koi Ha njihovu korist! Pak još: žale za negda-
pjifo,.mirnim Dubrovnikom! Đubrovnik -je bio
Žž sin gradom sve dok Srbi ne počeše dizati gla-
a kv došljak. Bućin, . faktični_. vogja Srba, nije
> "ga h&čeo proglasivati srpskim gradom. Prošlih iz-
bora, kad je gore hvaljeni Gondola nasilnošću i
nezakonitosti od većine učinio manjim — djeki
listovi izmed kojih i ,N. 2.“ javno su pisali, da
je opći glas, da je Gofidola onom prigodom te
krao cedulje“ — prvi pop Bućin pred općinom
stanuo je iz svega :glasa vikati: Živjelo srpstvo !
U najnarodnijem gradu na slavenskom jugu: danas:
zapovijedaju talijanaši. Srbi su im dali zapovijed“
u ruke! Pak imaju obraza, da se tuže, da pitaju
u vlade zaštitu!
Spominju i onu neku dišiplinarnu istragu
proti njekim činovnicima, 0 kojoj smo mi u svoje
doba takogjer pisali, na što 'se oni nijesu ni oba-
zreli, jer njih svaka istina smrtno ubode pak: šute.
Za Gundulićeve svečanosti policajni komesari do-
javiše pol. oblasti, da su njeki činovnici u jednoj
gostioni nazdravljali Srbiji. Proti njima bi onda
povedena, dišiplinarna istraga, te njeki premješta-
jem kažnjeni. Srbi u Dubrovniku i to su tenden-
cijozno. pripisali Hrvatima, a zašto ?. Ni zašto dru-
go, nego jer je u toj istrazi jedan siromašni ka--
marijer bio pozvan kao svjedok!! To nam je sve
podmuklo insinuirao gosp. Viaho Matijević, koji
će.ako mu bog da zdravlje, u bizantinstvu natkri-
liti'svekolike srpske kalugjere. — Po ovome mo-
že svak vidjeti koliko ga Hrvati ulaze u rečenu
aferu. Mi nikoga ne denunciramo, naprotiv Sibi i
talijanaši u svojim novinama neprestano denunci-'
raju Hrvate činovnike, koji su od Srba odmah o-
kršteni gorljivim pristašam Starčevića, samo neka
im materijalno naškode.. Ob: ovomu svak s& može
uvjeriti iz javnih članaka i dopisa , Srpskog Gla-
sa“, ,Dubrovnika“ i ostalih srpskih listova, dok
privatno uplivišu preko svojih preosveštenih' miro-
nosaca kao i kod poznatog pokrovitelja srpstva u Dal-
maciji, koji onda uredi kako treba. 'Pak ti ljudi
imaju obraza da se razbacuju mučeništvom.!:
s. *
+ oja * 4em so m Nj
ni učinili demonstraciju jednoj :visokoj::ličnosti,:
kad se je provezla kroz Župu. O toimu': nećemo
trošiti mnogo riječi, već ćemo odmah izjaviti, da
je. to sve jedna. golema laž. Tu vijest, raznio: je
gosp. Jefto Gojković, poznati junak iz god. 1881,
koji se, ne znamo kako, nalazio u pratnji dotične
ličnosti. Najstroža istraga, bila je povedena, te je
kako čujemo i ona došla do gornjeg rezultata. Su-
višno nam je dakle o tom dalje išta govoriti, već
jedino konstatujemo dokle dopiru srpske insinua-
cije. Uzimljemo megjutim priliku da izjavimo, ka-
ko je rečena visoka ličnost od Hrvata bila, uvijek.
štovana i. kako ovi nijesu protiv; nje. izdavali bro-.
šura, kao što su to Srbi u Beogradu činili, pak i
sama crnogorska omladina svojiti ludim izjavama.
+ Još jednu pak da zaključinio. Srbi še tuže '
na političku oblast, koja ne može da čini s Hrva.
tima .ono što oni.rade na općini. Malo prvo čuli
smo, kako su Srbi u Dubrovniku započeli sa iz<
gredinia i provokacijama. Ako' su Hrvati kadgod
na“njih i odgovorili demonstracijom, što za to ?.
