Br. 51. U DUBROVNIKU 28. Decembra 1898. URENA HRVATS List izlazi svakom subotom, a cijena mu je unaprijed za Dubrovnik: na cijela go- dinu flor. 4, na pd godine fior. 2; Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Hercegovinu : na cijela | dalju se Uredništvu. godinu flor. 4: 50, na po godine for. 2: 25; sa inosemstvo flor. 4 i poštarski troškovi. “Pojedini broj stoji 10 novč. Ko ne vrati dist kad mu pretplata mine, smatra se | da je predbrojen i za došasto polugodište. BOŽIĆ Narodio se je sin Božiji — i tri stoti- ne milijuna kršćana zapjevaće u slavu njego- vu pjesmu veselja, Narodio se je Spasitelj svijeta — i ovaj će sinovljom zahvalnošću, da proslavi uspo- menu porogjenja njegova. On je svojom svetom riječi skršio silno i svemožno pogansko društvo; njegova riječ preobrazila je čovječanstvo. Jerbo je riječ istine i vjere! Čestitajuć hrvatskome narođu kršćanske vjere badnjak i Hristovo narogjeuje, +preporu= čamo mu neka usadi u dušu veliki primjer strašne moći, kojom raspolaže riječ, kada je nikla. iz istine. Čestitamo mu Božić i zaklinjemo ga, ne- ka sei unaprijed kao i dosad drži ovog silnog oružja. On je vidio u povijesti naroda da je laž mnoge ubila, on se je i u zadnje doba osvjedočio, kako je laž milijune zaslijepljeni- ka injegovih dušmana bacila u. blato rugla i prijezira. Narodio se je kralj nebeski i navijestio je istina. Neka istina oplemeni i preporodi narod hrvatski, da se i njemu narodi onaj veliki i- deja! slobode, oko kojeg evo nas na hiljade radimo. _ U to ime čestitamo mu božićne blagda- ne! Živjela Hrvatska! Slavenska koalicija. Carevinsko vijeće već se je zatvorilo, ali to ništa ne smeta da nove i velike stranačke pro- mjene ne nastave svoj već započeti razvoj. Tasfle-a je oborila njemačko-poljska koali- cija; — zašto i kako, već je pozuato. Njemačko- poljački savez stvorio je zatim nova vladu, u ko- joj, kako je dobro rekao Miho Klaić, Slavena nema, Posljedica ovoga dogagjaja bila je, da su svi Hrvati i šest Slovenaca istupili iz Hohenwar- tova kluba, i ostrojili svoj posebni klub, Prvi čin deseterice desidenta potpuno odobravamo, dok bi bili željeli, da je drugi malo inačije ispanuo. Ne- go nadamo se da će se i tu znati doskočiti. Istodobno i moravski Česi poprimiše položaj vladi protivan, tako da su se protiva njemačko- poljskog saveza nehotice našli zajedno svi Hrvati, svi Česi osvem njihova plemstva i veći dio Slove: naca. Naravno bijaše da se odmah porodi: misao, kako da se is ovih demenata ustroji slavenska koalicija, Rečeno učinjeno. Klubovi. odaslaše svoje de. legate u gajednički parlamentarni odbor, koji je. uglavio usajamno podupiranje Slovena. To je bio prvi plod Widisohgrštsova miniataratva. "Da se je ovaj novi sklop neugodno dojmio liberalnog aijematva, to sa po sebi rasumije. Ali me jod gore radona lara. koaaarvaioa a. tiskaju po pogodbi. stranka, koja je svojim bivšim sudrugovima za- prijetila, da ih došastih izbora neće niti polovina u sabor, na što smo se mi od srca nasmijali, jer- bo regbi da je to jedini razlog, kojim ova stran- ka hoće da uvjeri Slavene, da su njihova načela pogrešna. Naprotiv sve slavenstvo izuzev Poljake sve- čano je pozdravilo slavensku opoziciju. I zaista mi blagosivamo takav atentat na našu narodnu i političku misao, kakav je nova njemačko-poljska koalicija. On nas je napokon nekako složio. Slavenska koalicija lancirala je izmegju sebe jednoga čovjeka, kao svoga prestavnika — Miha Klaića. Češkim, hrvatskim i slovenačkim zastupui- cima nijesu bile tajnom njegove vanredne sposo- bnosti, kad su ga predložili kao svoga kandidata zu potpresjedničku stolicu parlamenta. Oni su zna: li da neće biti izabran, ali za tim nijesu išli — oni su htjeli da njegova kandidatura bude prvom javnom i svečanom manifestacijom slavenske soli- darnosti u bečkom saboru, Ovo je čin od velikog zamašeja u budućnost. Iza toga došao je na tapet novi domobran- ski zakon i tu su se slavenski zastupnici našli o- pet složni. Vlada nije htjela da za Dubrovnik i Bo- ku ostavi u krepošti iznimne pogoduosti, koje su ovi uvijek uživali i koalicija joj je ustegla svoje povjerevje. Nastupila je zatim najvažnija rasprava ovog zasjedanja : odobrenje iznimnog stanja u Pragu. Tom prilikom slavenska koalicija upravo se divno istakla. Njezini vajbolji govornici Herold, Pacak, Klaić, Gregr i drugi pobijajuć vladine odredbe, 9+ značili su ujedno i velikim crtama svoj program i energičnu volju zajedničkog rada u narodnim pi- tanjima. Vlada i njezini skutouoše braniše svoje čine kako su bolje mogli ; Nijemci liberalci, koji wu juče u tom bili neodlučni, danas kad im Ple- ner sjedi ministrom, postadoše najbolji komesari : ali ne mogahu savladati velike ideje narodne ra- vnopravnosti i samostalnosti, koja je izbijala iz svih opozicijonih govora. Oporba je naprotiv nji- hovih policajskih sitnarija promatrala iznimno sta- nje sa visokog gledišta, sa gledišta narodne slobo- de. Istina je, vna makina koja se zove glasova- njem dala je vladi većinu. Ali ono 73 glasa što ih je sakupila opozićija imadu za se daleko veću va- žuost od prolazne vladine pobjede ; oni zduče da tri naroda Austrije ne odobravaju praško isnim- no stanje. S ovijem faktom trebaće danas sutra računati. I dovle mi amo posve zadovoljni. Nego sada dolazi jedaa čin kojeg ne možemo nikako da u sklad stavimo sa dosadašnjim radom nadobudae koalicije. Kad se je raspravljao predračuo, ustao je zastupnik Dr. Ferjaučić i izjavio u ime svojih dru- gova, da je spravan za nj glasovati gis državnih razloga“, jer, kaže, vladi je potreban novac za u- pravu! Tako su protiv predračuna glasovali jedi. no mladočesi i klub hrvatsko-alovenskih zastupnika. Ovako ne guglasje ne možemo nikako da odobrimo, jer je ono kadro da: usdema solidnost novoga sklopa, od koga svak toliko očekuje. Driavni vaslosi, ne mogu biti uzrokom da jedna stranka glasuje predraćun; to bi se moglo parosti samo u slučaju imineatao pogibelji po dr- | dora Uo počni glanovanje sa Uli pre Pretplata i oglasi puaćaju se m ast Za oglase, zahvale i ost. plaća se 10 novč. po retku, a oglasi koji se više puta Rukopisi se ne vraćaju. Listove nefrankirane ne prima ni uredništvo ni uprava. tiv proračuna znači povjerenje ili nepovjerenje vladi; u Eogleskoj i Franceskoj to je dapače naj- zgodoiji način kojim joj se ovo izrazuje. Opozici- ja je glasovala protiv vladinog novog vojničkog zakona, protiv njenih onako teških odredaba kao što je iznimno stanje. Je li smjela ova da potvrdi predračun? Ta tim bi sebe rušila svojim vlastitim protuslovjem, dozvoljavajuć potrebite novce za one odredbe, kojim se je prije protivila. Mi se valjda varamo, ali vam se ovo čini posve čudnovato. Možda je koga zaglušio sirenski glas novog ministra financija i starog slavenskog prijatelja gospodine Plenera, koji je počeo da slovenačkim i hrvatskim zemljama obećaje zlatnih kula i bo- gatih darova? Ali ko ne vidi kud ciljeju Plene- rove riječi! On je sve hrvatske i slovenačke tuž- be uzeo kao tužbe radi materijalnog zanemarenja, te je obećao ,da će ove biti ispitane.“ Kao da smo mi samo zato što nemamo ko- mad Željeznice ili što nam nije isušena ova ili ona močvara u savezu za Pleneru toli strahovi- tim mladočesima? Kao da nas zajedno ne vežu oni veliki ideali narodne samostalnosti i narodne slobode? | Bvojom lisičjom taktikom lukavi Plener nuo je da nas razaijeli od mladočeha, da ove osami; on je htio da rasprši ono veliko djelo slavenstva koje se je već počelo kristalizovati i to za to što ge ovo grupira oko mladočeha, a mladočesi su soporba proti cijelom političkom zglobom monar- kije.“ A zašto to? Zuto što mladočesi hoće u mo- narkiji Češku, onako isto kao što mi i Slovevci hoćemo Hrvatsku | Mi se nadamo da se niko od pravih Slave- na neće uloviti na sve ove fine Plenerove zakuči- se. U bečkom saboru mora se ustrojiti jedinstve- na slavenska koalicija koja će napram vladi vo- diti opoziciju i to sustavnu opoziciju. Uvjetna 0- porba može koristiti jednoj velikoj stranci vladi potrebnoj, ali uvjetna oporba malih stranaka na- pose, bez kojih vlada i onako dobija ogromnu ve- ćinu, samo klima pvjihov položaj, dok bi složaa oporba svih Čeba, Hrvata i Slovenaca ustalila vji- bove megjusobne odnošaje, pa, ako hoćemo, i iz- gladila njeke mladočeške ,pretjeranosti,* od ad jih kogod zazire. latina, takova stranka današ u Beču ne bi imala niti četvrtinu glasove, ali ne zaboravimo, da: se brzo otvaraju pokrajinski sakori. To je forum kamo ova može razviti svoju veliku djelatnost, navlastito u zemljama gdje Česi, Ilevati i su. venci imaju većinu. Idemo da vidimo. Poštenje srpske štampe. Loši! 'Točje veliko“načelo koje kod vje vla- da, kojim se njezina publika zavagja. Počamši od tvrdnja da Srba imade stotinu milijuna, pak svo do malih i velikih prisvejanja na literarnom ili narodnom polju, vasiono srpstvo zadojeno je ovom velikom idejom — ignoratcije i bizantinisma. ' Tako je u prošlom broju plaćeni organ va- tih Strojilaša: napleao, da smo mi A 49 rekli oda je dr. Klaić isnio . uo novog anna < me prolegnu na ku i Dubrovnik, a da por doriana Borša “