List izlazi svakom subotom, a cijena ma je unaprijed za Dubrovnik: na cijela go- l godinu flor. 4: 50, na p6 godine for. 2: 25; sa inozemstvo Bor, 4 i postarski troškovi. U DUBROVNIKU 8. Juna 1898. Pojedini broj stoji 10 norč. Ko ne vrati list kad mu pretplata mine, smatra se Pm po pogodbi. Rukopisi se ne vraćaju. Listove nefrankirane ne prima ni uredništvo ni uprava. da je predbrojea i za došasto polugodište. Prvi hitac. Uzavrelo u Pragu i u Zagrebu. Česi, valjani, junački Česi, nijesu dali da im Nijemci kidaju domovinu, da u Češkoj stvaraju »Zatvorene njemačke predjele,“ koji danas pitaju sudišta, škole i upravu, a sutra će posebni nje- mački sabor. Kad mladočesi vidješe, da se narod jo8 nije očistio od izroda i ozbiljnih, trijeznih — političnih pateljaka, oni se zaboraviše te birsjuć izmegju pristojnosti i domovine pridružiše se zad- pjoj i latiše se neparlamentarnih srestava, da za- priječe poraz svoga naroda. Tijetm su zakopali i posljednji paragraf zlo- glasne nagodbe. Sabor se odmah zatvorio, ministarstvo vije ćslo je kako će postupati proti češkijem zastup- nicima, ali nije se: odlučilo da išta zaključi. Dok su njeki btjeli, da oštrim srestvima pogju u susret Česima, drugi su bili protivni, pošto znadu da bi ova Čehe osnažila. Ali Plener, taj najveći neprijatelj Slavena u Austriji, hotijaše da im se osveti, te mu je pošlo za rukom da češko pitanje prenese u delegacije i isključi mladočehe iz svih odbora. Oni su Plenerov izaziv radosno prihvatili, jer im borbe treba. Sva Europa ćut će sada što je češ. ko pitanje. Vlada je misljela i sabor im raspustiti, ali se bojala, a bojala se radi toga što zna da bi no- vim izborima mladočesi u nj vljegli u još većem broju. Češki je narod # njima. ,Narodni Listy* pune svoje stupce stotinama i stotinama brzojava ga svih strava zemlje, kojima narod izrazuje po- vjerenje njihovoj stranci. Što će dalje biti? Ne znamo, ali nagagjamo. U Zagrebu zapljene, premetačine, istrage, zatvori va dnevnom su redu. Ljudi opozije, one stranke, kojoj imamo zahvaliti ako se danas zna za Hrvatsku, proganjsju se. Ako su činovnici diže im se služba. Vlada je htjela Pliverića u sabor i to je postigla, ali njezini korifeji — ako vide da- lje od nosa — pokajsli su se. Pliverićeve kandi- dature nijesu nikakva stečevina narodne stranke, već eklatantnim dokazom da je hrvatski narod li- stom u opoziciji. Ove su dokazvum da je gragjan- 'stvo zagrebačko elemenat tako politički zrio, da odbaca od sebe i uvoje prijatelje kad ovi uskoće u njemu prot.vni tabor. Zagrebački isbori konso- lidovali su narodnu opoziciju i izvježbali je za daljnu! organizaciju i dišiplinu. Žalimo naše poli- tičke, a većinom i lične, prijatelje koji trpiše ovom prilikom, i tugom saučestvujemo njihovoj nesreći. Bol koju smo osjetih svaki put kad bi nam Žica ili voviva dojavila nezgode ovih rodoljuba, bila je bol prijateljskoga srca. Ali kao političari mi ge radovasino što smo u političkom radu dotole došli. »Lako je zadaviti pljevca koji naviješta dau - pite vrli Slovenski Narod“ — al so dan ne inože ustaviti. e Njihove patnje rodiće stostrukim plodom; otpošćeni