Slovenaca demonstrirali su proti Talijani-
ma. Došlo je i do sukoba izmegju pojedinih Slo-
venaca i Talijana. Pred magistratom nekoliko sto-
tina Slovenaca vikali su: Živjeli Slovenci! Živio
Nabergoj! itd. Tršćanski listovi da iskoče iz kože
od ijeda, što se u talijanskom Trstu, mogla upri-
ličiti slavenska protudemonstracija. Traže od vla-
de najenergičnije mjere, koje su zaboravili tražiti,
kad su njihovi po Istri napadali Hrvate.

Zastupnik Spinčić oglasio je, da će pozvati
u svim mjestima Istre hrvatsko-slovenske skup-
štine na prosjed proti neodlučnom ponašanju vla-
de. Talijani, koji su u Primorju «u manjini, to
smatraju drskom provokacijom. Tako su razmaženi!

Izbor u Pisarovini. — U subotu obavio se
naknadni izbor u Pisarovini u Hrvatskoj. Izabran
je magjaron velč. župnik Harabajza, koji je dobio
175 glasova, dočim kandidat stranke prava dr. A-
ugust Harambašić dobio je 103 glasa. Kako piše
Hrvatska“, dobar broj izbornika bilo je zaustav-
ljeno od oružnika sve dok nije minuo izborni čin.
Lako je onda tako pobijediti, no kako je kotar
uvijek bio u magjaronskim rukama, to je ipak
napredak stranke dosta velik.

Gosp. Mihanović. — Ovaj naš zemljak na-
stanjen u južnoj Americi uživa tamo velik glas.
Veliki ilustrovani list , Revue Illustrće“ donosi
njegovu sliku sa najlaskanijim životopisom, a ta-
ko isto i španjolski list ,Faro del Riachuelo,“
koji ga zove najprvim brodovlasnikom u Republi-
ci, čije ime prestavlja napredak Argentine. Vrlo
lijepo !

Sloboda štampe u Dalmaciji. — Na 10 ov.
mjeseca zastupnik Biankini citirajuć mnoge sluča-
jeve, upitao je ministra pravde o čestim zaplje-
nam listova u Dalmaciji.

Posljedice klauzole. — Na 13 ov. mjeseca
Biankini upitao. je vladu je li joj poznato da se
u Austro-Ugarsku uvaža velika množina turskog i
grčkog vina pod imenom talijanskog? Što napokon
misli učiniti da spasi vinorodne zemlje, navlastito
Dalmaciju od ekonomske propasti, te joj je klau-
zola učinila?

David Starčević. — Gosp. David Starčević
zapitao je da bude opet pripušten odvjetništvu,
jer su već uništene sve posljedice njegove kazne.

Pišu nam iz Beča. — Čast nam je javiti
Vam, da je glavna skupština hrv. akad. društva.
nZvonimir,“ od 6 studenoga izabrala za tek. god.

1894-95 slijedeći upravni odbor: Presjednik: stug..

ing. Josip Brozović. Podpresjednik: stud. iur. Špi-
ro Peručić; I. tajnik: stud. ing. .Petar Senjanović,
II. tajnik: stud, med; Lavoslav Pejčić; blagajnik:
stud. ing. Božo Matulović; knjižničar: stud. iur.
Vjekoslav Jelačić; novinar: stud. iur. Ivo Brgić.
OQdborski zamjenici: stud. mech. Alfred Payer i
stud. iur, Ivo: DeGiulli. Revizionalni odbor: stud.
med. Rudolf Milovčić, stud. med. Martin Rieder,

stud. iur, Ante Sablić.

Gradska Kronika.

Općinska sjednica. — Sinoć je bila općin-
ska sjednica. Na dnevnom redu nije bilo mnogo
važnih stvari. Glasovalo se 2000 fior. za pripomoć
gradnji jedne duhanane u Gružu, imenovan odbor
gospogja koji će dijeliti kruh iz zaklade Amerlin-
gove itd. Jedna molba za općinsku pripadnost,
koja bijaše napisana njemački izazove značajnu ra-
spravu. Dr. P. Čingrija predloži da se povrati sa-
stavljaču, jer da općina ne prima spisa u njemač-
kom jeziku. koji jezik hoće da nam se ušulja po
svoj Dalmaciji. Dr. V. Matijević zagovarao je pre-
dlog dra. Čingrije. Dr. Tolentino u talijanskom je-

ziku pobijao ga je. Na to je Čingrija  replicirao
opažajuć Tolentinu. da se služi jezikom koji njeki
vijećnici ne razumiju i koji na žalost još moramo
trpjeti.

