Br. 12. izlazi svakom sabotom, a cijena mu je unaprijed za Dubrovnik: na cijela go- | 4, na po godine for. 2; Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Hercegovinu : na cijelu | šalju se Uredništvu. - \ Za oglase, zahvale i ost. plaća se 10 norč. po retku, a oglasi Za" NO dia godinu for. 4: 50, na po godine Bor. 2: 25; sa inozemstvo flor. 4 i postarski troškovi. | U DUBROVNIKU 25. Marta_1898. Pojedini broj stoji 10 novč. Ko ne vrati list kad mu pretplata mine, smatra s", | tiskaju po pogodbi. da je predbrojea i za dodasto polagodište. | Rakopisi se ne vraćajo. Listove nefrankirane ne prima ni uredništvo ia A UMA Pretplata i oglasi puaćaju se upravi ,Orvete Hrvatske“ u Du Sloga! sloga! i pobjeda je maša! Dolje niže donosimo podulji opis veličan- stvenog komecrsa_ kojim je Zagreb proslavio slogu hrvatskih opozicija. Deputacija je pozdravila Star- čevića, brzojav Strosmajera. Na dan Sv. Jozipa bio je svečani banket u čast Štrosmajeru, a drugi će biti na imendan Aotuna Starčevića. Ovom prili- kom, govori se, doći će glavom Štrosmajer u Zagreb. Mnogim će se sve ovo činiti kao obmama, ja li kao vjeka šala, jer je izvedeno tako brzo, da se čovjek još ne može od čuda razabrati. Ali kad mi vidimo jednoga od najvećih uče- njaka kojim se ponosi ukupno Slavenstvo, da stu- pa u narod i razlaže mu program ujedinjene opo- zicije, kad mi slušamo ozbiljvog Frana Račkoga kako tomaći hrvatsko državao 1 uarodno pravo, koje opozija nosi kao svoj barjak, mi možemo sje- gurnošću ustvrditi da to šala nije, da. ove nove pojave znače trijezan i odlućan rad, Štrosmajer, Starčević, Rački! Oko ova tri velika starca — kojim para ua Balkanu nema i od kojih je svaki učinio za svoj narod sto puta više nego će svi patuljci gjursko; Žžupava — sakuplja se velika četa zoačajnih, od- važoib i taleotiranih ljudi u potpunoj muževnoj snazi, sakuplja se druga četa hrvatske omladine uzdanice oaše i avi pregauše da od Hrvatske uči- ue Hrvatsku. Ko da se tome ue veseli ? A kome da ne zakuca srce u njedrima, kad obazna, da oni ziravi i jaki elementi naroda, koji su se do sada držali pasivoo i gledali što se po Hrvatskoj dogavja, da su se i oni odlučili na ak- tivni rad, da i oni stupaju u kolo ujedinjenih o- pozicija, u borbu protiv sistemu i stranki koja ga drži? Neka se tješe sarkazmom ,Narodne Novi- ne“ i njihovi gospodari. On nije nego plod de- speracije, Sve što je boljega i svijesnijega bježi u redove opozicije. Mi tražimo da joj otkrijemo koju manu, i mi bi joj je odmah pokazali. Ali do danas mi je našli mijesmo. Sve je bilo dobro i korisno što su uradili naši prijatelji kroz ova tri mjeseca sloge. Oni su dapače nas svijeh zadivili pregorom i žr- tvama, ovi su nam pokazali kako se zaboravlja, kad to domovina zahtijeva, Sretna misao bila im'je ova, da opožiciju o- jačaju kouservativnijem eleweutom, ali ima još jeduu kog je do sad malo u opoziciji. To su pra- voslavni. Valjalo bi dakle svim silama pokrenuti akciju izmegju pravoslavnih hrvatskih živalja, ne- ka se i oni pridruže našoj stranci u Banovini. Mi znamo, mogju njima ima dobria rodoljuba Hrvata. Neka se oni sami stave na ćelo .tvuime pokretu, neka kožu svojoj, po vjeri, bližoj braći, kako mi mi Paja kako se ko