det iakast toabet sh00q,4 elject ma fosaaagoijćd- sa Dudeoonđh: za oljeda s:

" broj. stoji |
a ea pr a a ga do 10. polugi a
S: s

Hil

a oeice opa gs

“ Mubamedanski elemenat 'Bošne r Histelski
ne podijelio se je u dvoje. Mi nemamo u ruci jav-
nijeh izrazitijeh činjenica, da 'to po njima ustrr-

''dimo, u Bosni nema. političkog života kao u bis,
nema sabora ni zastupnika. Jedini politički faltor
okupiradijeh zemalja jest osamljeno jivno itinfje-

nje darodab, koje. ipak vije | fako shvatiti, jer ne-
ma prilike da se javno čuje, te zato u koliko je:

“ono moglo, da makari privatno! govori mi dagjo-
smo do: gorujega zaključka.

Veliki ples_koji se. ovih dana dao u sara-
jevskom teatru podijelio je još. više dvije struje,
a buduči sarajevski , izbori moguće da otvore. očiti

"rat — a bez ikakve: potrebe.

Da je sreća i da njeke narodnje prvake vo-
di narodna korist i razboritost, a ne taština i
prkos, mi bi danas vidjeli sve poglavice. inuh\me-
danaca, kako, zajedno, u ljubavi rade u jednom

smislu, i kako brane one, interese koje i mi brani-
mo, koji su nama i pjima. zajednički,

Istina je, okupacijom - veliki se. prevrat do-
godio .u Bosni, Ko tvrdi da su pe muhamedanci mo-
gli na laku ruku prilagoditi svijetu kome se pri-
družiše, taj ih ne pozoaje. Oni su drugi svijet,
istok . koji . se od / zapada, razlikuje .kao_ nebo od
zemlje; .oni. imadu drugi socijalni :život,. različitu
obitelj, različito, mišljenje po, kojem drukčije sude
o našoj, &apadnoj,, kulturi i napretku. . Narayno_je

. dakle, da, im je prelaz..bio prebrz i neugodam. Ali,
zato. ostela. ja-koi, njih, stara. $radicija,..koja: h je
sjećala gauoga što;au, bili, prije.nego.l gu njihovi

pradjedayi islam zagrjili, te bosansko plemstvo sa

. Qsamlijam.., ne..iniaše, išta. zajedničkog, do.li one

četiristogodišnje , borbe , sa kršćanstvom. Qui. su
dakle. ,potpuno. wčuvali,,sxoj. pazodni. hatekter,
koji je bio uzrokom, da.su se oosko, često, bunili

protiv Gurigrada i protiv Turaka, Jsqo 9

Duh slobode pokazao se. i . onda, kada. sa
u Teavniku j sastali (najugledniji prvaci Bosne, da
vijećaju;sto će; i kaka će napram austrijskoj voj-
sci, koja se je primicala Savi. Travnjačka skvpšti-
pa urodila“ je otpofom' i! 'matim' “ktvdprolićem, na
Koji“ ih“ ndgus' tiše prirogjeti ponos i junaštvo,

išgo' kitcova“ mržaja, ha “koji ih nagha 1 njeka

“ljediie ed“ 'itođtiom čsti, Koju ih do danas ti-

_je ostavila?" |

Ali Gkupacija buđe provedeni, “ te 'davas no-

ma izgleda, 4' mi ga i ne želimo, "di 'se ove dvije
pokrajine odijelo '0d monarkije. Muhamiedatici' se
tako pridružiše drogo) državi, u kojoj istiha bog
nijesu nadli braće po vjeri, ali zato nagjoše' tino-
g0 i mnogo milijana braće po krvi t' po jeziku.

36 Ibilo iti znaravnijega, nego da se oni sa o-
'voihi Bfd4uimi zagrle, do zaborava “fo “je bilo prije
'kadid te. 'vjete savojevale, će sada kad je zvačija
vjeri “gahtićena da rađe zajedoo Gijimu za opć& do-
bro  PacobI sli tako I počeli Bili ali na nesreću
jed a dijelom njih savlada | njekt skrajal' opor-

tunit hoz ke Je samo metanisao jačemu | koji

Inješte jači đa s braćom bratski rade, poti-
dašo ki ba te Od braće dijele I' Šta više, ovijem su
milji hi koji im ni u stotoj kapi krvi svoji nije«

