-vesolučiju, koja fe bila jednoglasno prihvaćena. :U njoj se ističu borba za mirodna prava i zahtjevi od god 1848. Istodobno je skupština prosvjedova- la proti onoj glasovitoj parnici u poslu Memo- randuna. — Dok mladi srpski kralj gostuje po velikim dvorovima, srpski državnici razbijaju glavu jer nema novaca. Da se bar nekako pomognu, iz- našli su jednu baš originalnu : pošta je naime o- bustavila isplaćivanje pošt. doznačnica, nego svi novci idu u državnu blagajnu. Pojmljivo je da ra- di toga u trg. krugovima vlada velika uzrujanost. Na visokoj školi bilo je velikih iskaza. Gja- ci su isprebijali njeke profesure i škola je zatvo- rena. — Ministar Kristić dozvao je vogje liberalne stranke, te im je zaprijetio, da će stranku uništi- ti, ako pozovu. na upravu u bivšega regenta Jovana Ristića. Po ovomu svemu može se najbolje zaključiti kakva sloboda vlada u Srbiji. Domaće vijesti Za ekonomsko stanje Dalmacije. — Na 10 ov. mjesesa prestaviće se kralju odaslanstvo iz Dalmacije, koje će mu predati memoradum o jad- nom ekonomskom stanju zemlje. Odaslanstvo pred- vodi zastupnik Dr. Miho Klaić. Pišu nam iz Mostara. — Pošto je ,Glas Hercegovca“ dignuta censura u Mostaru nego mo- ra da svaki broj ide u Sarajevo na cenzuru, gdje ostane 3-4 dana, to neka se predbrojnici ovoga lista ne čude, ako ga dobiju gdjegod i kasnije. Posao sa ,Narodnim Lis ;in.“ — ,Nar. Li- stu“ pišu iz Beča, da je mladočeški klub na ca- revinskom vijeću u Beču odgovorio na-pismo u- pravljeno mu njeki dan od kluba neodvisnih hr- vatskih i slovenskih zastupnika glede pisanja pra- ških ,Narodnih Listih“ o hrvatskom pitanju. Mla- dočeški klub dostavio je prepis pritužbe kluba ne- odvisnih hrvatskih i sloveuskili zastupnika ured- ništvu spomenutog glasila, sa živom preporukom, da ju pri rasugjivanju hrvatskih stvari uvaži, ob- zirom na tijesne prijateljske sveze dvajuh klubova. Previšnji dar. — Pol. Corr. javlja da je kralj udijelio pet tisuća fior. pripomoći poduzeću za ustanovljenje gostionica i lječilišta u Dubrov- niku i Kotoru. Pišu nam iz Cavtata. — Na 27 Novembra bila je držana prva općinska sjednica nove opći- ne, u kojoj izmed ostalih posala bio je jednogla- sno prihvaćen zaključak, da u ovoj općini jest hr- vatski jezik jedini vladajući, te da se ne mora vi- še nikako trpjeti niti talijanski. niti šarenjački na- ziv srpsko-hrvatski. U nas nema ni Srba ni Ta- lijana, nego smo svi čisti pravi Hrvati. | Toliko na znanje svemu hrvatskomu narodu! Zabava u Mostaru. — U nedjelju obdrža- valo je ,Narodno glasbeno pjevačko društvo“ u Mostaru svoju glasonu godišnju zabavu u prosto- rijam ,Hotel Kronprinca.“ Zabava je bila podije- ljena u dva dijela: prvi dio sastojao je iz dekla- movanja i pjevanja biranih hrvatskih pjesama, a kao drugi dio prestavljali su naši junački Mostar- ci Freundenreich-ove , Graničare,“ komediju u tri čina. Ulaznina bila je od osobe 1 fior., a miloda- re prima društveni presjednik gosp. Martin Čule te će ih kašnje u novinama objelodaniti. Novi list. — Čitamo u novinama da će no- vom godinom početi u Varaždinu izlaziti politički list, koji pokreću onamošnji pravaši. Bilo sretno! Ovom prilikom hoćemo da napomenemo, kako su mitrovački , Hrvatski Branik“ i brodska ,, Posavska Hrvatska“ dva u svakom pogledu izvrsna lista, te bi pčegoruši novomu drugu, da slijedi njiho- stazom. Spomenuti litovitako se ao i ego biti od dike o, jer &u to u obilnoj mjeri zaslužili, Društvo u iki - = Poznato e da je Namjesništvo bilo Zatvorilo Čitaonicu u omu radi govora držana po ć. Biankini. Ali Prečani1' uatrojiše novo društvo pod naslovom nHrvatski ia GAJE Slove oi se, da ne m SE A. hoćemo da ih na | m iva. : Šeivrtak- iii siatanak slovenske ra: | primi svoje novo mjesto, | dikalni stranke, koja se prozvala , narodnom