krati samo i rodoljubiio osjeća sa svoju. domovi nu. Za oto se.do danas jako malo radilo utagd Velebita, a jok maoje u gornjoj “ matiji, g dje naš nemar za barod pravoslavne vjere, toji la. “kaže Hrvatom i koga svak vata i i, MRA javni ukori |— Najprije moram reći, da se ona polemika u ,Hr- Ali svakako: Ke S udaren | vatskoj“ | ,Obzoru* vogjaše vitomod samim ured. slozi # novom rada o je 1 ajerorat ; #8 0) 'ndin'| oidtvima, nego li, mim strankama. Za izbo. jamče imena ma Ne am ova Hložno | gu stranke sa #9. / goalo iti, 1 spora. sad u boj saće strođao'jedlađtvo! na po otir vlode. Tok ma, Pobjeda ja nula, “| sadujih Tibosa sA“ Ovaj tee sko podjem Nije ovo prazna fraza. Ima ih doduše koji se smiju našoj čvrstoj vjeri da ćemo učiniti Hr- vatsku, Istua je, mi sami nijesmo toliko jaki da izvojstimo našem narodu položaj slobodnih europ- skih naroda. Europa se nasmijala i velikom tali- lijanskom narodu, kad se ovaj usudio reći: L' Ita- lia fara da se, a kamo li ne bi Hrvatskoj. Ali i ako je nama potgeba od prijatelja i saveznika, mi ipak možemo ustvrditi: Hrvatska će se stvoriti bez onih i proti onim koji su joj danas neprija- telji Mi nećemo u njih pomoći tražiti, mi imamo druge braće drugih prijatelja koji su nam skloni i koji bogme nješto broje. * * * Ne idemo dalje. Samo prije nego završimo neće biti s gorega ako nješto istaknemo. Dalmacija ima njeku zaslugu u slozi opozi- cija. Držanje Dalmatinaca u Zagrebu prigodom izleta pretečom ju davašnjih dogagjaja. Izletnici su počastili vogje ondašujih stranaka onako kako što su to uradili sami Zagrebćani godinu i po kasnije, I inače mi smo uvijek koliko smo mogli zagovarali slogu. Sad su se stvari promijenile. Oni su onamo složni ali mi amo, mi smo razdvojeni, ili bolje rastrojeni na velika našu štetu. Mi bismo i sami što u tom smislu predložili, ali bojimo se, da će se uaš glas uzeti kao pristrano mnijenje stranćar- sko i ouda, kad bi stariji rodoljubi udostojali se na nj osvrnuti, Zato ragje mučimo. Ali Zagreb, Banovina ne smiju da šuta. Ne- ka oni od onamo reknu svoju, neka učine što uz- mogu, mi ćemo im biti zahvalni ako im pogje za rukom obaviti što svi želimo. Govorio ko što ho- će, mi ostajemo uvijek pri našoj devizi: prama neprijatelju najveća bezobzirnost, prama svojemu Dajveća taktika! Neka se dakle pokuša. Mi znamo da će se zahtijevati žrtava i pregaranja, ali kuka- vica je ovaj koji od njih bježi. Što je drugo po- litička i narodna borba nego uiz neprekidnih žr- tava i pregaranja ? Mi možemo uspješno raditi za naša prava, u da se u tom radu jedan o drugog ne zadijeva- mo, ištomw onda, kad se blagotvorna pojava u Ba- novini protegne, i ua Dalmaciju. Do koga je neka razmišlja, Komers u proslavu sjedinjenja hrvatskih opoziciju. Zagreb, 18 Marta, Dne 12. 