-ki učenici . često sa njime raspravljaju & predme- tima, a da je prof. Raduloviću to neugodno, te jim - prijeti odalečenjem :i još u nekakvu novčanu okla- du. Kako tumači gosp. povijest svakome je pozna- to. Srpsku prof. Radulović regbi da ne štedi, a iz hrvatske zaslužuje spomenuti samo ovo: ,Hrvati imade po Miklošiću samo dvijesto hiljada, koji da- :nas srpski govore, a Nikola Šubić bio je Magjar porjeklom.“ Doduše lijepo srbendovanje. Na svršetku svjetujemo g. Radulovića da se više knjigom zanima a ostavi politike, jer inače škola gubi svoj ugled, gube ga isti učitelji kao i svoje dostojanstvo. A onda zbogom svako pošto- vanje, a svaki red i zapt. Ako li ob ovome nije - tačnije obaviješten g. upravitelj, molimo ga lijepo, o čemu smo potpuno osvjedvčeni da će, neka ovo raspita, jer tvrdimo da su navedena fakta gola i- stina, da doskoči ov\ome, & da škola odgovori svo- me zadatku te učenici: postignu zdravo stručno i- zobraženje na zadovoljstvo svakoga. A. Kaštel Novi kod Trogira, 11 Novembra. Na zadnji dopis iz Novog kod Trogira pe- čatan u.dubrovačkom harlekinu ,Dubrovniku“ i- zjavljujemo slijedeće: Mi smatramo ispod svog do- stojanstva odgovarati. I. Političkom slijepcu, koji naše odgovore upo-. trebljava jedino za reklamu tobožnjoj srpskoj stranci u Kaštelim — dok najsvečanije izjavljujomo, da ta stranka, hvala Bogu, amo ne opstoji; te da u Ka- štelim nema žive duše, koja za srpstvo hoće, da znade — osim pet osoba, koje se Srbim izjavljuju ne iz uvjerenja već iz pukog prkosa. II. Šarlatanu, koji se ne žaca podmetnut dru- _ gomu svoje misli i svoje težnje. — Tako u posli- jednjem našem d6pisv. on nalazi, da mi pozivlje- mo tu tobožnju srpsku k:štelansku stranku na do- govore; dok mi opominjasmo tu petoricu, da ne- _ prave sa svojim izmišljotim o ovamošnjem srpstvu, sebi i nami bruke pred svijetoin; te želeć. da se gospoda poklone ne osobam, već narodnim intere- som pozivasmo ih iskreno i bez primisalja, da o- stave jednom za uvijek pogubnu svoju stazu; da prekinu za uvijek s prošlošću ; zahitjevasmio od njih kapitulaciju; potpuno potčinjenje onomu uzvišeno- mu cilju, za kojim teži hrvatski kaštelanski puk. III. Vikaču, koji u pomanjkanju jezgrovi- tih dokaza, izvrće tugje rijeći: a ne stidi se uspo- menu čovjeka, koji svaki razborit čovjek časti — ruglu izvrgavati. IV. Stupidnu brkatu čovjeku, koji znajuć, da kad se u razlaganju osobnosti upliću, dolazi se u novinarskoj polemici, do takvog momenta, gdje prestaje razboritost a započima .vulkansko riga- nje pogrda; . započima izvraćanje i podmitanje — (u čem, budi mimogred rečeno, pazeć na fi- noću i eleganciju jezika kao i jezgrovitosti mi- sli, tog. črčkava oko - Dubrovnika“ rek bi da ne natkriljuje nikoji novinarski Falstaff) — to znajuć, velimo, ipak, premda već sad on kruho- bori, ruga se + protivniku stanjem; ruži ga i opada — s jedinog razloga — što je uvjeren, da njegov protivnik, meće se tako nisko sniziti, da se u klevetam s njim! natječe. Radi i nadalje kako si započeo s tvojim fan- faronadami dopisnice: ,Dubrovnika“ ; klevetaj i 0- padaj; stalan budi da ćeš se ipak na koncu kon- ca uvjeriti, da i u politici odlučuje znanje, povi- jest, zdravi politički um i fakta — ne pako glu- post i fanatizam. praštajuć se dakle s tobom, dopisniče, mi o- vime sada za vazda jasno i glasno izjavljujemo, da s takovim delijam — s takim oružjem vojujućim — pa ma u kojem časopisu oni piskarali — na mejdan više neizigjosmo; uvjereni, da nije naš puk toli glup, da ne bi znao razabrati jasna i čista di- jela od napadajah na sofizmima ognovanim. E Kaštelani. 