, bu. dogo“ ii, nijihoti prvi: roglacit |

dije moglo "da na dugo“
Ao  malineedtastra M

i:

 novč, Ko ne, vrati list kad ima retpieto St smatra se

flor, p 80, na. po godine or. 2:; 25; za inogemsteo flor. 4 i poštarski troškovi.

i sij aasipilatičai or

 

' -0 DUBROVNIKU 11. februara 1808.

tiskaju po pogodbi
: Rukopisi se
je. ; gledalo ovako ulizivanje,. te. my. se ,suprgt-

stavilo. Eto nam. dakle dvije straoke. ;
Javna borba jošte nije započela ; ali se vodi

unutrnja. borba, Mi želimo da pobijede oni koji
.hoće da u, svom narodu sadrže stari ponos i sta-

ru samosvijest, a da ga približe ka svojim. kršćan-

| | skim srodnicima, s kojim imadu da dijele. zajednič.

ku, tugu i. veselje. . Težak je to posao kako već
rekosmo: dva gu svijeta koja se sastaju, istočni i
zapadni. Ali ovu zaprijeku mora da nadvlada krv
naša jednorodna koja nas veže nerazriješivim ve«

zom. , Neće to biti metanisanje ni, himba, nego is. |.

kreni zagrljaj sinova jednoga naroda. '

Onaj .kome pogje za rukom da ovo božan-
stveao djelo provede, slaviće se dokle god bude
našeg roda i plemena. Naša povijest zlatnijem će
slovima bilježiti njegovo ime, u narod će mu osta.
ti harao kao svome junaku i svome doBrotvoru,

što je najveća naslada velikih i plemenitih duša.

Na posao dakle! Čim - više zaprijeka tim
slagja pobjeda.

- => Naša. snaga.

Zaludu je više pissti ob ovogodišnjim knji-
gama ,Matice Hrvatske.“ Te se knjige danas ne
mogu dobiti. Dobiće ih samo onaj koji se je pri.
javio do svrhe prošlog mjeseca, drugi niko. Tako
glasi zadaji oglas ,Matiće.“

ivo je za a narod velika slava. , Matica“

“je izdala 9 knjiga, Štampala ih u 81:000 komada
i sva 'su 'raspačane, sve su đa tako rečeino popla- |
ile Hrvatski narod. Hrvatška, Slavonija; Datmaci- |

ja; Istra,“ Bosna, Hercegovina 'užebe ih na V tio i
tisuće, čitaju ili i ujiina' 48 Đašlagjaja.

oKud bili na tome ostalo uspjeh bio bi kod
nas nečuven. Ali pošlo se i dalje, ,Obzor* je pre+
dložio da: vu knjige “opet Statrpsja.' Drugo izdanje
iMatičinih“ kojiga bilo bi — teli ord < sveča-

gi“ “inahiifestacija Airvatskoga | tiaroda" ", Matici?Hr.

vatskoj* o podesetgodišnjici “jezimi blagorovjena
tađa.

»Matica* je ma to odgovorili, d& bi dna kniji+
go čbdo 'preštimptla ako 'bi bilo nade da“će se
skupiti jošte barem dvije hiljade članova. ', Obzor“
“je tia to preporučio hrvatskome novinstva, da' gu
podupre, pa da se njegov predlog izvtši.

Evo nas ođmah da mu se na drugom poča-
snom 'mjestu odazovemo. Svijem našijeni Čitatelji-
ma stavljamo na srce ovu zamisao: neka oni nagju
birčm po jednoga novoga člana Matici“ te teka
ga prijave "kod društvenoga ddvjereaika“ u mjestu.
"A kad bi jo8 povjerenici našli samo w 2-3 nova,
stvar bila bi gotova.

Radimo dakle svikolici du se naša kjiga širi
u msrodu,; radimo da Pre našu milu Mati.
“%u.“ Ona ije to zaslužila, Dra s izdanje njezivih
ovogodišnjih kKojiga kod  onolikog 'prvog izdanja,
to bi "bilo veliki dokuz našeg napretka i naše
kulture.

SA ga ubumotraa fadnike. Matice Hrvatske“
bila bi nejveća sadovoljština: kad bi: mogli reći;
prigodom pedesetgodišnjice našega društva daro«
sali smo hrvatski narod sa 100000 EA
izbor knjiga.

