“+ A da po vragu ne budu | njegu:'i Crnu Go- ra dirnuli u živo došasti kotorski izbori? To je moguće. Nu šta bismo im mi? Bokeški Srbi sa svojim ponašanjem i nametanjem svvkud, pa ne- pravednim svojatanjem dodijali su svakomu i ovo što danas vidimo po Boci, a navlaš u Kotoru ni- je nego početak odmazde za ta nedjela. TA nara- vno je: ko sije vjetar, žanje oluju. Ovo je samo posljedica njihova rada za vascijelo srpstvo, kad su zaboravljali sve starosjedioce Bokelje i mislili, da su u Boci oni sami, pak da mogu u ime srp- stva činit što im se svidi. Nu zato ne treba kri- vit Starčevića, neka krive sami sebe. £ Pogled po svijetu. — Još uvijek čitava austrijska štampa bavi se o češkoj nagodbi i njezinom proižveđenju, ko- me se opiru feudalci i staročesi. Zastupnici sabor- ski ovih zadnjih imali su ove nedjelje sjednicu u kojoj su zaključili, da će sadržati mandate i zaje- dno sa feudalnim plemstvom zapriječiti ostvare- nje nagodbe barem za njeko neizvjesno vrijeme. Namjesnik otišao je nakon toga u Beč da se po- savjetuje sa ministrom presjednikom. Nijemci su stnućeni, jer ne znaju što bi počeli. ,N. Fr. Pres- ge“ organ glavni ljevice pozivlje dapače vladu, da ona sama preko sabora provede sve zaključke gla- govite nagodbe. I to se zovu liberalci ! — U car. vijeću ovih dana raspravljalo se o novoj potpori što će je država dati Dunavskom parobrod. društvu. Za rasprave antisemita Lueger ustao je odlučno protiv uprave drustva, te doka- živao da tamo vlada silan nered i pronevjerevje. Njegovi navodi pomamili au liberalce, ali on je o- stao kod pjih i tvrdi, da je spreman sve što je kazao uvijek potvrditi. — Brbija nam danas dava prava sliku zem- lje u kojoj nema reda i pravo ponašanje Srba, kad su na vladi. Svaki čas javljaju ob otstupima ministara, koji nijesu složni. Presjeduik skupštine Katić zahvalio se na presjedništvu i zavadio se sa svojim radikalnim drugovima, koji sw ih opet nje- ke izagoali iz kluba. — Uz to donose bugarski listovi dokaza, po kojim izlazi da je sadašnji mi- vistar presjednik Pašić za vrijeme glasovitog srp- sko-bugarakog rata nugjao se bugarskom knezu, da će pobuniti svu istočnu Srbiju i sdružiti se š njim protiv Milana. Naprednjaci srpski to potvr- gjeju i uazivlju' ga veleizdajnikom. — Milan pak ostao beg novaca i traži ko će ma ih posudit, dok nesretna kraljica Natalija, kako novine javljaju, dogovača se sa nakladnicima, za izdavanje nove kajige protiv muža, u kojoj će otkriti njeke tajne. “U Bpanjolskoj republikanci su se sjedini- li zajedno. Anarhiste po svoj zemlji uzrujani su, m: im u Xeresu smaknuli 4 druga krivnika, njima su suglasni i anarhiste franceski, pa se je bojati da ne dogje do teških izgreda. - Magjari su ovih dana bili žestoko zabri- peti. Imalo se je birati presjednika sabora koji bi ga otvorio i sabor doveo pred kralja. Zakon nala- že da se tim presjednikom učini! najstariji žastu- k, pa, kako smo prošli put javili, Vukotinović |! bi izabran, jer'je on oajstariji. Ali magjarska štampa 'krikaula je u jedan glas, te Vikala, da se to ne pristoji, da jedan Hrvat otvara: magjarski a se je moglo dogodit da ga otvori hr- im ješikom, jer Vukotinović ne zna magjarski. Nago srećom našao se srednji put. Njega se je i- menovalo istina. presjednikom, ali on se. — ras- bolio i tako Magjare oslobodio teškoga straha. — U engleskom parlamentu izjavio je jedan . Jiberalne stranke, Joha Morley, da ni njihova želja nije, neka Engleska bezodvlačuo is- ptasvi Kgipgt, ali da ipak_do, toga mora doći. | — U