činovnici, zatvoreni novinari Bajbolja su propaganda naših ideja narodnog uje- mana i narodno slobode. a Pa ipak — mi još niješio u pravoj borbi ! ia mona im hitac — početak veliko ustavne Ne čudite se. Slavenstvo se bori sa njemu tugjim elementom. Ovaj se neće tako lako preda- ti makar da smo mi u svome pravu. Česi i Hrva. ti izvrgnuti su prvoj velikoj vatri onoga boja bu- dućnosti, koji će se voditi izmegju dvije snažne rase, izmegju Germanstva i Slavenstva, Magjari i- maju samo podregjenu ulogu izmećara Nijemstva. Borba će se prenijet na sva polja ljudskog napretka. Danas je na političkom, sutra će na kulturnom. Jest, brzo dolazi dan da i mi mirni, dobri Slaveni ukažemo ko smo i što smo. Ger- mansko sunce bilo je na zenitu. Sad dolazi naše. Dosta su nas goječili. Mi Hrvati i Česi zvani smo u prvom redu da se okušamo sa tugjim silama. Jezgra situacije u našoj monarkiji nalazi se danas u Pragu i Za- grebu — i još više u Zagrebu, jer Hrvatska ima u svojim rukama udese sustava. Spomenimo se što nam naša pjesma kaže : Pobiće se do dva svjeta Po prilici svoj ; Na predstražam mi smo četa, Prvi naš je boj! Sri Slaveni upiru danas oči u nas. A mi tr simo se da odgovorimo njihovim nadama. Živjela Češka! Živjela Hrvatska | Vijesti iz Bonovine. Zagreb, 24 Maja. Sve oporbene zagrebačke novine, iza obav- ljenog izbora u 1 kotaru grada Zagrebe, jednogla- sno izjaviše da je izbor dra Pliverića u I izbor- nom kotaru pobjeda oporbe i hrvatskoga naroda! — To je nepobitna istina, koje sa stanovišta po- ittičkog, koje opet sa stanovišta glasovnog. — Dr. Pliverić dobio je naime samo 58 gragjanska gla- sa, megju kojima imade mnogo židova, doseljeni- ka, vladinih dobavljaća i inih od vlade ovisnih lju. di, dočim je profesor Smičiklas dobio 191 gra- gjanski glas t.j. nejbogatiju, najiteligentniju i najugledniju jezgru zegrebačkog hrvatskog gra- gjaustva. — Puki je dakle slučaj, što u I izbor. nom kotaru stannje preko 300 činovnika, kao što je puki slučaj, da u III izbornom kotaru stanuje 125 činovnika. Da je u trećem izbornom kotaru bilo isto toliko činovnika, koliko i u 1 — mi bi pali i u IIL kotaru isto tako prividno, kao što pa- dosmo u I kotaru, pošto su u jednom i u drugom kotaru svi nezavisni grapjani odlučni pobornici hr. vatskog državnog prava. — Mi smo dakle Ilrvati pobijedili i u I kotaru grada Zagreba isto kao i u JIH kotaru! O tom nema tumnje | Za masnu do- daše odlučuje uvijek konačni uspjeh t. j. pitanje, da li je ko 'irabran, ili nije, dok za ljude misleće za vlade u Zagrebu, Pešti i u Beču nije mjeroda- vno, da li je kandidat izabran, već kako je on i- .Zabran, Vlade su dakle kod obih' izbora osjetile pravo narodno bilo, — iskrene osjećaje naroda lirvatskoga. To je dovoljno 1 Mi sa sada drugo i ne tražimo. Svakome je jasno, da oporba, ako nije is- raz volje naroda, ne može ništa učiniti, ma bilo u saboru i trideset oporbenih zastupnika, pošto so tvidesetorica moše nadglasati. — All ako oporba golsta rapresentira pravu narodnu volju, onda mo- (00 6 ooo paoapuika. mange de ula) 1. Pretplata i oglasi puaćaju se upravi sCrveno Hrvatske“ u Dubrovniku a dopis dinu fior, 4, na