\ tim prije, tako da se već vode izmegju ministara dogovori radi prijestolnoga govora. — Nedavno je pukao po novinama glas, da i je Bizmark ispovidio u ,Hamb. Nachr." kako je Ž uprkos trojnome savezu opstojao izmegju Njema- čke i Rusije sve do g. 1890 posebni tajni savez. Ova vijest gledala se što moguće bolje prikriti i zabašuriti. i — U Njemačkoj Caprivi hoće pod svaki u- vjet da provede novi školski zakon. Protiv njega , su se podigli liberalci, pa već nagagiaju kako bi t mogao on brzo pasti. i — U prošlom broju javili smo da je biv Stam- bulov ranjen. Do sad nije tane izvagjeno sasvim da su mnogi glasoviti liječnici bili pozvani. Novi- ne prijazne trojtome savezu kažu uvijek, da je rana neznatna i da se on sam nehote ranio re- volverom, nu u zadnje doba pronose se glasovi, po kojim bi se dalo zaključiti, da se je radilo o atentatu. — U Austriji danas najviše se govori 0 če- ško-njemačkoj nagcdbi zbov !-i: propali su sta- ročesi. Nijemci hoće da su 24 ,sovede na svaki način i da se izvede poznato zaokruživanje kota- ra. koje bi po nagodbi podijelilo Češku u čisto njemačku i njemačko-češku upravu. Nego uz mla- dočehe počeli su se i staročesi i konservativno plemstvo opirati punktacijama bečkim. pa bi, ne- uspije li vlada sa nagodbom, ova njoj dobila te- ških posljedica. — U Srbiji opet je skupština ministarstvu dala nepovjerenje, tako da ćemo tamo do malo i- mati novu krizu. — Franceska ovoga mjeseca započinje pra- vi ekonomski i trgovački rat protiv Italije i Špa- njolske, dok je s drugim državama nekako uspje- la nagoditi se i sklopiti ugovore. Italija već oda. vna osjeća što to znači, a i Španjolska se boji. Španjolska izvažala je u Francesku silu svoga vi- na, što više neće moći. Francezi se pak nadaju, da će to vino nadoknaditi drugim, a osobito onim iz Alžira, gdje su nasadili silne vinograde. | >— Mješte pokojnoga kardinala Simeoni ime- novan je Poljak kardinal Ledochovski posjedni- kom društva de ,Propagauda Fide,“ koje je u ka- toličkoj crkvi jedna od najmoćnijih uredaba. Ovo imenovanje u Rusiji ne gledaju dobro, jer je Le- dochovski veliki poljski patriota. — Ruska vlada do prvoga januara 0. g. iz- dala je za gubernije u kojima je prošloga ljeta vladala nerodica 72.690.500 rubalja. Sve rusko | novinstvo vrlo je zadovoljno s ovakom pomoći ' vladinom siromašnome seljaku. -_ < . Domaće vijesti. oz> Eto smo prošli već u drugu godinu, a | još mnogo predbrojnika nijesu nam isplatili pret- | platu ze prva godinu! Već je vrijeme da se oda- zovu svojoj dužnosti a da odbace odgagjanja : da- nas ću, sutra ću, jer tako samo usmiču dani, a i pretplata se ne Šalje. Isto tako umoljavamo naše | pretplatnike da obnove pretplatu za ova godinu. i — I ovoga puta radi drugoga gradiva bili 1 smo prisiljeni ispustit nastavak članaka ,Dubrov- Čani, jesu li Hrvati?" One članke nijesmo mogli i svršit # prvom godinom, pa ćemo ib prenijet u * drogu i nastavit ih u dojdućemu broju. — U ,Narodnom Listu“ u broju 8. bio je štampan jedan dopis is Dubrovnika, u kome je bi- li lo govora o poznatom izboru općinskoga liječnika. : Čitav dopis vama je mistidkacija, Ovo mi ne bi- smo bili spomenuli, da se nijesu prevarile i zagre- bačke novine koje su uzele stvar kao istinitu, dok su mogle pročitati ono što smo mi u tom poslu pisali prije nego donose nješto, što je kako se sve čini uredništva ,N, L.