stran- kom,“ te izjavila za najiskrenije jedinstvo sa Hr- vatima. Pobjeda u Nerežišćima. — Hrvatska svijest istrgnula je napokon iz talijanaških panžda opći- nu nerežišku na Braču. Ovo je bila jedina nena- rodna općina na patrijotičnom onom otoku. Če- stitamo vrijednijem junacima, da su već jednom srušili tiraniju konvencijonalne laži u Dalmaciji (talijanstva). Tužbe iz Banjeluke. — Neprestane tužbe dolaze nam iz Banjeluke i uvijek proti stanoviti- jem osobama. Čovjek čitajuć ove čudom se kame- ni i pita da li je moguće da se sve ono dogagjalo i dogagja u Banjojluci. Stvar se tiče tamošnjeg o- kružnika baruna Lazarini i njegova komisara Nach- bieta, koji je, kažu, pobjegao bez traga ostaviv za sobom preko 15.000 fior, duga po svoj Banjojluci i svakojakih skroz nevjerojatnih nepodobština. Iz tih i privatnih pisama razabiremo : da je narodu dojadilo to stanje koje je besprikorno trajalo više godina, jer da je Nachbieth bio desna ruka i vi- jerni prijatelj baruna Lazarini. Dapače da se na- rod poćeo odvraćati od Banjeluke i svraćati u su- sjedni Prijedor itd. Osobito se na nedjela Nach- bietova tuže. Mi imamo o tome gomile podataka. Kako ni- jesmo vješti mjestu, to ne možemo ispitati da li su svi tačno navedeni. Biće koji i pretjeran, ali ima ih koji stvari tako lijepo pripovijedaju poziv- ljuć se na svjedoke, da nije moguće podvojiti. Za sada samo upozorujemo nadležne krugo- ve s jedne strane, a zastupnike s druge, spravni vazda, da im s tijem podatcima u pomoć priteče- mo, ako jedni ili drugi izjave želju da se o tom obavijeste. I s ovim — punctum ! Pišu nam iz Graca: — Društvo , Slavulj“ u Gracu dne 13. ov. mj. obdržavalo svoju polu- godišnju skupštinu na slijedećim dnevnim redom : 1) Čitanje zapisnika prošle skupštine. 2) Društve- no izvješće na prvo polugodište 1894. (Izvestitelj tajnik Ferrari). 3) Izvješće blagajne. (Izvjestitelj računovogja Ferrari). 4) Izbor odbora. 5) Sveopći predlozi. U odbor izabrana su sijedeća gg.: Stjepan Gjurin predsjednik, Faltak Josip potpredsjednik, Otmar Ferrari tajnik, Drenski Zlaž blagajnik, Pa- sariček Franjo, Volaušek Franjo, Šarman Franjo odbornici; Kurelac Anton, Čavlavić Franjo, Hr- njavić Stjepan odb. zamjenici. Nagledni odbor Faltak Josip, Zjenić Josip, Mrkoć Vjekoslav. »Pensiero Slavo.“ — Zahvalni smo g. Jaki- ću, što je na naš poziv preštampao u svoj list naš dopis u cijelosti pa makar ga popratio na svoj na- čin — tim je dao i svojim pretplatnicima priliku, da se mogu uvjeriti, gdje je istina, a gdje laž, da se poslužimo riječima g. Jakića. A sada da njesto spo- menemo. Sva glasila stranke prava popratiše s ra- došću izbor pravaša Dr. R. Mišetića u Dalmaciji, Držasmo, da će ,Pensiero Slavo“ pa makar kao izgubljena ovca spomenuti bar tu pobjedu. Ali dat On u tobožnjoj gorljivosti za slavensku solidarnost napada na ,slavofobsku(?!) Frankovu (?!) Hrvat- sku.“ No vrag je onaj ,moraš“ pa tako i sg. Ja- kičem. Sve u jedno. Non propter Lazarum, sed propter Martham! Jeli tako g. Jakiću!?.... Rijeka, 4. prosinca 1894, D. Zahvala. — Čast je niže potpisanom odbo- ru pjev. društvu ,Slavulj“ u Trebinju zahvaliti dičnim Konavljanima, koji su prigodom posvete crkve na Grudi glazbu ovdašnjeg pjev. društva o- nako ljepo i časno pričekali i glazbare potpuno opskrbili. Živili svijesni Konavljani Trebinje, dana _1 | 13. 