Mudre gliv: srpske omladine imale bi znati, da je
izmegju izgreda i demonstracije velika razlika. Ali
počujmo šta su još Srbi: kadri. Oni su iz kuća
tjerali Hrvate, jer na svoje prozore ne htjedoše'
objesiti srpske trobojnice; oui su svojim sluški-
njama prijetili, da će ih išćerati ako budu kupo-
vale u Hrvata; Hrvati u Župi ne mogu dobiti ni
svjedodžbe siromaštva za bonicu, već velikom mu-'
kom; komardarima i župkama prave svakojakih
veksacija; naregjoju da ''se' najvećom strogošću
pazi na: hrvatske dućane; redarima naložiše da:
hvataju ko:bude preko stanovite ure pjevati hr:
vatških pjesama, dok njihovim slobodno se dre-
čati itd, Na" Konalu stjenama' navaljuju' ra Hrva-
te; jednu gostionu u kojoj je bilo nekoliko Hrva.
ta bijahu formalno blokirali, te čeljad od silnih
stijena ne smjedoše na dvor, do u kasnu noć,;
kad je :prispjelo 'oružništvo!' Ovo '4u izgrodi, & ne
ako se izvižđe' provokacije Pugliesijeve i Bonine..
Srbi na općini poštenim gragjanima izdavaju crne
svjedočbe ponašanja, a sami neuljudno postupaju,
osobito sa siromašnijom čeljadi. Njihov načelnik
i M117. IN uo 199i : i s
| Mi vidimo da se srpske zaštavice slobodno viju na
"skupom. Radi znameni
Goiidola vrijegjao je “u uredu odlične svećenike: i'
gragjane, nezakonito :zabranjivao našoj glezbi da
svira, gazio zakon i pravicu pri izborima, preko.
svoje vlasti zatvorao -gragjane. 1 oni se još tuže!
Nečuveno.
*
* *
| ++ Rada bismo ih čuli što predbacuju dubrovač-
komu kotarskomu“ poglavaru. Neka navedu sato
jedan dokaz 'da je sadašnji kotarški poglavar fa-
rizirao Hrvate. Ima valjda, što je naredio da se
skine srpska zastavica“ na Boninovu!!. I to je
sve. 'Ali to nije bila zastavica već velika zastava,
koju su Srbi usadili tik' pokraj puta kud je naj-
življa šetnja, da provociraju i da izazivlju smutnju.
dva-tri mjesta po nekim vrtovima, kako što su se
slobodno vijale svukud i prilikom, Gundulićeve sve-
čanosti, — koja -je prošla onako mirno usprkos
fakinaži i čibukašima poslanim da _izazivlju, smu-
tnju — premda bi punim pravom mogli: pitati, ima
li u nas mjesta srpskoj zastavi. Što nam.je dakle -
učinio kot. poglavar? Navedite mi čekamo. Kot.
poglavar ne samo dase kroz sve ovo vrijeme što
je u Dubrovniku pokazao nepristran, nego je da-
pače bio i suviše nepristran, kako se to vidjelo u
općinskim izborima gdje je .Gondola pred njim u-
sudio se počiniti što je počinio. Ni inače nikakva
niti tišjmanjeg upliva na glasovanje; jer smo vi-
djeli da je svekoliko talijanaško pa i hjemačko či-
novništvo glasovalo. za Srbe. Jedino :što.bi se mo-
glo opazit rečenom poglavaru, jest da. je sin —
hrvatskog generala i to je valjda njegov veliki gri-
jeh. u: očima slobodoumnih i tolerantnih Srba. Cijeli:
iapretiv kotar, a mi jedini možemo govoriti u ime:
kotara dubrovačkoga osvjedočen'je o njegovoj pra-
vednošti i nepristranosti.' "
!* Zaludu se s te strane ogledate: niti je tamo
vaš neprijatelj ni naše uporište. Ne bije vas oblast
ni "sistemi dapače sistem je s vama, jer ste mu kao
protivnici aneksije sa Hrvatskom vijetni sluge, ka-
ko -ste - sluge. talijanaške i, germanofilske politike,
To.isu vaši vijerni .saveznici, a ne naši. Vas: goni::
u propast vaša: izdajnička politika naperena isklju
čivo protiv brata Hrvata iiprotiv: nikoga drugoga,
vas, pobijegjuje,..hrvatsko osvjedočenje - našega: na-
.| toda. Tu, leži maša:valika moralna :silaji pa: vi |
uložite:sav: svoj .upliv, pa: u: Đubrovnik :dovedite '
Na: obranu :hrvatske glagoljice: +
< 1 Biskupije Spljetsko-Makarsk " jes
pisniku iz Banjeluke aime, da gl&da onaj: žulpnik de.
