Preporučamo našijem sutonomašima da po.
mojivo pročitaju izjavu njihova lista da oni nijesa
ništa drugo nego Talijanci.

A je su li to?

Mi sad ne odgovaramo. Prije nego odgovo-
rimo pozivljemo , Dalmatu“ neka upita prvake au-
tonomaške stranke u: Dubrovniku i to poimence
pg: Dra. Balda Podića, Boža Banca, Iva Jelića.
Dra. Nika Svilocossi i ostale da ma potvrde nje-
gove riječi, da;me se“izraze da gu" Talijanci. A
ako to ne učine, kao Što neće, mi pitamo ,Dal-

matu* dižem odgovori: kojim obrazom može on |

pitanje “o“toteranciji talijanskog jezika na
oim obalama izvrnuti u pitanje talijanske na-
rodnosti? Ovo je zaista nečuveva mistifikacija.
Ali to mije naš posao, to je posao autonomaša.
Njih vara a ne nas.

Naši Dopisi.
Bosansko Posavje, 20 marta.

Regbi, da prosvjeta i školstvo u Bosni i Her-
cegovini malo koga Hrvata, osim rečenih zemalja,
zanima. Svakom je poznato kamo smjeraju pro-
tivnici nas Hrvata i u Bosni, kamo li izvan uje.
Njihove su puste težnje i želje više put raskrin-
kane a hrvatskim glasilima, osobito u onim, koje
izhode u susjednoj nam sestri Dalmaciji.

Al što se tiče školskih knjiga, o njih još
potovo niko ni riječi ne reče, Istina je, da su a
pas školske zgrade bolje va mjestim uregjene, ne-
go li u užoj Hrvatskoj, a da i ne «pominjemo
Dalmacije ; al zavirimo li u školske knjige, uvje-
rićemo se, da su naše učione slične obijeljenim
gtobovima. Mjesto da su one uregjene i izdane
pa temelju naše povijesti i narodnog ponosa, ono
se u njima zameće trag i onom čemu se uče na-
ša djeca va materinskim grutima. To uvwgjavniji na-
raštaj jako peče. Što je još žalosnije, u Bosni su
otvorena učionska vrata stranim učiteljina i nji-
hovoj podloj namisli i poslanstvu, dočim se doma-
ći sinovi dosta puta zapostavljaju. Tako je došao
u Tolisu za učitelja Čovjek skroz stranog duha,
veki magjar, Karlo Martinčak.

Istina, da su naši oci želili, da vlada nai-
menuje učitelja za Tolisu, u čavnom bosanskom
Posavju, al su oni želili, da im dogje čovjek nji-
hote krvi i jezika, čovjek ćudoredan i sam dobro
uzgojen. Pa eto, mi smo dobili za učitelja, nakov
više godišnjeg moljakanja, magjara, koji je iz Sa-
rajeva dobio dva put ,pakrački dekret“ za Maglaj
na Vrbasu, a sala mu Maglajci dali listu putnu
za Tdlicu, mskar vjihova škola i zatvorena ostala.
Ja bih želio, da ee na skoro slična šta i u Toli-
su ne dogodi. Tevterdšija

Krajina u Bosni, 20 marta.

Pošto je zadarski ,Srpski Glas,“ u br. 8.
0. g., Da str. 2, stupcu 4 dopio dopis ,lz Bos.
Krajine." pun laži i neistine, vrijedno je, da se i
čitateljstvo ,Crv. Hrv.“ uvjeri 0 naklonosti ,bra-
tije“ nazovi Srb& naprama lirvatima u Bosni 1
Hercegovini. Puka je laž ,Putoika* i dopisuika ,Srp-
skoga Glasa,“ ,da u Bosni WHercegovini ima vrlo
malo srpikijeh i lavno-vjeroizpovjednijeh
škola." Ja tvrdim, da u svakom mjestu spomenu-
tih zemalja imadu i ,korfesionalne“ gr6ko-iztočne
učione, gdje jur opstoje i ,komunalne,“ u koje i-
du djeca rimo-katolička i muhamedanska, Tako u
Tuzli, Sarajevu, Brčkoj, Derventi, Banjojluci, Mo-
staru i td. već opstoje novo-ustrojene  ,kowmunal-
ne" škole, a uz vjih i hrišćanske ,konfesionalne,“*
Samo je sažaljivati, što su potonje suvišne, jer ne
odgoveraju svrki Ko mi ve vjeruje, neka se pro-
pita kod ravautelja viših učiova, koji se prie
djecom ,*rpsko-pravoslavne vere i učiona* A što
»Potoik“ zalijeva, da budu upravitelji | učitelji
pravoslavne tjere.u mjestima, gdje sw prštoslavni
u većini? te je om rekao ad gi (prije ne re-
knemo: — Ako bi ee pazilo va broj djece po vje-
ri, tešda bi imao biti veći broj učitelja vjere ri.
mo kutoličke i: mubamedanske, jer s malom isnim-
kom komunalne škole posjećuju djeca jedino ri-
mo-kgtolička i muhamedanska, dočim hriićanska
djeve potigfiji one škole, gdje se drugo viti bo
Biti govori. do ami carstva, ako

gtrpika vera," dd, '



