Br. 51.



U DUBROVNIKU 28. Decembra 1898.

URENA HRVATS

List izlazi svakom subotom, a cijena mu je unaprijed za Dubrovnik: na cijela go-

dinu flor. 4, na pd godine fior. 2; Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Hercegovinu : na cijela | dalju se Uredništvu.

godinu flor. 4: 50, na po godine for. 2: 25; sa inosemstvo flor. 4 i poštarski troškovi.
“Pojedini broj stoji 10 novč. Ko ne vrati dist kad mu pretplata mine, smatra se |

da je predbrojen i za došasto polugodište.

BOŽIĆ

Narodio se je sin Božiji — i tri stoti-
ne milijuna kršćana zapjevaće u slavu njego-
vu pjesmu veselja,

Narodio se je Spasitelj svijeta — i ovaj
će sinovljom zahvalnošću, da proslavi uspo-
menu porogjenja njegova.

On je svojom svetom riječi skršio silno
i svemožno pogansko društvo; njegova riječ
preobrazila je čovječanstvo.

Jerbo je riječ istine i vjere!

Čestitajuć hrvatskome narođu kršćanske
vjere badnjak i Hristovo narogjeuje, +preporu=
čamo mu neka usadi u dušu veliki primjer
strašne moći, kojom raspolaže riječ, kada je
nikla. iz istine.

Čestitamo mu Božić i zaklinjemo ga, ne-
ka sei unaprijed kao i dosad drži ovog silnog
oružja. On je vidio u povijesti naroda da je
laž mnoge ubila, on se je i u zadnje doba
osvjedočio, kako je laž milijune zaslijepljeni-
ka injegovih dušmana bacila u. blato rugla i
prijezira.

Narodio se je kralj nebeski i navijestio
je istina.

Neka istina oplemeni i preporodi narod
hrvatski, da se i njemu narodi onaj veliki i-
deja! slobode, oko kojeg evo nas na hiljade
radimo.  _

U to ime čestitamo mu božićne blagda-
ne! Živjela Hrvatska!

Slavenska koalicija.

Carevinsko vijeće već se je zatvorilo, ali to
ništa ne smeta da nove i velike stranačke pro-
mjene ne nastave svoj već započeti razvoj.

Tasfle-a je oborila njemačko-poljska koali-
cija; — zašto i kako, već je pozuato. Njemačko-
poljački savez stvorio je zatim nova vladu, u ko-
joj, kako je dobro rekao Miho Klaić, Slavena nema,

Posljedica ovoga dogagjaja bila je, da su
svi Hrvati i šest Slovenaca istupili iz Hohenwar-
tova kluba, i ostrojili svoj posebni klub, Prvi čin
deseterice desidenta potpuno odobravamo, dok bi
bili željeli, da je drugi malo inačije ispanuo. Ne-
go nadamo se da će se i tu znati doskočiti.

Istodobno i moravski Česi poprimiše položaj
vladi protivan, tako da su se protiva njemačko-
poljskog saveza nehotice našli zajedno svi Hrvati,
svi Česi osvem njihova plemstva i veći dio Slove:
naca. Naravno bijaše da se odmah porodi: misao,
kako da se is ovih demenata ustroji slavenska
koalicija,

Rečeno učinjeno. Klubovi. odaslaše svoje de.

legate u gajednički parlamentarni odbor, koji je.

uglavio usajamno podupiranje Slovena. To je bio
prvi plod Widisohgrštsova miniataratva.

"Da se je ovaj novi sklop neugodno dojmio
liberalnog aijematva, to sa po sebi rasumije. Ali
me jod gore radona lara. koaaarvaioa a.

tiskaju po pogodbi.

stranka, koja je svojim bivšim sudrugovima za-
prijetila, da ih došastih izbora neće niti polovina
u sabor, na što smo se mi od srca nasmijali, jer-
bo regbi da je to jedini razlog, kojim ova stran-
ka hoće da uvjeri Slavene, da su njihova načela
pogrešna.

Naprotiv sve slavenstvo izuzev Poljake sve-
čano je pozdravilo slavensku opoziciju. I zaista
mi blagosivamo takav atentat na našu narodnu i
političku misao, kakav je nova njemačko-poljska
koalicija. On nas je napokon nekako složio.

Slavenska koalicija lancirala je izmegju sebe
jednoga čovjeka, kao svoga prestavnika — Miha
Klaića. Češkim, hrvatskim i slovenačkim zastupui-
cima nijesu bile tajnom njegove vanredne sposo-
bnosti, kad su ga predložili kao svoga kandidata
zu potpresjedničku stolicu parlamenta. Oni su zna:
li da neće biti izabran, ali za tim nijesu išli —
oni su htjeli da njegova kandidatura bude prvom
javnom i svečanom manifestacijom slavenske soli-
darnosti u bečkom saboru,

Ovo je čin od velikog zamašeja u budućnost.

Iza toga došao je na tapet novi domobran-

ski zakon i tu su se slavenski zastupnici našli o-
pet složni. Vlada nije htjela da za Dubrovnik i Bo-

ku ostavi u krepošti iznimne pogoduosti, koje su
ovi uvijek uživali i koalicija joj je ustegla svoje
povjerevje.