Pranceskoj. katoličko-klerikalna. stran- ka nije se, kako ee po sadnjim vijestima razabire izmirila s republikom nego samo na: oko. Papa je tako botio i ona mu nije htjela posjeći. Ali. mo+ narbiste, bonapartiste i svi ostali uzdaja se mno- ga u novoga papu, kome he brso nadaju obnirom. na godine Lava XIII i koji ne bi smio biti repu. budi čElšš kako ovaj DE dam šaka ddotnj qu NubosU luTovonbo — Po svoj Italiji bune se sveučilišni sluša- | telji i štrajkuju sad u Turinu, sad u Rimu, Na- pulju ili Palermu, Njeka sveučilišta bila su za« tvorena, pa su se opet otvorila. — Umro je u Berlinu Launay, poslanik talijanski. Ovaj diplomat bio je veliki obožovatelj Bizmarckov i jedan od najžešćih talijanskih zagovaratelja trojnoga saveza. — Njemačka štampa nekom nasladom piše o gladu u Rusiji. U tomu se osobito ističe beč- ka Nova Pressa, koja i najmanju sitnicu javlja kao strašan dogogjaj. — Glad je zahvatio i istočnu Galiciju, a kako je zast. Vašati ove sedmice tvr- dio u bečkom saboru ima ga silai u Beču i Pragu. — Carevinsko vijeće odgogjeno je na 20. o. mj., a pokrajinski sabori sastaju se na 8 marta. Domaće vijesti. og" Eto smo prošli već u drugu godinu, a još mnogo predbrojnika nijesu nam isplatili pret- platu ze prvu godinu! Već je vrijeme da se oda- zovu svojoj dužnosti a da odbace odgegjanja : da- nas ću, sutra ću, jer tako samo izmiču dani, a pretplata se ne šalje. Isto tako umoljavamo naše pretplatnike da obnove pretplatu za ovu godinu. — Sve hrvatske novine primile su s njekim veseljem izbor novoga zastupnika za carevinsko vijeće, g. Biankini, te se nadaju, da će on dosta uplivati na odlučniju politiku dalm. zastupnika. — Zagrebačka ,Hrvatska“ preštampala je naš članak u kome dokazivasmo kako srpske vje- re nema, nego pravoslavne vjere. Hrvatska“ ka- že da bi si u slučaju interpelacije gosp. Kršnjavi pozvao na zakone stvorene od ,obzoraša.“ Glavno je to: je li onaj naziv umjestan ili nije? a dr Kršnjavi koga hvale kao čovjeka puna inicijative, ne bi se zadovoljio odgovoriti samo : e, što ćemo vam mi, tako su drugi utanačili. Da se vratimo na stvar, baš u zadnjim » Nar. Nov.“ čitamo nekakvu zabvalu u ime srp- sko-pravoslavne općine! U drugome službenome listu, u ,Saraj. Listu“ čitamo pak: ,Novi srpsko- pravoslavni vladika Grujić pohodio je bana“ itd. Reći će kogod: to su sitnarije. Ne, nijesu ovo si- tnarije, nego stvari koje kažu ili neznanje onoga koji ih prima i štampava, ili službeno“ propagiranje srpstva i srpskog imena izmegju pravoslavnih. Ito se sve dogagja (poslužimo se stereotipnom frazom Brpskoga liberalizma) u devetnaestome vijeku — Doznajemo, da je kazalište u Spljetu već sasvim pokriveno i dogragjeno, — Primili smo pozivnicu na ples što su ga makarski glazbari držali na 13 0. mj. — Isto ta- ko na zabavu s plesom što ga na 20 o. mj. pri- regjuje odbor u Derventi u gostioni Rajćević. Ula- zua je cijena 1 fior. Zabava se dijeli u: Pozdra- vni govor, pjevanje sa glazbom osječkih tambura« ša, deklamacije, narodno pjevanje, narodno kolo ; napokou prestavu ,Virginija.“ Čisti dohodak ove zabave namijenjen je gradnji Župskog katoličkog stana u Derventi. * — Kako se čuje 'u Zadru ustrojiće se Dru- štvo Činovnika. ,Smotra“ javlja, da ih se prijavi- lo već 240. Tomu društvu biće glavna cijeij od- vraćat činovnike od svake politike, Ali kako da- nas nije moguće živit bez politike i kako vas svi- jet pohtizuje, tako će i zadarski Činovnici politi- zovat — samo onako kako dragi budu htjeli. — Ovog ljeta otvara se u Beću megjunaro- daa isložba glazbena i kazališna. Svi narodi su- djelovaće. Za ruski odjel sam ge car ruski zauzeo i dao potrebite naloge da čim bolje ispane. U o- vom poslu brv. omladiva u Beču upravila je na Darod poziv koga i mi donosimo preporučujuć sva. kome ljubitelju glazbe da se zauzme, eda se i mi opodtenimo. Evo poziva: eHrvatski narode !