A1 ko još, da se na nasmije, kad ,8rp. GI.“
veli, da psu u Bosni i Hercegovini katolici Srbi
kao pravoslavni." Ta svraka mu pamet popila, ko
bi mogao reći, udje i kad se ma jedan bosanski i
hercegovački misaoni katolik bilo sukromno, bi«
lo javno očitovao Srbinom. Naš hrvatski narod u
Bosni i Hercegovini tolko se razumije, da se vi-
kud neće nikom za volju prodati Srbinom ; jer on
zna, da se njegovi stari zvah: Hrvatima, neš na-
rod zna da je on jedini potomak toga vazda juna-
ćkog i slavljenog plemena. Naš narod i to dobro
zna, da ima u Bosni i Hrrcegovini njekoliko do-
tepuha iz: Srbije, koji jedino žele zavesti svoje
jednovjernike. To su vam pribjeglice iz Srbije : —
»popdvi“, učitelji i ustaši (== ešćija). To su vam
Dinarovići, koji Srbiju dovedoše na rub propasti.
Takovi pribjeglice uvigjaju, da ue mogu postići u
Bosni i Hercegovini što žele, pa su im na putu
rimo-katolički učitelji i sveštenici. Tako u spome-
nutom »Srps. glasu“ Putnik“ podmeće g. upravi-
telju osvovne učione u Bapjojluci, g. Dragutinu
Stjepanskom, da on širi hrvatsku misao u Baojoj-
luci to kao Čeh, al na oto da ga ,poveo za 80-
bom propagandista fratar Božić, koji na taj način
Širi hrvatski šovinizam po komuoalnoj školi i u
opće po svoj Bavjoj Luci.“ Na dalje se veli: ,Bo-
Žić se najviše trudi oko Srba muhamedanske vje-
re. Misli on, da će ih zadobiti i osvojiti za svoje
težnje. Ali svakako ima jedva granica, preko ko-
je ne smije prelaziti agitacija Božićeva. To je
školski prag. Škole nijesu za to postavljene, da
se u njima djeci nameće druga vjera i druga
narodnost, nego da se uzgajaju u vjeri i norodno-
sti, u kojoj su se rodili. Kazivali su mi u Baojoj
Luci, da ima i neka gradska primalja Brankovi-
ćeva, koja je podobna iratru Božiću. Ona goni
nekakav inad Srbima. Raznosi hrvatske novine i
javno predikuje, da u Bosni i Hercegovini nema
Srba l* — Iz sveg navedenog uvidjet će nepri-
stran čitatelj, da je sbilja ,Srpski Glas“ pao va
prosjački štap, dok on onakove besmislice donosi.
Ja u koliko pozuajem fratra Božić-a i primalju gr-
čko-iztočne vjere Brankovićku, otvoreno velim, da
mti oni koga zavode na što god, niti komu nari-
vaju svoga uvjerenja, niti to narinuti mogu. A da
Božić uživa ne samo dobar glas, u puku bez rez-
like vjere u Banjojluci, nego u cijeloj Bosni i
Hercegovini, o tome ne ima. dvojbe. Da Božić
vrši «voju vjersku službu jedino megju djecom ri-
imo-katoličkom na svim školama u Banjojluci, i to bez
ikakovih zadjevica ma u čiju vjeru i naroduost,
to mu mogu potvrditi i oni, koji nadgledaju škole
i poredak u parodu. Što se ,Srpski Glas" vrnjosi
ua Breukovićevu gospogju, vidi se, da jedna Žžen-
ska više znade iz opće svijetovnje povijesti i o
gcobi Iirvata, nego li svi mudraci oko ,Srpskog
Glasa.“ Sumo nam se Brankovićke množle i bit
će domovina sretna !

Pogled po svijetu.

— Smolka se odrekao presjedništva u ca-
revinskom vijeću. Na njegovo mjesto izabran je
Chlumetzki, Popresjednicima izabravi su Katrein
i Mudeyski, *

— Pred porotvim sudom osugjen je Lesseps
radi podmićivanja na godinu, Buihant na pet a
Blondin na 2 godine zatvora.

— Umro je presjednik franceskog senuta
Jules Ferry. Ovo je bio čovjek u koga se je uz.
dala sva Franceska i sva Europa.

— Konačno se doznalo da je liberalna strauka

u Srbiji dobila samo 65 zastupnika. General Lješanin
istupio je iz nje. Ruski poslanik Persiani gleda
ne bi lu složio umjerene radikalce sa liberalcima,

— Škandali bankovni traju u Italiji. Sad se
ojegurao zvade da je Nicotera kao ministar sa
tajne svrhe pozajmljivao novaca ali od privatnika,
Nicotera je pre: ložio parlamentarnu istragu.

> Kriza u Njemačkoj još nije svršila. Bin.
marek se ruga Oapriviu : Promijenuće, kaže, nacrt
vojnog zakona, popustiće ali neće raspustiti sabor.