94. "i Predsjednik vIf Jozip Alaga potprednjedaik Tajnik Kristo Žeravica. i Josip Budalić (Gradsku Kronika. Lične vijesti. — U utornik brzim parobto- de Oluja. — U utornik pred podne užegla je nenadno strahovita oluja, koja je trajala dobra 2 sata. Počinila je i na moru i na kopnu dosta šte- te. Na samom Lokrumu polomila je preko 50 bo- ra i maslina, a gdje u Župi, po Konalu i dalje. U pučini vidio se brod sa slomljenim prvim jar- bulom. Neopresnost. — U ponedjelnik u veče gosp. Ivo Pitarević jurio je na Pilama na konju tako bi- jesno, da je konj obalio na zemlju i grubo udario g. Iva Avoscani prvog prisjednika. Jednoga mom- E je konj formalno preskočio, da ga mne zgazi. Nije ovo prvi put da sport g. Pitarevića uzrokom je i. Ali kad je — valjda po kompromisu — prvom općinskom prisjedniku pravo, ni mi se ne tu- žimo, već samo pitamo, da je u sedlu bio slučaj- no jedan Hrvat, šta bi onda naša općina? Izgovori. — Ako se ne varamo u našoj grad- skoj srpskoj stranci imadu dva krila: desno sasto- ji iz onih koji su pod svaki uvjet za saveze ša ta- lijanašima, a lijevo je onako više radikalno, više slavensko, te se tih saveza srami. Ovi bi se rado prikazali kao protivnici tugjinstva, sustava i vlade, a kao odlučni branitelji svoga srpstva i srpskoga je- zika. Na srpsku sreću tih je u gradu — i svukud — vrlo malo, te valja da slušaju. —. Ovi su nam valjda u prošlom broju ,D.“ od- govarali na naše prigovore glede prednosti talijan- skog i glede uvagjanja njemačkog jezika u opći- nu. To su ako slušamo njih, koji se srame da po- tvrde svoj pošteni savez, sasvijem male styari, ko- jim oni ne pripisuju nikakve važnosti, već su u- vjereni da bi smo se i mi nasmijali, kad bi smo obaznali kako su se dogodile!!! Zatim nama predbacuju — s Kotorom. Svi plemeniti gosti našega Tabora zapamtili su već, da je u Kotoru vjerska borba koja bi izazvana vjerskom nesnošljivošću hrišćana, koji su katolike odasvud isključivali i izgonili. Samo ,Dubrovnikovi“ pisci još nijesu mogli da to utuve u glavu, pak:se po stoti put na isto povraćaju — a mi nećemo da gubimo trud i sapiuu. Teatar. — Sa zla na gore. Malo po malo došli smo i do nepristojnosti, Gji.ca Persico gdje- god dogje tako — obučena, da je onomadne i po- litička oblast zamjerila društvu. Školska oblast po drugi put zabranila je učenicima da idu u kazali- šte. Ali nijesu samo kostimi, već i riječi. U ,,San- tarelli“ čuje se takih nepodobnih izraza, koje u- prav vrijegjaju otme: publiku te sluša. Mi ne mislimo da društvo, u pomanjkanju dobrih komada, lijepe muzike i pjevanja hoće sa ovijem espedijentima namamiti gragjanstvo. Žalosno je uz to da nekoliko stranaca svemu tomu ostentativno pljeska, te se hoće da prikaže — javnijem mnijenjem našega Dubrovnika ! Bruka ! Diskoras na Poljani. Vlaho. — Kurijoz sam znat što će nam sad Frano do- nijet iz Vijene! Ivo. — Oli je opet pošo? Vlaho. — Jes u Subotu. I »Dubrovnik“ naviješta, da ka- ko svaki njegov vijagi u Vienu tako i ovi,. da_će donijet gradu blaga božijega. Oni huncuti imadu znat i što, ma neće da pripovidu, A duše mi čekat dokle Frano dogje, dokle malo odahne od silnijeh misli i dokle stane kišat po vas dan u kafetariji — e za mene je malo odviše. Aku i nijesam ženica, jopet sam ti kurijoz. Ivo. — Ja ne mogu nikako pogonetat, Da nije strada fe- rata ? Vlaho. — Ne. Stradu feratu je donio odavna, još nazad 6 godišta kad su ga imali učinit za deputata. Tutto & in ordine, zna se kud će hodit, gje će bit staci- joni i sve. Anci sad, kad su mu Župljani koutra, najedio se i naredio ministru, da je nema činit pa- sat kros Župu, nego da je vrati oko Hercegrin. Za kastigat bil... | Ivo, — Da ne bude porat t. Vlaho. — Ne, ni to. Porat imamo na Peskariji. A porat od armate u Gružu imaćemo. Znaš kad je on na- zad tri godišta hodio s Šternekom? Dunqve što, šo- kaš? Sve je stabiliškano; disenji kud će se gradit doksi, muli i arsenali, ma Frano neće ništa da počne pri- je mego bude vigjet da Gružani miritaju, Jerbo su i oni pasani put svi došli yotat za Hrvate. Ivo. ++ Da biće onda nove lokande ?, Vlaho, = Ajbo!.'To je dine a 4to.je on. otenjo jerbo je piso u Vijenu, & u V pio qge- mu gosparu iz Bcemije da Fo ezdmdoba ope. Tubo» AP 8