pd godine fior. 2; Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Hereegovinu : na cijela | šalju se Uredništvu. Za oglase, zahvale i ost. plaća se 10 novč, po retku, a oglasi koji se više puta takova dvojica ne mogu biti nikada nadglasana pred narodom. — To se je dogodilo i u nas | Sada sjedi u na- šem saboru samo devet zastupnika, ali ta su de- vetorica mnogo jača od trideset i pet oposicionih zastupnika, koji su sjedili u našem saboru, ina tome deset godina. Zašto? Kako? Prije deset go- dina, kako je u Zagreb došao g. grof Hćićrwary, vijesu oporbe prikazivale narodnu volju. Osim to- ga je hrvatski narod tada još spavao, pa Magjati mišljahu da je došlo pravo vrijeme, da nas upoko- re, savladaju, unište i pomagjare. Oni se nadahu da ćemo mi Hrvati izgubiti narodnu svijest i te- žnju za nezavisnošću Hrvatske. Nu ljuto se pre- variše ! Deset godina mučnog naprezanja, nečuve- nog nasilja, bezumnog ugnjetavanja hrvatskih na- rodnih težnja prošlo je preko naših glava bez i- kakvog uspjeha za gospodu Magjare! Sve je Ma- gjarima bilo uzalud ! Ne samo danas nijesu savla- dali, već nas dapače probudiše iz teškoga sva na ozbilniju, intenzivniju i odlučniju borbu za naša sta- rodavna prava. — To su vlade sada uvidjele! Pešta se je us- plahirila a Markov je Trg zadrhtao. Da li iža te nauke namjeravaju popustiti? Što znači dr, Pliverić, koga uvukoše u svoje ko- lo ? To su pitanja, oko kojih će se kretati daljna politika Hrvatske. — Općenito se misli, a te vijesti šire hrvatski vladinovci, da je izbor D.ra Pliverića preokret na bolje. Vladina stranka, izuzev našu braću Srbe, da želi saćuvati i proširiti nagodbom utanačena prava. — To da je uspjeh u saboru sa nekoliko glasova zastupane oporbe t. j. uspjeh prave volje hrvatskog naroda. Da je to istina, ne bi bilo ni . loše! Ali, ako ne laže koza, laže rog. Nešto će se promijeniti, ali se neće ništa poboljšati. Ri- jeći če biti druge, nu stvar će ostati ista. Vladini su krugovi dobro vidjeli, da su u na. činu izruživanja zabrazdili. Neprestance au isticali Ugareku državnu ideju, te propovijedali svijetu, da swo mi integrantni dio Magjarske države (kao što za sada i jesmo) da nijesmo samostalni (kao što i nijesmo) da nas dapače Magjari uzdržavaju (što je očita laž) itd. Na takav su način ozlojedili narod, dirnuli gu narodni ponos, proizveli su, da je narod hrvat- ski progledao i vidio propast u koju ide. Trebalo je, da se ta pogreška popravi, Iz- pijeli u za to D.ra Pliverića, koji neće tako ne- ' pristojno i frivolno govoriti, koji će tumačiti, da smo država, da smo slobodni, da nam je dobro itd. gve, da se prostota zavara, a drugi će raditi kao i do sada pa će sama stvar ostati ista kao što je i bila. To je zadoji pokušaj, pošljedne trzanje Ma- gjarima _poćuduih ljudi. Za četiri godine vidjeće: dapače i zablugjeli te nestalni ljudi, da je samo glazba druga, a pjesma da je ostala ista. Narod će tada svoju kazati moći koj idućih općih izbora. Mi možemo dakle biti nm Obaorje se stalo biatriti! Naši Dopis. New-Orleans, 10 Maja. Gospodine Uredalče | Možda dete se u dati gu sačuditi kad primite oro mojoj piame je ori » ."