“ bilo podmetnuto. — Prekojučer primili smo is Zadra brzojav, u komu nam se javlja da je u isbornom kotaru | Bibenik-Knin bio isabran g. Juraj Bjaokini ure- (dnik Narodnoga Lista* sastupnikom sa Beč, Bi- | rali su ga jednoglasno svi hrvatski birači, a to su oni ! općiA prominjske, drniške, vodićke, šibenske i | Tijesna. I tako je Bjelanović po drugi put propao, — U Zadru nastanjeni Dubrovčani prisustvova- li su na sv. Vlaha svečanoj službi božijoj koju je opslužio kako uvijek do sad preuzvišeni gosp. Grgur vit. Rajčević, mitropolita dalmatinski i du- brovčanin. — Na carevinskome vijeću u Beću pri ra- pravi i preivaci pravničkih nauka, dr. Laginja predložio je neka se prizna naukom vrijeme prvih čest semestara, što ga je austrijski državljanin proveo na pravničkom i državnoznanstvenome fa- kultetu zagrebačkoga sveučilišta isto tako, kao što i položeni pravničko-historički državni ispit. Dr. Laginja u lijepom govoru potuži se kako Hrvati nemaju u Austriji sveučilišta sa svojim nastavnim jezikom, te da bi vladi bila dužnost neka zagre- bačko sveučilište proglasi jednakim austrijskim Ministar Gautsch pobijao je njegov predlog. — Primili smo poziv na ples što će ga dr- žati spljetsko vatrogasno društvo na 20 o. mj. Početak u S sati uz ulazninu od fior. 1: 50, a za obitelj fior. 2: 50. — Isto tako i od hrv. akad. lit. zab. društva ,Zastave“ u Zagrebu, koja je na 5 0. mj. priredila sjajni koncerat s plesom u pro- storijama ,Hrv. Doma.“ — U predzadnjem broju ,Srp. Glasa“ či- tamo kako on prigovara ,Viencu“ i drugim da drže Dubrovčane za Hrvate samo za to, što su či- tali kako se nekakav Gundulić ponudio francesko- me kralju da će mu dovesti vojnika Hrvata. Ni. jesmo zato samo zato mi Hrvati, dragi srpski ko- lego, već radi mnogo toga, što ti niti si kada po: bio, niti pobijaš, niti ćeš pobiti, a to je samo je- dan dokaz više kad Gundulić kaže, da će dovesti vojnika Hrvata iz svoje domovine. Da je rekao da će dovesti Srba, to bi bio strahoviti dokaz srpstva dubrovačkoga, ali kad kaže Hrvata, nara- vno da su to ,Srpskome Glasu“ sitnarije. On je na Hrvate tako kivan da samo njihovo ime te- škom mukom spominje. Tako Spinčića i Laginju on zove Slovencima ! U zadnjem broju ima pakaršin dugi dopis iz Dubrovnika, kome bi cilj morao biti da pobije ono što je naš list tvdio o brvatstvu ovoga grada a kad tamo — — — nije nego hrpa najgadnijih denuncija protiv profesura Hrvata na mje- snoj gimnaziji, koji se niti najmanje ne ističu nego mirno vrše svoju dužnost. Ali ,Srpski Glas“ nije s tim zadovoljan. On bi bio miran kad bi se ova gimnazija nakrcala opet Castrapella, Budma- na i drugih srpskih agitatora, koji su mladiće zvali kućama svojim i diktirali im srpske sastav- ke. Zato valja nastojati denunciranjem one pre- mjestiti a namjestit ove druge. Biće mislio i na gosp. Rešetara, komu kako čujemo dodijalo se u Beču i nastoji ako bi se mogao uvaliti u Dubrov- nik,i na njeke druge. Dakle tuži i tuži. U čast mu. — Novo izdanje ,narodnih pjesama bosan- skih i hercegovačkih, što su ih sakupili Fra lvan Jukić i Fra Grgo Martić, u vrijeme preporoda od- važni pobornici hrvatstva u Bosni i Hercegovini, bijaše oglašeno, pred 8.—4 mjeseca. Naš hrvatski Homer starina Martić, uvažujući zasluge M. Seše- lja iz Mostara za hrvatstvo, dao mu je dozvolu da izda njegove i Jukićeve narodne pjesme, koje se danas silno traže. U zadnjemu broju ,Glasa Hercegovca“ Marko Šešelj javlja onima, koji su ga pitali za kojigu, da se je na njegov poziv oda- “zvalo sasvim malo općinstva, najviše iz Bosne i Hercegovine. To je zaista sramotna stvar, tim vi- še, što pjesmarica ne zapada nego ciglih 80 nov- čića, Šešelj javlja takogjer, da će pjesmarica izi- Ći u lijepoj opremi, štampana novim slovima u štampariji Milićevićevoj, i to ovoga mjeseca na svaki način. Uz to moli sve hrvatske listove i ča- sopise, da još ovom posljednjem pozivu za pje- umaricu ustupe mjesta, nebi li se još tkogod na- šao željav toli divnog narodnog blaga, da se pred. broji ili predplati, dok se radnja bude odpočeti. Na dušu sgavljamo našim čitateljima. da uvaki u svome krugu sabire pretplatu po 80 novćića na komad i to sve pošalje u Mostar na Marka Šeše- lja, za koje će se novce dobiti