Kad je došlo na glasovanje, osvem 12 Hrya-
ta, sama trojica usudiše se glasovati proti njema-
čkom jeziku a svi drugi, i Srbi-katolici i Srbi-
rišćani, ne poslušaše Matijevića i glasovaše za nje-
mački jezik. Žalosno je da su Srbi ovako otvorili
vrata tugjemu jeziku u dubrovačku općinu! Vidi
se da s njima zapovijedaju načela pensioniranoga
savjetnika Avoscani. Žalosno!

Lične vijesti. — U subotu na podne prošao
je kroz grad Nj. V. knjaz crnogorski Nikola I.
sa svojom pratnjom. Došao je po suhu iz novoga
i u Gružu se ukrcao na svoj parobrod , Jaroslav“
kojim je krenuo na Rijeku, a odavle u Rusiju, da
prisustvuje sprovodu ruskoga cara.

U Dubrovniku boravi preuzv. gosp. Bogišić
ministar pravde u Crnoj Gori. — Juče je prispio
pokr. nadzornik gosp. vit. Peričić,

Za dom Starćevićev. — Gosp. Pero Lujak
trg. i općinski vijećnik naše općine priložio je u
rečenu svrhu 2 krune. Živio!

Premještaj. — Gosp. kotarski komesar Niko
pl. Zamagna premješten je kod kotarskog pogla-
varstva u Kotoru.

f Kristina Lucijanović. — U nedjelju veče
umrla je nakon kratke i teške bolesti gji.ca Kri-
stina Lucijanović učiteljica kod mjesne c. k. vjež-
baonice. U utornik do podne bi ovoj vrloj i rev-
noj učiteljici učinjen siajni sprovod, kome prisus-
tvovaše mnogobrojno glagjanstvo. Pokoj joj duši!

Imenovanja. — Gosp. Miho Zglav, sada kot.
školski nadzornik u Zadru, bi imenovan pravim,
a gosp. Dragutin Žagar, sada učitelj gragj. škole
u Šibeniku, provizornim nadučiteljem kod c. k
ženskog preparandija u Dubrovniku. Radujemo se!

Krizma. — U nedjelju i ponedjelnik naš je
biskup dijelio sv. potvrdu u Župi.

Dubrovnik“ pred sudom. — U ponedjelnik
bila je pred mjesnim kot. sudom sudbena raspra-
va proti odgovornom uredniku , Dubrovnika“ radi
jednog dopisa iz Kotora, priopćena u svoje vrije-
me u istom listu, u komu se  podmetalo gosp.
Meneghellu, da za svoju peć uzimlje nečistu vodu
koja se miješa sa gradskim kanalima ljudske ne-
čisti. Nu pošto je na sudu bilo sve protivno do-
kazano nego je u dopisu bilo rečeno, to je ure-
dnik gosp. Vrčević bio osugjen radi zanemarene
dužne pažnje, priopćujuć vijesti — neistinitih, na
10 fior. globe i parničke troškove, koji su dosta
veliki, jer je bilo mnogo svjedoka iz Kotora. Bra-
nitelj osugjenoga uložio je priziv. ,

RMasrijeta. — 'Tuže nam se mnogi gragjani
na slabu rasvjetu koli po gradu toli i putem koji
vodi u Gruž. Osobito je pogibeljno šetati put Bo-
ninova, po onakoj tmici, kakva je vladala ovih da-
na. U gradu pak fenjeri se svi udune prije pono-
ća. Malo više ekonomije u čemu drugomu, ali ne-
ka se vidi po gradu ići.

Teatar. — U subotu počeše prestave ope-
retnoga društva gospogjice Emilije Persico.
Sasvim tim što ovokazalište, proti svakom običaju,
novinarima ne daje ulaznine,mi ćemo da pričamo, što
smo u našem kazalištu, za naš novac vidjeli i čuli. U
kazalištu je redovito prilično svijeta, ali operetno
društvo gji.ce Persico nije nas u glavnom do sada
zadovoljilo. Društvo se sastoji iz dosta dobrih si-
la. To se odmah vidi. Ni zborovi (kori) ne zaosta-
ju. Ali što se tiče komada, stojimo vrlo slabo.
Operetni komadi što su se do sada prestavljali
spadaju megju najlošije. To su više sastayci za
Cafč-chantant nego li za jedno kazalište sa onako

otmenom publikom kakva je naša. Duhovitost onih
opereta, ako i zabavlja, za izobraženiji
svijet odviše je Od sva tri komada, što

smo ih do sada čuli, najbolji jo i najmelodijoznij