U DUBROVNIKU 4. Marta 1898.

ENA HRVA

A

po—— -.

    

1

da je predbrojea i za došasto polugodište.

Za hrvatski grb.

Mi odavna ćutimo potrebu, da opravdano
brvatskome općinstvu njeko naše postupanje, ko-
mu se mnogi čude. Hrvatski zastupnici u Beču,
svakim zasijedanjem, svojim govorima i upitima
junački brane naša prava; neiserpivi Biaukini i
njegovi drugovi iz Dalmacije sprave vladi svaki
put sijaset interpelacija, a svojim odlačnim govo-
rima tako živo opisaše jadno stanje naše zapušte-
ne pokrajine, da se i sami naši neprijatelji zgra-
žaju. Istrani Spiučić i Laginja rade za Primorje
onako, kako Dalmatinci za Da!maciju. Ko se nije
divio zanosnim govgffiima prvoga, u kojim je tačno
orisao stanje hrv, i slov, školstva, u svojoj domo-
vini, te onim mlagjeg mu druga, koji se sa sje-
guroošću stručnjaka prvi upušta u veoma teske
rasprave o valuti, tehnićnim ragjame, sudstvu itd.?
Pa ipak, mi tek da smo kadgod spomenuli njihov
rad,a nikad da smo donijeli njihove poučne govore!

Ovako nas kogod kori. Naš je odgovor go-
tov. Naš je list vrlo malen, mi, imamo toliko pi-
tanja da raspravimo, toliko borbe da vodimo, to-
liko napadača da :8e od njih branimo, da ne mo-
žemo ugrabiti za njih mrvice prostora. Naša ,ue-
maroost* oprostiće nam se tim prije, kad naspo-
menemo kako: svi naši viši drugovi donose potan-
ka izvješća o radu onijeh zaslužnijeh zastupnika,
te tako narod ima. prilike da se šujim upozaa.
Ovaj put činimo iznimku donašajuć upit za-
stupnika prof, Perića i družine, koji su postavili
na N. P, gospodina ministra-presjednika, kao u-
pravitelja unutrašnjih ,posala u sjednici od 20 fa-
bruara carevinskog vijeća. u Beču. Donašamo ga
(prevedena iz njemačkog) jer se radi o simbolu
našeg državnog i narodnog prava, o grbu hrvat-
skomu,: protiv koga se u zaduje doba ustalo, eda
bi sema još na'koji novi način stalo na put pra-
vednim težnjama hašega naroda s ovu stranu
Velebita. Evo inuterpelačije :

Na 8 novembra 1892 potpisani sa družinom
upravio je na-V..P. slijedeće upite:

1). Je li poznato V, P. da politička. vlast u
Dalmaciji zabranjiva razvijati trobojnice sa grbo-
vima trojedine kraljevine Dalmacije, Hrvatske i
Slavonije prigodom javnih svečanosti, i
0 3) akojje, misli li V. P. tu zabranu ukinu.
ti? Ako.ne

o bi V. P. to mogla opravdati ?

a ovaj upit nema još odgovora, a megju-
tim u ovo vrijeme dogodilo se je takovih slućaja,
iz kojih očito se vidi, da politička vlast u Dalma-

novu snagu, da sve to žešće proganja hrvatske
grbove, i već je stala na iste vrebati po kopnu i
po moru, dapaće i po samim prostorijama druš.
tvenim i privatnim stanovima... .
Proslijedi li ovim putem već se neće zoati,
koja će dd javnih i privatnih prača poštovati,

ga i kako se je došlo do progaujanja hrvatskih
pivom a Bnloslha uo odi s

čiću, Po umjetnićk&j iosttovi, odbor '£& podignuće
spomenika odlućio je, da se na podnožju sprijeda

   

 

i . list izlazi svakom subotom, a cijena ma je unaprijed za Dubrovnik: na cijela go- ||
dinu for. 4, na p0 godine flor. 2; Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Hercegovwnw: na čijelu | šalju se Uredništva.
godinu flor. 4: 80, na p0 godine $or. 2: 25; sa inozemstvo flor, 4 i postarski troškovi. |

Pojedini broj stoji 10 novč, Ko ne vrati list kad mu pretplata mine, smatra se

ciji iz udka gospodina miuistra presjednika Crpa |

Ovom čgodom jispričat ćemo u kratko, & če. .

 

| tiskaju po pogodbi.

kraljevine, a s jedne i & druge strane istog stoje
grbovi : obitelji Kačića, grada Makarske, Kranjske,
Češke, Poljske, Koruške, Bosue, Albanije, stare
Srbije, Štajerske, Ilirije itd. Kad je podnožje već
bilo gotovo, trebalo je daljnu radnju obustaviti
po naredbi kotarskog poglavara u Makarskoj.

