U češkom taboru. — ,Nar. Listy* prenašaju naš članak o Česima a br. 7, te se š njime pot- puno slažu. Naš članak kao i uvodni članak ,N. Listu* u kojem je naš citovan bijahu napereni protiv pruškog ,Časa,* koji svoj:m pisanjem kva- ri napredak mladočeškoj stranci. Vjenčanje. — Javljaju nam iz Sarajeva da ge ovih dana vjenčao odlični gragjanio sarajevski gosp. Essad eff. Kulović sa gospogjicom iz odlične bosanske familije Tuzlića. Čestitamo ! Za uregjenje Konavoskog polja. — Čitamo u ,Smotri:* Ministarstvo za poljodjelstvo odobri- lo je u:načelu, uz osobito priznanje za sasvim briž- ljivo sastavljanje, tehničku osnovu za prosušenje Konavoskog polja, preinačiv jedino djelomice tre- bovnik time, da bi potrepština mjesto proračuna- tog troška od for, 78718 novč. 26 imala iznositi for. 84000. Uz to se rečeno ministarstvo izjavilo spremnim udijeliti za uregjenje pripomoć iz držav- pne zaklade za poboljšice do 50 ojo gore utanače- nog troška. U pogledu zemaljskog i općinskog do- prinosa zametnuše se dalji dogovori sa Zemalj- skim Odborom. s Tehnički čimbenik, kojem će biti povjerene radnje prosušeoja, imat će za prvog gragjevnog doba izraditi općeniti proračun j ga natapanja u Konavoskom polju, a ministarstvo se pridržalo, da pa temelju tog proračuna, odluči koliko će dati ga podupiranje takovog preduzeća iz vjeresija, što su mu na raspoloženje za poboljšice. ,Dao Bog da i ova potrebita rabota ne zakrkne na komisijama i projektima ! Rudnici u Bosni. — Godive 1891 radili su u Boani 22 rudarska poduzeća sa 1343 radnika i dvije soline su 82 radnika. Iste godine proizvede- no je zlata 309 (na Vrbasu), žive 8839; antimo- na 1085 q.; bakrenih ruda 20,957 q.; bakra 1600 q.; olova 1036 q.; tutije 4709 q.; mangana 88, 470 q. ; kroma 9178, željeza 76,465 q.; ugljena kamenitog 772,660 q.; soli 2000 q, na tjedan. Ukupna vrijednost rudarskih proizvoda iz- van soli jednaka je 398,900 fiorina, a ljevaonica 130,098 fior. Ukupuo fior. 538,000. Gradska Kronika. Za izbore. — Kako je poznato, na 22, 24 i 26 maja g. 1690 obavili su se općinski: izbori u Dubrovniku a na 9 juna bi izabran. načelnik, Maja dakle, ove godine vrše se tri godine od izbora a 9 juna tri godine od biranja načeloi ka. Do maja i juna nema nego tri mjeseca. Zato bi dobro bilo da se već sada sustavljaju izborne listine, jer to nije posao koji se može svršiti u dva, tri dana. U koliko je nama poznato, općina se još ne miče. Ili misle oni tamo zatezanjem od- muknuti nove izbore ? Ovo ne smije da bude. Op- ćinsko vijeće birano je samo za fri godine, & ne za više. Zato mi dižemo naš glas, neka se odmah počne spravljati što je potrebito, da se ne zakasni. Lična vijest. — U utornik krenuo je put Beča gosp. Ambroz bar. Marojčić c. k. kot. po- glavar na "dopust od wnijeseć dam. 