slimo da znade, dapače čujetho, da je%i ispitivala. Pridvorci govore da je ovoga ljeta u “njihovo se- lo bio došao istražitelj svećenik: Što je našao? Ne znamo. Znamo. samo to, da se i o toj istrazi dosta šuška i da je poznata stvar, da neki ljudi dok male grijehe kazne, od velikih sablazni pre- panu se pak ih smeteni opraštaju. Je li se to i ovoga puta potvrdilo? Ili se umiješala tekla Mt“ tika? To je tajna. Ali za nas i za sve Konavle nije/nikskva: tajna: ono što gore rekosmo, pa kad je: starijoj nadležnoj vlasti nešto milo, mi se klanjamo nje- zinoj mudrosti, ali mi imamo neodvisnu javnu štam- pu, kroz koju ćemo i nadalje nemilosrdno i otvo- reno šibati ovake naše narodne dušmane i začet- nike svake smutnje i svake sablažni u našijem ' poštenijem i čestitijem Konavlima. : «luka njiov, Pogled po svijetu. — Sav politički svijet upire danas oči u Ita- lija. Giolitti, omraženi ex-ministar presjednik, sa- čuvao je kod sebe neke sekvestrirane spise o rim- skoj banci, koje nije htio nikome dati. Najviše ra- di tih spisa Giolitti je i panuo s vlade. Ali radi- kalci, pa i isti umjerenjaci, napastovali su ga, jer' iza sekvestriranja tijeh spisa parnica nije' mogla biti u ređu vogjena. Giolitti se napokon dodijalo pa kad je vidio da će on, koji je što se poštenja tiče u. cijeloj bankarnoj aferi ostao bez ljage; biti žrtvom, volio je žrtvovati one, koji su najviše na nj vikali i predao je spise. Komora ih je morala publicirati. Tada se istom opazilo, u kakvom se nemoralnom kalu valja cvijet talijanskih političara. Mal da ne svi važniji zastupnici talijanskog sabo- ra i svi veći listovi i ncvinari primali su u razne svrhe novaca od banke, njeki takogjer preporu- kom i nalogom ministara. Otkrila se do 'sada: ne čuvena korupcija, praina kojoj je Panama prava i- gračka. Pogogjen je: Lacava, Monotti, Garibaldi, De Rudini, vojvoda di San, Donato, Luzzatti, For- tis i drugi, ali najgore je pogogjen Crispi. Njego- vo ime nalazi. se svukud, uz veće svote novaca.: Italija je ostala konsternirana, zasramljena. Nije bilo druge nego sabor zatvoriti na veliku žalost Imbriania. Ni Giolitti, koji je čist kao sunce, nije poštegjen, jer na nj navaljuju njeki pol. prijatelji, koji su takogjer ružno kompromitovani. Čuje se dapače da svi spisi nijesu ni objavljeni, jer da i- ma i gorih stvari. ' / Giolitti je dakle kao ministar, presjednik po- činio nezakonitost zadržeć spise, koje su imali-slu- žiti, u procesu, samo da zapriječi ovaj strašni škapdal. , Ob ovome se govori u svim političkini kru- govima, piše u svim novinama. Italija je danas na dnevniome. ređil. K - Uz Italiju ima i Srbija svoje dostojno mjesto, jer su .ovo posestrime i obožavateljice na- ših malašnih . srp. tal. saveznika. U Beogradu se razvija veliki proces o veleizdaji i uroti proti kra- lju, Aleksandru, da se na srpski prijestol postavi knez Petar Karagjorgjević. Urota je bila dobro organizovana, ali se odala. Na optuženičkoj klupi sjedi više odličnih radikala, megju kojim i Ranko Tajsić bivši potpresjednik Skupštine. Bivši mini- sthr Taušanović na vrijeme je pobjegao, te se sa- ds nalazi u Zagrebu. — Rat izmegju Kine i Japana svejednako tra- j& Japaici su navalili na srednji Kitaj. — Iza sankcije crkvenoga zakona katolici arske ragviše žestoku agitaciju, Ustrojiće se da- če kao katolička sttanka, poptit njemačkog cen- i. Položaj Wekerla nije nimalo &jegutam. otima! < - Or Dr. Ivan , Ružić, tar. za- ka stidnko prava na hrvatskoln “&dbo ju sjeđlnici od 13 decembra, govoreć o mi- = ttovačkim neredima i .sramotnom :srpsko-njemač- ta savezu reče i ove zniimenite rijeći: :pAli nešto se juče (kad. je 0 :tom_ opširnije ro) ispostavilo, na žalost naše siromašne zem- lje: postaji a ženit straji, da imuđh indivi- ru u Za- |. dua 1 elemtensta u zemlji, koji :sa pripravni: po- dati svoju poganu ruku:i vragu i sotoni i paklu, samo da unište Hrvatsku.