Pitanje dogje odmah na zadarsko namjesni-
štvo, a otale bje otpremljeno ministarstvu uuutra-
šnjih posala, koje odsječe, da se izostave grbovi
zemalja, koje danas austrijskoj monarkiji ne pripa-
daju, a grb trojedine hrvatske kraljevine da se
rastavi i umetne državni austrijski grb.

Qdbor za podignuće spomenika nije mogao
dopustit, da se kvari zamisao, da se izvrće po-
vijest, te jednostavno, da vlada neupadne u kakav
diplomatički samršaj, odpila cio mozaik i sahrani
ga u općini. Sad spomenik stoji kao sukat ili kao
knjiga iz koje vidi se, da je usiluo poderan je-
dau list. Upita li stranac: čemu to osukaćenje ?
predaja mu kaže: osakaćen spomenik prestavlja
progonstvo hrvatskog grba !

Iz ove ministarske naredbe vidi se očita na-
mjera visoke vlade, koja tamo smjera, da u Dal-
maciji zatare svaki i najmanji \rag hrvatskom grbu.

Hrvatski narod isčekivajuć povoljan i pra-
vedao odgovor na naš upit od 8 studenoga 1892,
da ne bi s vladom u sukob dosuo, prikrio je gr-
bove na javnim i privatnim zastavam komadom
bijela krpe. Upita li stranac: što to snači# pre-
daja mu kaže: ovo je ilustracija progonstva hr-
vatskog grba!

U najnovije doba kotarski poglavar u Ma-
karskoj sašao je sa kopista i barjaka na prozore
sllrvatske Čitaonice* i odlukom od 17 decembra
1892 broj 564 zabranio je savjese sa hrvatskim
grbom.

Ovo progonstvo prekoračilo je i same pra-
gove društvenih prostorija i privatnih obitavali-
šta. Jednom župniku bi naregjeno, da na štropu
u sobi župničkog stana pomrči hrvatski grb, UO-
pominje se vlaznica kavane u Makarskoj da mak-
ne sa zida hrvatski grb, ili da se hoće carska do-
zvola, ako želi da ga vidi na zidu. Prošle godine
na Nikolj-dan žandarmarija u Gradcu na brodici
konfiscira zastavu sa grbom itd.

Slijedeći ovim tragom dokle će se doprijeti?
Neće biti nikakva čuda, ako na skoro čuje se,
da su poličijni organi u Dalmaciji stali da zavla-
ču ruke i u džepove pojedinaca, da vide, je li na
otiraču po čem navezen hrvatski grb!

Progonstvom hrvatskog grba hoće se, da za-
tomi u narodu hrvatski osjećaj, im se u prezir
uzimlje hrvatsko državoo pravo. Vlada, mjesto da
preutjelovljenjem Dalmacije materi zewlji Hrvat-
skoj pospješi i tim dokrajči riješenje nuormalnog
i protunaravitog političkog odnošaja Dalmacije, o-
na svojim mom neke političće organe u Valwa-
ciji po neki načiu indirektuo bodri, da vr;jegjaju
narodoi osjećaj hrvatskog puka,

Videć da proganjanje hrvatskog grba sve to
više otrmlje mah i sve to više se širi i im se
stvara neugodan odoošaj izmegju vlade | naroda ;
videć, da se tim u živac vrijegja ponos i osjeća)
hrvatskog naroda u Dalmaciji, naroda, koji je sveg)

|| oduševljen za monarkiju, koji je skroš pronikuut

wiali dimastičkom, koji je svom kralju vijerao bio
do zadoje kapi krvi, to potpisani usugjuju se za-
pitati Vasu Preuzvitenost :

+1): Je li V. P4 pozuato, da politička vlast ua
nekim mjestima u Dalmaciji, pri proganjaoju br-

pravdano ponašanje političke vlasti ?
Beć, 20 februara 1893.

 

Pretplata i oglasi piaćaju se upravi ,Orvene Hrvatske“ a Dubrovniku a dopisi
Za oglase, zahvale i ost, plaća se 10 novč. po retka, a oglasi koji se više pata

[ Rukopisi se ne vraćaja. Listove nefrankirane ne prima ni uredništvo ni uprava.

Na ovaj upit mi nemamo mnogo da nadove-
žemo. Tendencija postupka, u njemu opisana, 0-
čita je.