'Nagleno. — Našao se jedan sat na Ploča. ima. Ko ga je izgubio neka se obrati na gosp. Lu- ku Angeli. Jeftino. — Stara glazba ponudila se dvojici kavanara u Gružu, da će im do ljeta doći svirati svake nedjelje, ako joj dadu svaki po 8 fior. Ne vjerujemo da će se samo zato mučiti glazbari, jer i učitelju samom ne bi bila dosta polovica za trud. Biće dakle kogod ko će nadometnut — u ime propagande. Slikar. — Ovih dana vidjeli smo, kod sli« kara g. Vinka Fagiotta, jednu sliku od istoga it+ ragjenu, prostavljajuću Gospino: Naviještenje, za njeku crkvicu a dubrovačkoj župi. : Po sudu vještaka ta je slika prava divota. Zato preporučujemo našemu svećenstvu i općinstvu, da se u potrebi posluži kistom ovog simpatičnog slikara, Koliko je valjan & svome zanatu, toliko ie Kul rar, Maa_ orla. u glici.. . MP. “2 . Teornica ,Kupari.* — Ova tvornica kupa u Župi, koja je dosad bila u rukam firme grof Caboga & Srincich, sad radi samo pod firmom gro- fa Caboge. Ispravak. — ,Nije istina, kako se tvrdi na četvitoj strani, Br. 8 god. III. ,Crvene Hrvatske“ da sam ja odnoseći se na zatvaranje nekijeh što 'su se bili maškarali sa barjakom na zadnji dan od poklada, rekao presvijetlom gospodinu načelni- ku ,da ono nije način kojijem se postupa“ dapa- če o tome šnjim nijesam ni progovorio. D:r Vlaho Matijević.“ (Ovaj ispravak ne promijenjuje našu tvrdnju da je gragjanstvo bilo ogorčeno na ono zatvara- nje. Ono o gosp. Matijeviću donijeli smo kao vijest koja se pronosila_po gradu, te smo joj i bili dali samo ovo značenje jer smo rekli: ,pripovjeda se da su čeljad čula.* Ali kad dr. Visho govori da nije rekao, mi mu vjerujemo, te imamo čast da zabilježimo i njegovo ime izmegju onih koji se nijesu ogorčili. Ur.) Odgovor.“ — Na naš člaočić u pr. br. a na ovom mjestu ,Dubrovnik“ nije ništa odgovorio. Da imamo prostora, mi bi donijeli njegov ,odgo- vor“, neka prosude oni koji ga ne čitaju. Umu- knuo je na ono što smo rekli da i Srbi danas i- stovjetuju vjeru i narodnost ; umukuuo je na ovu o sveštenicima ; opetuje ali ne dokasuje da su žu- pnici skrivali barjake ; ne opovrgava da je g. Ivo Pitarević skrio barjak ; ne pobija ono što smo mi rekli o maškarama, niti ono o starijem dubrovča- nima ; potvrgjuje ako i ua po rijeći da može bit istina ono što smo pisali o Božu Moretti i govori da mu on peće činit od aavokata. Mi to i ne tra- žimo, mi smo pitali zašto njegovi prijatelji na op- ćini, dok su naše radnike nepravedno zatvorili, puštali su njega da javao sramoti crkovnog po- glavicu dubrovačkog ? Muči nadalje o poslu želje- znice; ne pobija našu obranu na naše pisanje 0 kiši za sv. Vlaha, te napokon mramorkom šuti i o izgredima u Gružu. Jedini ,stvarni* ispravak bio bi onaj g. V. Matijevića koji donosimo malo u više i u kome dr. Vlaho kaže, da on o izgredi- ma nije govorio s načelnikom. Vidi se dakle po ovome kako su oni vrebali na svaku i najmanju sitnicu da je, ako je moguće, pobiju. ,Dubrovnik* istina kušao je da odgovori i na ono jesu li gg. Božo Mičić i Dr. Mandolfo bili uoči sv. Vlaha u Rijeci. On veli da jesu, ali nije izišao sa potpi- sima nego nas pozivlje da to učinimo. Zašto? On je donio izmišljotinu da su bili, a mi smo rekli da nijesu. Njegova je sad da iznese potpise i imena ko ih je vidio, a onda ćemo mi izaći s našijem do- tičnijem potpisima da su njegovi lažni. F.vo dakle koliko istine ima u ,Dubrovniku.