3 oezmemzmamenmmamam i | Pogled po svijetu. i — Mrtvo tijelo ruskoga cara stiglo je u Pe- trograd. Prije toga zaustavilo se u više gradova, megju kojim stara Moskva se je najviše istaknula Na _13 ov. mj. stiglo je mrtvo tijelo u Petrograd, te je smješteno u Na nj su postavljeni pokojnikovi redovi i krune, [NK Petropavlovskoj stolnoj crkvi. | Veliko saučešće stranih knezova kakva još ne do- živi Petrograd. Nebrojeno mnoštvo puka vrvi uli- cama po svemu gradu, a sasvim tim red nije po- remećen. — U Beču, dok se u car. vijeću vode ras- prave o novoj osnovi gragjanskoga postupnika, prvaci koaliranih klubova vijećaju o novoj izbor- noj reformi. O preinaci današnjeg izbornog reda kolaju svakojaki glasovi, no nema ništa stalna. Znade se samo, da je Hohenwartov predlog posve odbačen. Kako bečki listovi uvjeravaju novi izbor- ni zakon mogao bi doći pred zastupničku kuću već ovoga proljeća. — U Srbiji vlada vrlo jadno stanje, otkad je na ministarstvu Hristić, desna ruka Milanova. Veliki glavničari zanijekaše Srbiji svaki daljni za- jam, nego traže da državna uprava bude povjere- na jednoj megjunarodnoj komisiji. Domaće vijesti. Još dvojezične tablice. — Slaveni su dosta mučali, ali su se napokon probudili. U Trstu je došlo do ozbiljnih demonstracija, Čete od više stotina Slovenaca demonstrirali su proti Talijani- ma. Došlo je i do sukoba izmegju pojedinih Slo- venaca i Talijana. Pred magistratom nekoliko sto- tina Slovenaca vikali su: Živjeli Slovenci! Živio Nabergoj! itd. Tršćanski listovi da iskoče iz kože od ijeda, što se u talijanskom Trstu, mogla upri- ličiti slavenska protudemonstracija. Traže od vla- de najenergičnije mjere, koje su zaboravili tražiti, kad su njihovi po Istri napadali Hrvate. Zastupnik Spinčić oglasio je, da će pozvati u svim mjestima Istre hrvatsko-slovenske skup- štine na prosjed proti neodlučnom ponašanju vla- de. Talijani, koji su u Primorju «u manjini, to smatraju drskom provokacijom. Tako su razmaženi! Izbor u Pisarovini. — U subotu obavio se naknadni izbor u Pisarovini u Hrvatskoj. Izabran je magjaron velč. župnik Harabajza, koji je dobio 175 glasova, dočim kandidat stranke prava dr. A- ugust Harambašić dobio je 103 glasa. Kako piše Hrvatska“, dobar broj izbornika bilo je zaustav- ljeno od oružnika sve dok nije minuo izborni čin. Lako je onda tako pobijediti, no kako je kotar uvijek bio u magjaronskim rukama, to je ipak napredak stranke dosta velik. Gosp. Mihanović. — Ovaj naš zemljak na- stanjen u južnoj Americi uživa tamo velik glas. Veliki ilustrovani list , Revue Illustrće“ donosi njegovu sliku sa najlaskanijim životopisom, a ta- ko isto i španjolski list ,Faro del Riachuelo,“ koji ga zove najprvim brodovlasnikom u Republi- ci, čije ime prestavlja napredak Argentine. Vrlo lijepo ! Sloboda štampe u Dalmaciji. — Na 10 ov. mjeseca zastupnik Biankini citirajuć mnoge sluča- jeve, upitao je ministra pravde o čestim zaplje- nam listova u Dalmaciji. Posljedice klauzole. — Na 13 ov. mjeseca Biankini upitao. je vladu je li joj poznato da se u Austro-Ugarsku uvaža velika množina turskog i grčkog vina pod imenom talijanskog? Što napokon misli učiniti da spasi vinorodne zemlje, navlastito Dalmaciju od ekonomske propasti, te joj je klau- zola učinila? David Starčević. — Gosp. David Starčević zapitao je da bude opet pripušten odvjetništvu, jer su već uništene sve posljedice njegove kazne. Pišu nam iz Beča. — Čast nam je javiti Vam, da je glavna skupština hrv. akad. društva. nZvonimir,“ od 6 studenoga izabrala za tek. god. 1894-95 slijedeći upravni odbor: Presjednik: stug.. ing. Josip Brozović. Podpresjednik: stud. iur. Špi- ro Peručić; I. tajnik: stud. ing. .Petar Senjanović, II. tajnik: stud, med; Lavoslav Pejčić; blagajnik: stud. ing. Božo Matulović; knjižničar: stud. iur. Vjekoslav Jelačić; novinar: stud. iur. Ivo Brgić. OQdborski zamjenici: stud. mech. Alfred Payer i stud. iur, Ivo: DeGiulli. Revizionalni odbor: stud. med. Rudolf Milovčić, stud. med. Martin Rieder, stud. iur, Ante Sablić. Gradska Kronika. Općinska sjednica. — Sinoć je bila općin- ska sjednica. Na dnevnom redu nije bilo mnogo važnih stvari. Glasovalo se 2000 fior. za pripomoć gradnji jedne duhanane u Gružu, imenovan odbor gospogja koji će dijeliti kruh iz zaklade Amerlin- gove