“ Na ove riječi nasta u saboru velika buka. Srpski zastupnici kao pomamljeni ustaše na go- vornika prekidajuć ga i prosvjedujuć. Ko ih je zvao po imenu? Ili se osijećaju krivijem? Dan prije presjednik sabora ovejani Srbin i kreatura grofa Khuena, zabranio je govorniku da Slavoniju zove pokrajinom, jer da je ona kraljevi- na. Očito je kamo to vodi. Slavoniju hoće, da stave u opreku sa Hrvatskom. Oni znadu da Sla- vonija, sasvim da je titularnu kraljevina, nije dru- go nego pokrajina hrvatska, - kao / što :je Galicija pokrajina Austrijska, ma da se i ona kraljevinom:i zove. Ali nekim stvorovima znade' biti sve':prave+' dno što je proti nama napereno. Srbi neće da se Slavonija zove hrvatskom pokrajinom; što u istinu i jest; a Srbi danas gospoduju u Hrvatskoj, jer su oni najbolje sluge Magjarske politike. Naši magjaronski usrećitelji. — Za najnovi- jega zasijedanja hrvatskoga Sabora u Zagrebu — u odborskoj svojoj sjednici — za rasprave o odjelu bogoštovlja i nastave upitao je poznati Srbin Gjur- ković ,vladu hrvatsku“ Što misli o uvedenju nau- ke magjarskoga jezika u srednjim školama.“ Na usta odjelnoga predstojnika g. Kršnjavoga; odgo- vorila mu je vlada pozitivno, naime da se radi već oko toga, jer to zahtjeva (!) već državnoprav- ni snošaj izmegju nas i Madžara. Kako se vidi sistematično se izvršava želja Madžara. Ako i po- lagano, ali sigurno. Kao da se povraća ono doba iza ,ilirskoga pokreta“, kad htjedoše da potonemo 'u ,madžarskome moru“ nastojanjem vlastitih o- droda i presijom šovinista magjarskih. Ali se on- da opriješe u ono zlatno doba našega osvita, na- jodlučnije Hrvati, da zapriječe inovaciju madžarsku: A danas?! Danas ,madžarsku hidru“' brane vla- stiti naši sinovi, a prednjače im, kao u svemu zlv, braća ,Srbi“ kao podržavatelji onoga sistema. — Jedina stranka prava, kao jedina: i prava: prestav- nica hrvatskoga: naroda, diže svoj glas protiv te bujiće, kako reče zgodno dr. Frank. Isti Riječani pregorješe obrtničku školu, jer ne htjedoše, da u toj školi bude nastavnim jezikom magjarski, nego ta- lijanski. Protiv nje, kao takove, ustaju naši nepri- jatelji, što nije čndo, ali je to žalosnije, što o- ni, koji se hvastaju kao Hrvati, sprečavaju rad njezin napadajima ni malo dostojnim, ali po samo napadače harakterističnim. I za ilirskoga doba bi- lo je takih koji se služiše sličnim srestvima pro- tiv prvih predstavnika tadanjega doba; Sjetimo -se samo Dr. Ljudevita Gaja. Ali nijesu umjeli. To ne bi smjeli smetnuti s uma i današnji napadači; te podrediti osobnu ambiciju onoj ideji, koja mora, da nas sve osvoji, ne bi li svi složno ustali ra- dom protiv naših dušmana. Već je skrajnje vrije- me. Dakle painet' di glavu, ai ljabev u steed Tim ćemo oprati onu ljagu sa sebe, da su mnogome zlu krivi vlastiti naši sinovi+ A! red je sada i u mladosti hrvatske, kao uzdanice naše, jer nje se najviše ovo jezično pitanje tiče. — Mladost ilirska povrijegjena u svojem praktičnom čustvu, u svo- me ponosu, učinila je barikadu na Markovu trgu u Zagrebu od magjaronskih gramatika. Dužnost je hrvatske mladosti dhnas; dai odllace narinutu im magjarsku gramatiku. Ne: učinu li to — što ne vjerujemo — opravdane biće tiječij pjesnikove : »O0ci griješe, a sinovi često nose grijehe od ota- ca svojih. Rijeka, 18. Decembra 1894, D. | Hrvati su krivi. — Ovih dana banuo je ne- nadno u Kotor savjetnik Vuković, da se obavije» sti o istinitosti svih onih:lužba šta se od zadnjeg vremena krož štampu i na carevinsko vijeće po- dižu: proti ti4gorniku Kulišiću, . najfanatičnijemu Srbinu u Kotort, te da istraži g koliko su to opravdane. Kulišić, kako je poznata, svije silama na« :stojao_je da tu SONIA PRE škola, u koju idu samo katolička djeca--(jer' &ibsralni srbi kao :svuktid tako i u Kotoru imaju vjersku školu) o- bali na trorazrednu, i u (tom bijaše nepravedno Alt: najglavnije zašto je tamo pošao jest pix tanje o stanju: škole.. Pogovara se-da je Kulišić uzeo skuplje:i gore prostorije hrišćanina Stefano- vića, a ne bolje i jeftinije. manastira; fratarskoga. Zašto? Valjda: iz vjerske.,suošljivosti. .. Savjetnik... Vuković bio je tamo i kako. čujemo, uvjerio se da je Kulišić, netačno“: izvješćivao. o obim zgradama. Učiteljstvo i- sve pučanstvo: katoličko. 