Domaće vijesti.
 Posivljemo p. m. gospodu predbrojnike, koji

me duguju sa lanjsku godinu, da što prije smi-

re ručune, jer ćemo biti prisiljeni da im obusta-
| rio list



Banket na Strosmajerov imenđan. — U Za:
grebu se obdržavao svečan banket, koji je veoma
lijepo ispao. Govorili su Rački, Folnegović, Smi«
čiklas i tolika druga gospoda ističuć zaslage ovog
velikog muža.

t Vukotinović. — Umro je Ljudevit pl. Vu-
kotinović presjednik kluba narodne iliti magjaron-
ske stranke, Pokojnik je u ilirsko doba bio vatre-
ni rodoljub. Na njegovo zastupničko mjesto kan-
diduje Dr. Brešćenski.

Isbori u Sarajevu. —  Obavili su se izbori
u Sarajevu. Od Muhamedanaca najviše su glasova
dobili gg: Mahmud beg Fadilpašić, Hašim aga
Glogjo, Mehm»#d beg Kapetanović i Essad eff. Ku-
lović a tom razlikom da su za prvu trojicu glaso-
vali i činovnici, za posljednjeg samo narodni ljudi.

Laž. — ,8r. Glas* piše: ,On (tj. naš list)
propovijeda da Nijemci, Magjari, Talijanci nijesu
opasni Hrvatstvu.“ Doklegod ,Srpski Glas" ne
ukaže gdje smo to rekli, mi ga držimo za ono za
što pošteni ljudi cijene čovjeka koji govori neisti*
nu. Svigja i mu se ?

Nova Čitaonica. — Čujemo da je Namje-
sništvo odobrilo statut nove hrvatske čitaonice
koja će se otvoriti u Trsteniku pod imeoom ,Tr-
stenske Čitaonice." Radujemo se našoj braći Hr-
vatima u Trsteniku !

Umro. — Uuwro je biskup krčki Fetretić. Sav
svoj imetak ostavio je zadužbinama.

Gradska Kronika.

Lične vijesti. — U subotu prispio je u Du.
brovoik turski poslanik na Cetinju Ahmet Ferzi
Bey a otputovao u ponedjelnik. — U našem gra-
du boravi glasoviti poljski slikar Aadriolli, koji
putuje po Dalmaciji da svojim kistom svimi kra-
gote nese prirode.

Lijepi glasovi. — Ukupno hrvatsko novin-
stvo najlaskavije se izrazilo o pok. biskupu Vodo-
piću kao kojiževniku i kao biskupu.

Posdrav slosi. — Naši gragjani — njih 80 na
broju — poslaše u ponedjelnik čestitku u Zagreb
što su se ujedinile hrvatske opozicije i svečanim
komersom proslavile slogu. Doznajemo da i radnici
spravljaju slični pozdrav.

Vikar. — U prošli petak kanonici stolne or-.
kve izabraše kapitularnijem vikarom kanonika dum
Stijepa Bazdana. Radujemo se |

Novi gubar. — Ministarstvo putrašnjih po-
sala odlukom 9 Februara_ 0. g. br. 28743 izdalo
je dozvolu gosp. Mihu Miletiću da može vršiti
praksu zubara u Dalmaciji. Radujemo se, jer je
gosp. Miletić vrijedan i čestit čovjek, naš sugra-
gjanin i rodoljub hrvatski,

Za isbore. — Srbi su ovih dana zamolili a-
utonomaše za kompromis proti Hrvatima za budu-
će općinske izbore. Uvjeti kompromisa još se ni-
jesu uglavili, Autonomaši hoće da — u slučaju
pobjede — bude načelnikom njihov čovjek, a Srhi
će po svoj prilici na to pristati, što ih neće sme-
tati da i nadalje kroz avoj nedubrovački ,Dubro-
vnik* bezočno tvrde, da je ovo srpski grad. Do-
bro se je reklo da bezočni svijet uživaju. “

Posipanje puteva. — Bvak se tuži na veliku '
prašinu koja vitla putem od Gruža. Tome je krivo
neuredoo posipanje puteva. Za suha vremena ne
emije se posipati jer kola sdrobea kamen u pra-
dinu, pa od toga putu nikakve koristi. Inaće mora
se sbijati i polijevati vodom, kako se čini ovekug

po svijetu,

Radi reda| — U nedjelju jedan mali degrt
zaviće na Prijekomu: ,Živjela: Hrvatska !* Njeki
ma uvredljivo odgovori a ot mu no ostane dužan,
ali u zao čas. Komenit Knego ubvati ga i &iui ga
odmah zatvorit 16 ura. Kako sam je sam_šegrt.,
pripovjedao | pozivao se ma svjedoke, usput što aa |
ga vodili u zatvor, kato ga je nekoliko a u-
drio štapom. Ili ti nego hoće da mu 00- po
onoj narodnoj: »dobar sluga, toljeg gtopdta te

Bla napja udacijaj Mk.

slique ons