. Nakisdine sboje :da:6e stu :| otagji nosei i*tu«
gli lanevi naa podupirati, Nadi suplemenjaci:k+ ;

  

i Pretplata i oglasi maćaja se upravi ,Orrene Hrvatsko“ u Dubrovnika a dopisi
dinu. ac. 4, na pd godine for. 2; Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Hercegovinu : mind

Za oglase, zahvale i ost, plaća se 10 novč, po retka, a oglasi koji se više puta
e vraćaju. krasrtshesrvamrsme. ne prima ni areduafštvo ni uprava,

venči primaju Matica," ali mi amo jedan narod a
<dva ;plemena.- Osvem njih drže je po pješto braća
Bugari, Česi, Poljaci .i Rusi i niko više, No to su
mali brojevi naučojaka i učenih društava, koji
nam ovako samo čast. iskazuju. Ostalo razgrabi
samo hrvatski narod, kog sudeći po gorojim broj-
kama, regbi da ima: megdje na svijetu — i da
je Po i kulturan.

 

Noi vhdin program.

Nakon toliko naprezanja i dogovaranja Ta.
-diffe je skalupio novi program, na koji hoće da sa-
kupi većinu. On je bio veće razdijeljen u suboru.

Ne donaša nam ništa nova. "Ne bavi se ;ma-
nama, .na kojim boluje naša monarkija, niti vije-
šava velika pitanja, radi kojih se: njezini narodi
megjusobno kolju, Grofa 'Tesffa to ne zanima, ne-
go on dapače hoće da se sva ta: pitanja 'Zabace,
te da se. narodi obrate ua poslove -koji im sada
ni na kraj pameti pijesu. Najviši: posao stranaka
imao bi da buie pretresanje #&konskih osnova -ko-
je je vlade podnijela saboru ili ih misli-:jo& podni- -
jeti, zatim :da se štuju vjerozakoriska /ostjedoče-
nja, da se pridrži njemački jezik kao državni i da
se slijedi: vanjska politika :monarkije: U jedov ri-
jeć -novi grogram vladin nije nego |ponavljanje: nje-
zina dojakošnjeg programa, samo drugim riječima.

Slučaj je htio da u doba kad austrijski pre-
imier izleže program svojih :drugova, da baš onda
i engleski dolagi pred narod sa svojim programom.

.i Ali koja razlika: izmegju jednog :i: drugog |

++ I u «Bogleskoj ima: narodu koji-traži autono-
miju, i u Eugleskoj postoji u tom :swnislu :šeatoka
borba stranaka. Ali veliki Gladstome+ne | traži joj
| lijeka: u: malenim :'svkučicama -i<opletkams ; on ne-
će da tua borbu: prekrije; da 'zamokne pet milijuva
[raca. Qu će pred engleski /purlameuat donijeti
svežanj: slobodouminih isšenijaloih projekata i za-
kona, kako da se tomu narodu poda owo: što.traši.
:Qa će 'reforinati ;prevratiti država ali nekja slobo-
dan komu je sloboda: grila.

Ako Eogleska ima: irsko; u. Austtiji. je i.
iveneko pitanje. Ali sa polu - mjerama ovo se ne-
će nikad riješiti. Naprotiv: vidimo da ovakav rad
probugjuje opće nezadovoljstvo. Niko ne prislaje
ws vladin program : ljevičari ga djelomice ne pri-
maju; Poljucivsu neodlučni, Hobeuwartovci ga jed-
rnoglasno odbaciše, a Slavonska GORE SESNNM
sila na nj udara.

Što će sada grof Taaffa? Qu: totiao nema,
a bez nje-se' ne vlada, Možemo se prije nadati
novijem izborima nego ministarskoj krizi. Ali oi
novi izbori ni časovite krize nemogu (gudovoljiti
'sustrijske Slavene. Dižavi | mogu da: > uspješao
pomogae jjedito ovi radikalui' lijekovi, ta: koje'te
danas u visokim krugovima: niti/ne«mitli, nego: ih
ih ostavljaju, kao i sve obtale do s0d što Geta.
više, “sa “ouđa“ kad dogort' do “nokata.

 

Pismo. ig Hrvatske.

Zagreb, 5 Februara.
Uzeh pero da vam štogod :pišem o našem
ssaborteanju. Tečaj: rasprava Gitaćete zacijelo :u 'na-

 

lijem staevalokmo, ali pripast stiek najbolj ća»