itd. Jedna molba za općinsku pripadnost, koja bijaše napisana njemački izazove značajnu ra- spravu. Dr. P. Čingrija predloži da se povrati sa- stavljaču, jer da općina ne prima spisa u njemač- kom jeziku. koji jezik hoće da nam se ušulja po svoj Dalmaciji. Dr. V. Matijević zagovarao je pre- dlog dra. Čingrije. Dr. Tolentino u talijanskom je- ziku pobijao ga je. Na to je Čingrija replicirao opažajuć Tolentinu. da se služi jezikom koji njeki vijećnici ne razumiju i koji na žalost još moramo trpjeti. Kad je došlo na glasovanje, osvem 12 Hrya- ta, sama trojica usudiše se glasovati proti njema- čkom jeziku a svi drugi, i Srbi-katolici i Srbi- rišćani, ne poslušaše Matijevića i glasovaše za nje- mački jezik. Žalosno je da su Srbi ovako otvorili vrata tugjemu jeziku u dubrovačku općinu! Vidi se da s njima zapovijedaju načela pensioniranoga savjetnika Avoscani. Žalosno! Lične vijesti. — U subotu na podne prošao je kroz grad Nj. V. knjaz crnogorski Nikola I. sa svojom pratnjom. Došao je po suhu iz novoga i u Gružu se ukrcao na svoj parobrod , Jaroslav“ kojim je krenuo na Rijeku, a odavle u Rusiju, da prisustvuje sprovodu ruskoga cara. U Dubrovniku boravi preuzv. gosp. Bogišić ministar pravde u Crnoj Gori. — Juče je prispio pokr. nadzornik gosp. vit. Peričić, Za dom Starćevićev. — Gosp. Pero Lujak trg. i općinski vijećnik naše općine priložio je u rečenu svrhu 2 krune. Živio! Premještaj. — Gosp. kotarski komesar Niko pl. Zamagna premješten je kod kotarskog pogla- varstva u Kotoru. f Kristina Lucijanović. — U nedjelju veče umrla je nakon kratke i teške bolesti gji.ca Kri- stina Lucijanović učiteljica kod mjesne c. k. vjež- baonice. U utornik do podne bi ovoj vrloj i rev- noj učiteljici učinjen siajni sprovod, kome prisus- tvovaše mnogobrojno glagjanstvo. Pokoj joj duši! Imenovanja. — Gosp. Miho Zglav, sada kot. školski nadzornik u Zadru, bi imenovan pravim, a gosp. Dragutin Žagar, sada učitelj gragj. škole u Šibeniku, provizornim nadučiteljem kod c. k ženskog preparandija u Dubrovniku. Radujemo se! Krizma. — U nedjelju i ponedjelnik naš je biskup dijelio sv. potvrdu u Župi. Dubrovnik“ pred sudom. — U ponedjelnik bila je pred mjesnim kot. sudom sudbena raspra- va proti odgovornom uredniku , Dubrovnika“ radi jednog dopisa iz Kotora, priopćena u svoje vrije- me u istom listu, u komu se podmetalo gosp. Meneghellu, da za svoju peć uzimlje nečistu vodu koja se miješa sa gradskim kanalima ljudske ne- čisti. Nu pošto je na sudu bilo sve protivno do- kazano nego je u dopisu bilo rečeno, to je ure- dnik gosp. Vrčević bio osugjen radi zanemarene dužne pažnje, priopćujuć vijesti — neistinitih, na 10 fior. globe i parničke troškove, koji su dosta veliki, jer je bilo mnogo svjedoka iz Kotora. Bra- nitelj osugjenoga uložio je priziv. , RMasrijeta. — 'Tuže nam se mnogi gragjani na slabu rasvjetu koli po gradu toli i putem koji vodi u Gruž. Osobito je pogibeljno šetati put Bo- ninova, po onakoj tmici, kakva je vladala ovih da- na. U gradu pak fenjeri se svi udune prije pono- ća. Malo više ekonomije u čemu drugomu, ali ne- ka se vidi po gradu ići. Teatar. — U subotu počeše prestave ope- retnoga društva gospogjice Emilije Persico. Sasvim tim što ovokazalište, proti svakom običaju, novinarima ne daje ulaznine,mi ćemo da pričamo, što smo u našem kazalištu, za naš novac vidjeli i čuli. U kazalištu je redovito prilično svijeta, ali operetno društvo gji.ce Persico nije nas u glavnom do sada zadovoljilo. Društvo se sastoji iz dosta dobrih si- la. To se odmah vidi. Ni zborovi (kori) ne zaosta- ju. Ali što se tiče komada, stojimo vrlo slabo. Operetni komadi što su se do sada prestavljali spadaju megju najlošije. To su više sastayci za Cafč-chantant nego li za jedno kazalište sa onako otmenom publikom kakva je naša. Duhovitost onih opereta, ako i zabavlja, za izobraženiji svijet odviše je Od sva tri komada, što smo ih do sada čuli, najbolji jo i najmelodijoznij