Trideset su i tri godine, da se živo pokre-
nula narodna ideja, trideset i tri godine viju se
opet po svoj pokrajini od Spiča do Raba hrvatske
trobojnice sa hrvatskim grbom. Kad je naš kralj
Dalmacijom putovao, bijaše ona njima okićena i
uikomu ne pade na pamet, da to zapriječi.

Sad su iskopali nekakvu zastarjelu ministe-
rijalnu naredbu od god. 1858, dakle još od doba
apsolutizma, koja brani privatnicima, da se služe
grbom carskim, carevinskim ili pokrajinskim i ko-
ja naredba nema danas nikakve zakonske krepo-
sti, te se šnjom vojuje isključivo proti hrvatsko-
me grbu, dok se drugi ostavljaju s mirom.

Naš zastupnik u Beču uvidio je pogibelj ko-
ja nam odtud prijeti; on će biti uvidio da je
Makarska slučajno postala zemljištem pokusa za
daljne  manovre, te je zato podigao svoj zastupni-
čki glas na obranu naše svetinje. Vidjećemo sto
će mu Taaffe odgovoriti. Ne smijemo ni to zabo-
raviti da ga on ovo po drugi put pita ob istom
poslu. #3
Temeljnim zakonom od 8 novembra 1868 u-
uzakonjena je hrvatska trobojnica i hrvatski grb
u Dalmaciji. Dalmacija, de jure, nije čest Cizlajta-
nije nego Hrvatske, te sko de facto još nije njoj
pripojena, to ne prejudicira stvari o kojoj govori-
mo. Po samome gore spomenutom zakonu, ban hr-
vatski nije samo ban Hrvatske i Slavonije, on je
takogjer ban Dalmacije, sabor u Zagrebu zove se
i saborom Dalmacije i ako faktično ova u njema
nije zastupana. Ali to je samo pitanje vremena. A
ua saboru kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmsa-

cije, te na banskim dvorima: u bijelom Zagreba _

vije se hrvatska trobojnica sa hrvatskim grbom, u
kome je, naravno, urezan i naš troglavi grb dal-
matinski.

Grb hrvatski naš je dakle grb, koji se u
Dalmaciji nalazi v sebe doma, te ono što bi vri+
jedilo za strane talijanske ili srpske grbove, ža
naš nema nikakve podloge, jer mu je njegov
dom a naše pravo na nj osjegurano Zakonom i
posvećenom zakletvom našega kralja.

Poljodjelski zavod u Gružu.

Kako je dobro poznato, u svojem posljed-
njem zasijedanju, Sabor dalmatinski, obzirom ng
veliku potrebu jednog dobro uregjenog paljodječ
skog zavoda u pokrajini, pri novim ekonomskim
prilikuma, skloa:o se je, da pretvori i uredi ratar-

acuu Gružu — koja je do sada imala više priliki*

privatne učionice pod upravom bar. Gondole — kao
zemaljski zavod, | savi i
S glave riba smrji, kaže narodna poslovica,

koja se je obistinila i u ovoj učioni, jer je, Ona, :

pod svojim prijašnjim  pokroviteljem  nazado-

1 qosmi_ sade vatskog grba već je prekoračila i pragove (druš.
dla? reggnaro. Me. O s tvenih prostorija i posebnih obitavalita ? | vala. mješte da napreduje. Bilo je svakojskih
ovoti \ndjvećiiti narođaom pjesniku O. Au ariji Ka 2) Misli li V. P, što prije obustaviti to neo- | svagja i smutnja izmegju vrsnih učitelja, izučenih

enologa i agromoma, te presjednika školskog ku-
ratorijuma koji ue razumijevajuć se u poljodjelsku

razastre sag izragjeli imogaički, na rubu saga na. | Perić — J. Biankini — D — Dior Laginj i

i izrezani . Jovi svih onih poliujina čije | — dpi — Dr Koi De Biašek ie enii Reijeth LA eenii ori S tape
junake Kaćić da bi se tim simbolično | Vašaly — Dr Engel — Sokol — Dr Slama — p ' žali Sef7na BA. Nieko SRŠAN 03

trta nmi, koe j€ Kačić imao, Made 1x | Zijih — Dr Lang — Dr died, — Kramer čitali. au: jeđali, a općine. aljesy htjelo. do. šplja

i + PO tom, dakle, na podno. | — Dir Kaunic — Dr Dyk — — Do. | djecu u zavod, kojim je upravljao čovjek, te se je.
u spomenika išrešan je“ greb trajedine Brvatska lelal — Fi — Dr Patti, savadio sa pretežnom većinom naše pokrajing,

Pu

?