* Neka prosude čitatelji, Kad smo ga uhvatili u škripac, onda je umukuuo na sve naše navode. Ali se zato ozivlje nezvan. Oo odgovara na ono što smo mi donijeli o Srbima radikalcima i kako ministerijalni list njihove prvake zove lupe- žima, razbojnicima, falsifikatorima, lažcima, iz- dajicama itd. A zuate što odgovara ? Da je i br- vatska omladina u Gracu gaključila ,..... ne držati više ,Narod“ u svojoj čitaonici |! Puste li prispodobe | Ima i jedna luda. ,Bosnische Post“ njema- čki list u Sarajevu piše da je g. Bukovac hrvat- ski slikar, a Dubrovnik“ zove nas da mu to ra- stumaćimo | Ovu natkriljnje jedino dopis dum An- dra Muratti koji se nalazi u istome broju na tre- ćoj strani. Ovo je pak bezočna. ,Politik* piše o dičnom hrvatskom pjesniku fra Grgi Martiću te ga naziv- lje bosanskim pjesnikom jer je rodom iz Bosne, a ,Dubrovnik* se. ijedi zušto nije rekla : srpski pjesnik. Otkad je Hrvat Martić postao Srbinom? To je dokaz da on lijepo pjeva pa im čine zubi vodu. Diskoras na Poljani. Ivo, — O1.. I eona MEPSNNSVJA Da, che nova, che nova ? Iagyo i Vlaho. — Evo ti nas, 01 Jvo. — Do, to mi (e drago. Nemoj mi ti samo obrnut Via» . Nije on nigda bio aotonomaš, veh | — Zato je lasao, Upio si ga m hrvaticam, mođel ie iS 100, — Eppur vidiš, ova me njegova politika ni malo ,s gusta. Jes, s nama je, votaće sutra zajedno snama, Srbe ti ne može ni na tir od puške, & site queste belle cose. Ma, fiol d' un can, neće da se dikjara da je Hrvat, Evo ti n&: da ga sad upitaš što si, ti- jet će ti Dubrovčanin, Slav i što ti ja snam, ma o- no što ja ištem, aja! Vlaho. — Pušti me jadan s mirom . Iayo. va JESI Neka zahv li “bogu, da' je i ta- ko, A proposito, imam ti Ivo: nešto rijet, a nemoj se najedit, Što si pošo onomane govorit od nekakvom Panami i onijem skandalima ? Meni je bilo jakon žo kad sam obazno, Koga se vraga u svašto prtiš ; od tebe niko ne može ostat s mirom. Koko is sljo bilo sram raznosit one stvari ? : Ieo. — Je li? ai his lizina na što smo dosli 1 Moj dragi, neke stvari valja pokrit da svije- tu ne dogju do uši. A evo ima nekoliko bremena, da se čeljad strašu kad te vida. Lapidaš svakoga, ko je i malo u čemu kriv, Ne govorim ti, piš vošte rečeš ih kako iz libra, ma znaš što je užanca rijet: što je vele to je i odviše. .Dopo tutto ono fu stvari private, u što ti nemaš dirita da se prtiš, “ Ivo, — Ma duše ti? Lnjo. — Ma naturalo. Govorim ti, meni je bilo jakon žo čut, što je jučer u kafi govorio kontra tebi jedan Ijo, — Smij se, smij 8e; a da .,.... Ivo. — On ti se smije a ja te gledam što govoriš, Kako me nije bilo sram 1? A zasto me ima bit sram ? Da mi je zuat ko te nastavio da ga braoiš, Lujo. — Nije me nastavio niko, nego ti govorim kako mi- slim, loo. — Govoriš kako ludorija, a mogu ti dat razlogu je- dino čeljad, kojom i dvije šprdance, ako ih rečeš sersjo učiuu sensa. Moj dragi neka ti ja rečem ovu: kakva su dušla vremena, u nas ima više neprilika nego u po Europe. 