ne bi svojim postupanjem otugjio nazod; I doisto. kad;
vjeriti: čovjeka, a za. inad: turči se; kako : povješni-
ća učiv Pošto'i kod nis nezadovoljstvo' 'sve više
hvata maha, bojat sa“ kakovih nepogodaostih. Naš
P. P' Biskup inače sasvim dobar, čovjek, qvo ne-
zadovoljstvo ko da prvi. piri. Čudne ga zaokupile:
misli. radi glagoljice, pa: svakim danom sve: više :
zameta. Ima li: koji mladi: imisnik žaglagoljat :tako
zamete, da slabići popuštavaju -a uztrajnici juna:
štvo plate. Dogje li kakva deputacija moliti ga,
postaje nervozan. _
Mi ga samo. molimo, je li nije li hrvatskomu
narodu dana povlasnica njegova jezika ? Zašto su
dvaput sad tiskani misali i rituali za naš narod?
Zašto hrvatski nadbiskup, kao oporuku ostavio pr-
voj svojoj biskupiji, da sva ima glagoljat? Da ni-
je smio od Rimd, Beča i Pešte, ne bi bio nadbi-,
tih naredaba i želja sašega.
Prisvijetloga, u našoj biskupiji obavlja se služba.
božja svakako, U jednomu selu, latinašu odgova-
ra puk sve hrvatski. On krsti, pričešćuje, vjenča+'
va, sprovagja, blagosivlje, itd. .sve lirvatski;; samo '
njegova je misa , latinski. U drugomu selu, odmak
tičak, drugi latinaš neće da: za to zaade, već hor;
će sve latinski. Čut pak kako naš zagorski, puk
latinski pjeva, padaju ti gaće od_ pustih latinskih
beštima. Još je gore, kad se ti “župnici izihijene :.
onaj hoće da pohrvati bogošlužje, ovaj. da. polatini..
Nemoguć sve na brzu ruku, užasno je.čuti nešto
hrvatski nešto, latinski. Još veću nepravicu trpi
naš narod u u, gdje je bio glagoljaš, jer:
ki
koga hoćete, Dubrovčani će uvijek: ostati Hrvati.,
= -6IsVrlo uputa bila je opazka u br. 35 ;C.#L*do- *
še pritrgue ljubav, i, pouzdamje, ni, čudesa meće u-:| |
svoju, pa nema 1H-uha i ustrpljenja: da nđuči pje
vače, ko: u: erkvi može estati ?:Poznajemižups gdje
se prvo lijepo pjevalo, a sada radi privrćanja da
bježiš iz crkve. Sreća je,.s kojom se hvasta naš
Prisvietli, d&. ima puno franovaca župnika u nje
voj biskupiji. koji su svi latinaši; Ali i od njih:
dan oprema osim svoje miše, sve hrvatski; k
ja mu sve latinski. Kad se'promiijenu i narodu: # .
promijeniti. Što je ovo? < >= 450.
, si Kad sam spomenuo franove, mislim * dai:
govoriti-iz duše: većine“ ih. Ovih zadnjih: gedina:
da ih se hoće sasvim sputiti. I toci M
ćevu slavlju, udrilo na provincijala, a on na fratre.
U kolorednoj ulazio je i urednik ,Kat. Dal.“ itd.
“itd. S toga na: Gundillićevu slavlju nijedan frano-
yac iz ove biskupije. da je smio. Kad su dalmiatinci
hodočastili. Zagreb, sama: dva a treći::s Ilidže se:
navrativ, a želilo: ih: većina! Kad .se kupili: potpisi :
za poslanicu u Rim radi postupanja Frisvijetloga
sa glagoljicom, su deset *ulara provincijal zaulario.