Nastupila je zatim najvažnija rasprava ovog
zasjedanja : odobrenje iznimnog stanja u Pragu.
Tom prilikom slavenska koalicija upravo se divno
istakla. Njezini vajbolji govornici Herold, Pacak,
Klaić, Gregr i drugi pobijajuć vladine odredbe, 9+
značili su ujedno i velikim crtama svoj program i
energičnu volju zajedničkog rada u narodnim pi-
tanjima. Vlada i njezini skutouoše braniše svoje
čine kako su bolje mogli ; Nijemci liberalci, koji
wu juče u tom bili neodlučni, danas kad im Ple-
ner sjedi ministrom, postadoše najbolji komesari :
ali ne mogahu savladati velike ideje narodne ra-
vnopravnosti i samostalnosti, koja je izbijala iz
svih opozicijonih govora. Oporba je naprotiv nji-
hovih policajskih sitnarija promatrala iznimno sta-
nje sa visokog gledišta, sa gledišta narodne slobo-
de. Istina je, vna makina koja se zove glasova-
njem dala je vladi većinu. Ali ono 73 glasa što ih
je sakupila opozićija imadu za se daleko veću va-
žuost od prolazne vladine pobjede ; oni zduče da
tri naroda Austrije ne odobravaju praško isnim-
no stanje. S ovijem faktom trebaće danas sutra
računati.

I dovle mi amo posve zadovoljni. Nego sada
dolazi jedaa čin kojeg ne možemo nikako da u
sklad stavimo sa dosadašnjim radom nadobudae
koalicije.

Kad se je raspravljao predračuo, ustao je
zastupnik Dr. Ferjaučić i izjavio u ime svojih dru-
gova, da je spravan za nj glasovati gis državnih
razloga“, jer, kaže, vladi je potreban novac za u-
pravu! Tako su protiv predračuna glasovali jedi.
no mladočesi i klub hrvatsko-alovenskih zastupnika.

Ovako ne guglasje ne možemo nikako da
odobrimo, jer je ono kadro da: usdema solidnost
novoga sklopa, od koga svak toliko očekuje.

Driavni vaslosi, ne mogu biti uzrokom da
jedna stranka glasuje predraćun; to bi se moglo
parosti samo u slučaju imineatao pogibelji po dr-



| dora Uo počni glanovanje sa Uli pre





Pretplata i oglasi puaćaju se m ast
Za oglase, zahvale i ost. plaća se 10 novč. po retku, a oglasi koji se više puta
Rukopisi se ne vraćaju. Listove nefrankirane ne prima ni uredništvo ni uprava.

tiv proračuna znači povjerenje ili nepovjerenje
vladi; u Eogleskoj i Franceskoj to je dapače naj-
zgodoiji način kojim joj se ovo izrazuje. Opozici-
ja je glasovala protiv vladinog novog vojničkog
zakona, protiv njenih onako teških odredaba kao
što je iznimno stanje. Je li smjela ova da potvrdi
predračun? Ta tim bi sebe rušila svojim vlastitim
protuslovjem, dozvoljavajuć potrebite novce za one
odredbe, kojim se je prije protivila. Mi se valjda
varamo, ali vam se ovo čini posve čudnovato.

Možda je koga zaglušio sirenski glas novog
ministra financija i starog slavenskog prijatelja
gospodine Plenera, koji je počeo da slovenačkim
i hrvatskim zemljama obećaje zlatnih kula i bo-
gatih darova? Ali ko ne vidi kud ciljeju Plene-
rove riječi! On je sve hrvatske i slovenačke tuž-
be uzeo kao tužbe radi materijalnog zanemarenja,
te je obećao ,da će ove biti ispitane.“

Kao da smo mi samo zato što nemamo ko-
mad Željeznice ili što nam nije isušena ova ili
ona močvara u savezu za Pleneru toli strahovi-
tim mladočesima? Kao da nas zajedno ne vežu
oni veliki ideali narodne samostalnosti i narodne

slobode? |
Bvojom lisičjom taktikom lukavi Plener nuo

je da nas razaijeli od mladočeha, da ove osami;
on je htio da rasprši ono veliko djelo slavenstva
koje se je već počelo kristalizovati i to za to što
ge ovo grupira oko mladočeha, a mladočesi su
soporba proti cijelom političkom zglobom monar-
kije.“ A zašto to? Zuto što mladočesi hoće u mo-
narkiji Češku, onako isto kao što mi i Slovevci
hoćemo Hrvatsku |

Mi se nadamo da se niko od pravih Slave-
na neće uloviti na sve ove fine Plenerove zakuči-
se. U bečkom saboru mora se ustrojiti jedinstve-
na slavenska koalicija koja će napram vladi vo-
diti opoziciju i to sustavnu opoziciju. Uvjetna 0-
porba može koristiti jednoj velikoj stranci vladi
potrebnoj, ali uvjetna oporba malih stranaka na-
pose, bez kojih vlada i onako dobija ogromnu ve-
ćinu, samo klima pvjihov položaj, dok bi složaa
oporba svih Čeba, Hrvata i Slovenaca ustalila vji-
bove megjusobne odnošaje, pa, ako hoćemo, i iz-
gladila njeke mladočeške ,pretjeranosti,* od ad
jih kogod zazire.

latina, takova stranka današ u Beču ne bi
imala niti četvrtinu glasove, ali ne zaboravimo, da:
se brzo otvaraju pokrajinski sakori. To je forum
kamo ova može razviti svoju veliku djelatnost,
navlastito u zemljama gdje Česi, Ilevati i su.
venci imaju većinu.

Idemo da vidimo.

Poštenje srpske štampe.

Loši! 'Točje veliko“načelo koje kod vje vla-
da, kojim se njezina publika zavagja. Počamši od
tvrdnja da Srba imade stotinu milijuna, pak svo
do malih i velikih prisvejanja na literarnom ili
narodnom polju, vasiono srpstvo zadojeno je ovom
velikom idejom — ignoratcije i bizantinisma. '

Tako je u prošlom broju plaćeni organ va-
tih Strojilaša: napleao, da smo mi A 49 rekli
oda je dr. Klaić isnio . uo
novog anna < me prolegnu na
ku i Dubrovnik, a da por doriana Borša

“