omašna kojižurina po isbor narodnih hrvatskih pjesama, Ovako piše ,N. List," te mi nemamo ovoj lijepoj preporuci ništa nadodati nego to da i na- še uredništvo prima predbrojbu. Ko želi neka se — Upraviteljstvo Društva Pučka na- juljudnije moli hrvatske rodoljube, osobito šupni- ke i učitelje po. Dalmaviji, Hrvatskoj, Bosni i Istri, eda bi isvolili pristati da budu povjerenici društva sa avoje mjesto i okolicu. Koji bi na posiv pristali, jer njim je do prosvjete svoga naroda, neka ćim prije jave to dopisnicom, pa će im Upraviteljatvo poslati upi- snice za prikupljanje pribrojnikA. : Upraviteljstvo društva ,Pučka Knjiga“ u Zadru. Pišu nam iz Bugojna: Na hrišćansku novu godinu prigodom sijela u osnovnoj školi činovnik Ilija M. zabranio je bio ulaz poštenim gragjanima katolicima i muhame- dancima kao: Osman begu Avdalajbegoviću, Stje- panu Sandrku, Ivu Ćoliću, Ahmedagi Tupića, F. Domaćinoviću i mnogim drugim. Ostali što bijahu puštani odoše kući kad vidješe, da se tu veliko srpstvo tjera. Jeli ovo u redu brate Ilija pomogo te sveti Ilija? Pišu nam Opuzen, 31 Januara: Danas, izmegj' 8 i 9 sahata_zadimio ,Clu- metzky“ hladnom Neretvom vozeć s Metkovića na Korčulu gosp. Dubravka Tadića c. k. Carinarskog Preglednika, kamo je bio premješten. To vam je pravo pravcato triumfalno puto- vanje. Da, triumfalno ; jer paroplov, okićen ko ni- kad prije, bijaše pun otmenog svijeta, koji uz sviranje glazbe i neprekidnu pucnjava mužara, hćaše da otkaže poštenome Dubravku zasluženo štovanje da mu se, bar djelomično — potpunoma nije ni moguće — oduži nebrojenim zaslugama ; da ga isprati do Korčule. Žalimo i ne žalimo nje- gov odlazak. Žalimo ga, jer u Dubravku gubimo sve što prijatelj izgubiti može; ne žalimo, jer je nužno da i drugi svijet upozna tog junaka, tog uzor-rodoljuba, tog čelik-poštenjaka, tog snačajni- ka kome teško ravna naći; te da se malodušni — ako ih ima — nauče kako ćovjek mora djelo- vati, kako ne može, ne smije, uzmicati od 8Vog uvjerenja. Ne gubimo ipak nade, da će nam se Du- bravko opet povratiti; te mu s toga i ne velimo:: Z Bogom; nego : živio nam i do skorog vigjenja dragi Dubravko. Prijatelji. Gradska Kronika. — Svetkovina sv. Vlaha. Ovoga puta radi ružna vremena nije mogla da se izvede kako pro- šlih godina. Vatrometa ni iluminacije nije bilo. Ophod prošao je kraćim putem, po kiši, a i ćom- bula držala se po najzešćem daždu. Nu zato pre- stava, veljuni i ostala mjesta, gdje se svijet za- bavlja bili su krcati. Puka iz okoline & barjacima nije došlo mnogo, jer ga je nevrijeme zapriječilo. Ipak vidjesmo iz odaljih mjesta dosta odličnijih osoba, koji su došli nekoliko dana prije. — Teško će se naći svetkovine koja bi toliko osvojila koji narod, koliko ova Sv. Vlaha vaš dubro- vački puk. Ova svetkovina slavila se uvjek od svih dubrovčana bili gdje bili i kojemu drago bili stranke, skladno i "mirno. Ovoga puta bilo je ma- lo skandala, ali krivi su oni koji su ga izazvali. Najprije kad su Župljani pucajući s barjacima do- lazili u grad, glazba dočekala ih je i uputila se & ojima udarajući koračnicu: Rado ide Srbin u vojnike (bolje da su metnuli: u Slivnica) Župljani se pomamili kad su obaznali što im sviraju, ,da oni neće pucat ako budu | unaprijed svirati »vla- čke marće,* da sveti Vlaho nije bio vlak itd.* Na Pilama pak gdje nu imali dočekat Gružane, Rije- čane, Zatonjane i ostale goste opetovaše isti ko- mad. Biće se komu činilo odveć poetično vidjeti naše junačke seljake gdje pucaju is malih pu- daka“ a pred njima srpska glasba (koju su Hrvati učinili) srpski svira srpsku koračnicu, pa je htio da priredi taj užitak. Naši se ljudi dopraćeni is Gruža sa hrvatskom glazbom usbuniše. A kad Ba je pošlje našoj glasbi htjelo zabranit i udarat, ug. bijesniše još gore i zaprijetiše da neće pueat. Po