Zašto pak oni nebi mogli svi_glagoljat, ta i
trećoredci u Zadru“su franjevci, pa kad oni mogu
zašto i vi ne bi? Koliko su oni |ljubljeni:štv uga-
gjaju narodu! Ako ste p. p. 0. 0% toliko rodoljub
koliko se hoćete,. uprite pa-u malo vremena eto da
umirite ogorčene duhove a da stečete. i. Bogu:i
sebi. miljenika. Narod; hoće da uživa što mu. je
blagodarno Rim udijelio. ; eni Ji
Nezamjeri niko, jer sam najplemenitijom na-;
mjerom pisao, te što nije dopunjeno, bolji naštavl,:
narod će ga haran spominjati. ' !
U i i ti kei
U Dubrovniku, 22 Novenbra.: i
Onomadne- u općinskoj sjednici, : bio je; pti-
mljen jedan spis njemački. Svi Srbi, osven- tro-
jice, glasovali su da se primi i da se tako: ha-
šu općiu pripusti jezik, koji je našoj narodndsti :
navijestio rat.: > i žiži
U: Mitrovici:: srpska općina stavlja po uliba-
ma:uz ćirilske i njemačke natpise iz prkosa ni:
prama Hrvatima. Nekoliko mladića po noći poski-
dalo'iave' natpise i bilo je zatvoreno. <;
i U Istri se naš jezik progoni. . Ne dadć“ mu
še niti podregjeno mjesto, 12 G67
= > UDubrovniku talijanaši ustrajaju , glazbu: i
sviraju: marš naperen proti.našemu jeziku. : Njiho-
vi su'saveznici Srbi. NEAM
+ .U Dubrovniku Srbi su opet .na općinu; uveli
talijanski jezik, koji je od Hrvata, kao. službeni jer:
zik: bio isključen. U: Dubrovniku. srpska opdina iz-
daje njeke oglase dapače :samo -na: talijanskom
jeziku: .U drugom. :slučaju talijanskome se daje''
PIVO BABORIA: s zoi suodnos hr az: i!
+ +. Još bismo mogli nabrajati, ali_ovo je dosta..
Sada: samo pitamo :
+ Zar su ove najnovije
k
činjenice, koje su, pri-'
(| jatelja kod, Narodnih. Listuv“ uvjerile da ,u.naj»'
\[ novije i ,, Dubrovnik“ stvarno i s punim: osvjedo-:
čenjem ocjenjuje značenje slavenske misli u prak-
tičnoj? politici“ ?. ie
. Očekujemo odgovor,
Naši Dopisi,
Trebinje, Novembra 1894.
Ovdješnji su se nazovi-Srbi razmahali u fa..;
moznom.., Dubrovniku,“ i eto ih'i s bubnjem i svi-
valom. a katkad i mačjom muzikom, pa piši pro-
ti Hrvatima. Njih boli, što Hrvati u Trebinju da-
nomice napreduju, pa daj od muke bar iskali svo-
je otrovano srce u bezsramnim napadajima i laži- :
ma, - No kako će im to uspjeti? —. ne znam —
ali po njihovom -oparenom nogu . zlo se iza (brda -
valja. Sula pogledajmo. dopis ;iz Trebinja u 82. br.,
0.:g, Eto u.tom dopisu pisac duboko. shvaća, u,
mno sudi, a, još-umnije zaključuje, Pa, kud ćeš. bo-s
lje? Iz njegovih; zaključaka, mazvao bih ga i fle+;.
zofom ili bolje rekuć ,sveznaocem,“. jer oD, SDA:
šta se radi i u tajnoj sobi . vladinik--činovnika,:: 4
kamo li da ne ibi znao, :šta se radi š-općiwskoj
dvorani, gdje on možda i prepisuje, one; odredbe.
x
“je uvidila, da, Dubrovnik“ ;šskin;
| žad ga, pogje, iz. %. okorjeli latinaš privrće na | jer.je 4:odredila,;da gg. načelnik. i podnačelnik