1 dokle god se: budu pitit negli _ afari pubblici, ja ću im svegi govorit istivu, e va- lja da znaš da [vo ne laže. lvo se uža gjegod sket- cat, ma se moj skerac subito pozna. A kad si me potego za jezik, rijet ću ti da ono od Paname uije nikoga zgadiio, nego je svakomu bilo drago, jerbo je više bila dodijala. Anci (to te umijem asikurać) i skladna čeljad od tvoga partita godsla.su Sto sam ono iznio na dvor, — Znam, znam, govorili su mi, Mati nijesi reko pi- šta novo, ono su štvari što se znadu odavna, | Ivo. — Tanto peggio / U mene ti nema to ni uuče milosr- gja. Moj dragi valja da promisliš, da.ko se utječe onamo o čemu govorimo, to ne čini od obijesti ne- go od ljute nevolje. A ametit češ i ti da nije lijepo širit se na suzama siromaha. Partit/ partst / Vigje- ćeš neke gje davaju dinare i činu od patriota. Čekaj malo, da vidimo kako su hi stekli. I oni, ka- ko ga zovu? . . . Merz, što je sad u Ingliteri za- tvoren susidio je folje frančese i levento se pat:i- jotizmom, ma e dinarima puka, što mu ih je A Lujo. — Što to ovdi ulazi? Iro. — Ulazi, ulazi, moj dragi Lujo, i kako da sit Partiti, idee i što ti ja suam, to su svo lijepe stva- ri, ma je za meue skladuost i poštenje prva : štvat na svijetu, Hale su mi dodijale. Ne govorim ti, sti swno ljudi od krvi i od mesa; može, hi bit i u.m- inu partitu, ma almeno mi no dolast javat. Ja znam, i u vas sma čeljadi skladne i wtešne, koji vego Lujo. idu za svojijem poslima, se činu nikđuiu sla dobra kad mogu, imadu svoju opinijon koju ja kom batim, ali come persona ne možeš im rijet ni . crne pod uoktom . Te ris, elam i dišem im baretu, Ma nemoj da mi se dolazu prtit, governat _Martitima i čini se ko sam što sam kakvi galijoti \'$šješe, ka- kve karonje i čarabanti, kakve ludorije edete, koje drugovyje ne li smjele ni pisnut, Nemqjmo se kla- njat tovarima od Blata, 85... Lajo. — Muči, nemoj vikat, što si se eltero ? Čuće te or- di gospar Niko, Jvo, — Ko viče? razgovaramo se. Ma kad si me inor- so neća ti ostat dužan. Teko ti ja to, Neki svoja karonjstvo pokrivaju s partitom a neki s devocijoni. Dogju mi mjet; gospar 1 goupar | Kakvo gospostro i smokve! Za mene je svak gospar koje pošten čovjek. Vidiš naši stori nijesa se puštavali u ruke farabutima, cr su bila čeljsd koji su imali pameti € del buon senso, pak ih je bog i pomago, _ Lujo. Vidim da se » tobom ue moše isli na kroji Ailio.i- dem na Pontu vigjet ima li dobre ribe, Plaho. — Nema nego gerica, bio sam ja jutro&.;..,., O+ tito je kako opareu, Bab si ma je sabantol, Ivo, — Da štol Dolo mi je predikat moralw/ Neka drši i on i oni koga ide, Ako s6 mi Dubrovčani no bu- demo vladat ovako kako ti ja govorim, SUDE vrag kako nešto vidim prije bremena. Plaho. [a em od vje Ma gasajmo ET joni; što iza nevo ? Teo. — Tebi se ovaj drago sniljat. Imadu oil pla Pr. va ti je da su u srijedu autonomaši otvorili gabinet i da oni dao Abelo od veselja nije ništa isijo, a