0. m, bijaše u Zagrebu u streljami svečan komers, u slavu sjedinjenja opozicionalnih stranaka hrvatskih. Slave ovakove Zagreb već dav- no ne vigje, a vrijednost podavaše komersu, što mo prisustvovabu ami skoro Zugrebčani, složni i jediostveni, Jok ni sada ne mogu se mnogi i mno+ gi oteti sačugjenju, kako su se pravaši i neodvi- dnjaci baš usred pravdei prepiranja pomirili teko da ou sad jedno. Ovakvima se njeki govori isrečeni na ko- mersu učiniše nepojmljivim no to imade svoje jee __ = sporazumak znamenit je dogagjaj u novijoj po- vijesti hrvatskoj. Naškodio je obim straukama, al ko- ristio hrvatskoj stvari. Postupanje vlade za vrijeme izbora, svako- me je poznato; nasilja na dnevnom su redu, ta- ko, da je to u mas već obična stvar a poziv i prosvjed radi nezakonitog postupanja kod izbora i ne sluša niko. Uvažimo li da u Hrvatskoj samo 2:& #/o ljudi imade izborno pravo a jedan posto« tak da sastoji od ovisnog činovništva, onda je jasno zašto izbori tako ispadaja. Onaj po drugi ' postotak otpada na pravaše, obzoraše, te na ljuđi koji ne mare za svoj narod, naseljene Švabe i strance koji su do sada svi za še, a proti dru- gomu radili. Ovakovo stanje stvari u Hrvatskoj prevlaši sve rodoljube, i sve nastojaše da se čim prije sta- ne na pot neredu. Vlada trla ruke od veselja, jer što joj je lagje bilo no otimati jabuke za koje au. se opozicije borile. — Ban se nadaše, po svom iskustvu što ga stekao u to nekoliko godina što je u Hrvatskoj, da se opozicije apsolutno neće moći složiti, pa im 'se podrugivaše: ,ta složite ne, bit će mi lakši posao .s jednom, opozicijom." | A sad kad 'se to dogodilo proti bjegovom' očeki- nju, on postaje nervozan i zaboravlja se tako, da rabi u saboru nečuvene riječi. : Stranke se dogovarahu, znao je za to malo ko, i na novu gođinu iznenadiše nas tim, što su i »Obzor* i ,Hrvatska“ na čelu lista donijeli pro- glas, kojim se narodu brvatskom javlja, da su se opozicije složile i da im je glavnom metom hrvat- sko državno pravo. Protivnici da popucaju od jada. Švabe i Ma- gjari ne znaju što će već gledaju u duhu na jugu veliku i slobodu državu, al se tješe željeznom snagom i ustrajnošću bana Hedervara, koji će slomiti svaku opreku u Hrvatskoj kako ju i do sada slomio. No regbi da se toi njemu samomu ne svigja, jer mišljaše, da će sad mirno počivati na stečenim lovorikama, pa glelti vražji rovari, opet . ne dađu mira. Valja da opet digne svoju topuzi- nu i da otvori ponovno Lepoglavu i druge zavo- de za nevine Žrtve i hrvatske domoljube, Sloga med opozicijama svakoga je Hrvata | razveselila, al ih nije umirila. Svak se nadaše je- dinstvu trajnom, a ne sporazumu, koji se opet razvrći može. Čast ,Crvenoj," koja je uvijek zagovarala | samo jednu opoziciju! Sada može, da bude zado- voljna,*) jer izjave prvih naših ljudi na komersu, pokazaše, da je sada samo jedna opozicija, koja. | ge ne zove više ovako ili onako, ni obzorašima | ni starčevićancima, nego opozicijom. —. To potvr | gjuje izjava dr. Franka koji je u svom gotoru na komersu rekao: kako mu je milo, da sad može go- , voriti ne vile 0 slosi, nego 0 jedinstvu oposicija, po- | tvzgjuje i Folnegović, #dravlcom Štrosmojeru. Ne zaboravimo ni ono što je rekao dr, Amruš, kad naz» dravljaše Starčeviću, da je oh kroz sav ovoj život visoko držao barjak hrvatske mltli oko kojega smo , mi svi sdkupljeni. Uopće nije s6 tu govorilo o dima 1 eodvišnjacima, govorita je is vlja jebanje , dino misao: da ve oživotvori hrvatsko državno pravo, Koliko bam je sad vojevanje lakše je“ gvakoma. Bad vile nema sapreka defotslvnoj | stranci u m: položaju. Ona je uhvatila svoj | e na ojem sećijolo 1 pobijedi, a o Mama vat gared, Ur,