'tuši;se > na njegovo postupanje. Vjerska:snošljivost sasstra- ne hrišćana postigla: je tamoovrhunac; Za primjek«- dosta je navesti: ovaj slučaju. U: svoje dob&,u« jes < dno pravoslavno selo;: ake sene: vazamo općine grbaljske; biosje: poslan, u nestašici: hrišćaning, u». - čitelj katoliki-Toga niko mija htid: u: stanci niko + mu nije htio dati:jesti; takoda.je bioprisiljan - povratiti se natrag. Ovako je stanje -u Boki: Ima-pravo« dopisnik :. ,N. Lista“ koji -ih bez prestank&- šiba. - Molili bi - ga kad svrši, da nam učini jedan : poskupaci ova« . kih i sličnih spskih djela: I ne :same«-na učitelj- skom polju: hrišćani su tamo htjeli sve: posvojiti < a nadasve dobrotvorne zavode: Oprekama.sa-stra«. ne katolika oni su odgovarali denuacijasa + jedne. su slali u Zadar i Beč, a: druge + na“ Cetinje Pai kad su katolici starosjedioci ustali-da obrane svoj opstanak; onda :se zgražaju -— nad njihovom reli- gijeznom intolerancijom 1 Naravno. U ime velikijeh;: prosvjetnijeh: na» čela slobode, bratstva, jednakosti, katolici su ;imas li dopustiti, da im stane na vrat crna kalugjerska reakcija, koja bi, u ime napretka, po svoj Boci po- digla vjerske srpsko-pravoslavne škole. Parnica u Zagrebu. — Neki: pravoslavni ka- teheta u Senju, Dnić, povodom“ dopisa: priopćenih u ,Obzoru,“ o njegovu ponašanju kao-vjeroučitelji: podigao je parnicu proti- uredniku istoga-lista; U:' četvrtak i petak bila-je u Zagrebu rasprava, na kojoj se dokazalo, da je gospedin“ pravoslavni ka- teheta mal da ne sve:zate upotrebljavao u propa- giranju srpstva, ocrn ivanju Hrvata i katolička vje- re. Poslije tih sjajnih dokaza naravno, da je ure- dnik ,Obzora“ bio riješen optužbe; ,a publika se u čudu pita, kako je kateheta imao obraza podi- gnuti tužbu. Možda ima i drugovdje: takijeh' eo voslavnijeh kateheta ? Povijest moje parnice, — Tako se zove kaji« žica; koju je ovih. dana izdao u Spljetu pristav. tamošnjeg okružnog sudišta, naš Dubrovčanina gosp. David Mandolfo, u kojoj pripovijeda razvitak. gla-. sovite parnice, što su-mu je, bili: podigli- obrovač« ki Srbi i koja napokon: bi ukinuta. Cijena, knjiži», ci 10 novč; Sav. prihod namijenjen je družbi; Sv. Ćirila i Metoda u Istri. Izbori u Pazinu. — Pazin je najvažnija hr-_ vatska tvrgjava u Istri, Ove sedmice obavili su se, općinski izbori. Iza poznatih izgreda proti tabli- cam, istarski Talijani naumiše. osvojiti Pazin. Ni- jesu nikakvo srestvo poštedili. Kad već nijesu mo-. gli: drugo, onda su brzojavljali. namjesniku, mini-. strima, pa napokon i samomu papinu nunciju, u, Beču, tužeći mu se, da nijedan, pop nije, šnjima. Nuncij je imao slobodnim svećemicima zabranit, da budu Hrvati, Uspjeh nam prekojuče dojavi ovaj, brzojav : Pazin, 20 Decembra. — Hrvatska stranka. u, općinskim izborima u sva tri tijela sijajno pobijedila,. Pazin je dakle hrvatski grad. Talijani da svi» snu, Sam inače ozbiljni ,Corriere. della Sera“ iz Milana toliko se zaboravlja, da hrvatske izbornike zove ,mandre dei contadini,“ Nijesu, ne Hrvati mandre, nego pošteni i svijesni rodoljubi; tu stoku radije tražite megju vama tamo u rasbojnitima Sar- dinije i Kalabrije, gdje su -Iupeži, čitava sek; a. mačelnici nekih sardinskih općina kupe po ulici et- ipatke cigara, kako je to ovil+ dana isti ,, Corriere“ pričao. li ako ne: ćete tu, tražite: stoku. u Rimu, u onoj palači gdje se danas kupe rasbejnici u rge kavicama, kako su zadnja sramotna i nepoštena lotkrića dokazala, a ostavite se sai ooo, roda, komu ste više dodijali. Čestitamo junačkoj braći i. sera vogja. uspio: Osvem toga omjetio je otvorenje škole u 'Upiromo. prstom na Istru. i ističemo je uzorom 0- Škaljarima. tačbeništva i hrvatske sloge, Šivjetl fezacii