“ Dne 7 avibuja 0, g. otvoriće se ovdje u Be- ču mogjunarodna glasbena i kazališna izložba. Svi izobrsženi narodi pohrliće tom sgodom ovamo da pokažu avijeta što sve lijepa i čestita na tom po lju posjeduju, koju li je visinu kod ovoga ili ouo- ga glosbona | kasajišna umjetoost doseganja. stasa ahe e. (| htjela, da se baš sada razboli. Biće stalno moderna bolest influenca, u ne > I u nag hrv. akadem. mladeži porodi se mi- a0, ne bi li i naš hrvatski narod mogao prigo- dom ove izložbe da sudjeluje, da i drugi svijet, tim vidi, da i mi nijesmo na tom polju zaostali nego da ge i u nas goji glezbena, goji kazališna umjetnost. Ova migao bila je povodom, da se je složio dolje potpisani odbor, pod začasvim pred- sjedništvom g. Franje Arnolda, kr. javnog bilje- žnika i presjednika hrv. pjevačkog saveza, koje- mu bi bila dužnost, ovu zaista lijepu misao učini- ti takogjer i djelom. Nije ovo djelo tako lako, treba složnoga rada svijuh nas, a mi se nadamo u tebe, narode hrvatski, da ćeš nas svim mogu. ćim silama poduprijeti, da ćeš gledati du ti do- movina tvoja bude u togjem svijetu dostojno i dično zastupana, tim više, što je ovo prvi put da mi kod ovakove izložbe javno sudjelujemo. Naša tamburica, koja je“već toliko lovorika u svijetu ubrala, igraće i ovom zgodom 'velika u- logu. Zato molimo svakoga onoga, koji bi može- biti lijepi koji uzorak ovog našeg narodnog gla- sbala posjedovao, da bi nam ga priposlao. Osobi- to se obraćamo molbom na velečasnu gg. svećeni- ke i učitelje, da bi sabirali medju narodom tatm-' barice i druga narodna glasbala, te da 'bi nam ista besplatno ili poštanskim pouzećem, najzad“do konca travnja, priposlali. 1 naše narodno zemaljsko kazalište u' Zagre. bu prijavilo je svoje sudjelovanje kod ove izložbe, te će se tako i hrvatska riječ čuti sa pozornice izložbenog kazališta. Ali svako djelo i poduzeće skopčano je znatnim troškovima, pa tako i ovo. Pa zato se obraćamo na tebe, narode hrvatski, da bi nam i u ovom pogledu bio u pomoći, da ki nam priposlao koliko ti je moguće, da možemo 0-“ vu našu ideju i kraju privesti. daski vi Mi se nadamo, da ovaj naš poziv neće osta-' ti glaa vapijućeg u pustinji, nego đa će naći do- statnog i mnogog odziva u tebi, narode naš, koji si se uvijek pokazao, da znadeš ljubiti i cijeniti ono što je tvoje. Naprijed dakle, radimo složno, pa sigurno nećemo naš cilj promašiti lj | Molimo da bi nam se glasbala i novac pri- poslali pod adresom gosp. tajnika stud. ćeh. Ivana Marjanovića, Wien Fleischmanngasse Nr“ 7. IL: Stock Thiir 17. U Beču, 12. veljače 1892. [ 99 odbor : stud. teh, Ivan Nep. Marjanović, tajnik. Bogdan pl. Vukalović, potpresjednik. Rudol Wa, gner, presjednik. V. Hiuterhober, blagajuik.. Od- bornici: Dušan Manger Ivanov, stud. teh. “Otto Žert, člao opere, Zlatko Kučenjak, stud: imadi: Znatko Deszathy, mag. farm. Josip. pl. Jurjević: stud, med. Stjepan N, Gojtao, stud. med, Josig; Tomić, stud. teh. Spiller Mayro, stud, med. Ra doslav Čubelić, med. Melko Čingrija, tad. jur. 1so Velikanović, stud. med. Antun uu, stud. teh, | Dinko Colussi, stud. teh.“ Kalis 788 | — U nas se je velikom znatiželjnošću oče- kivalo, kako će se riješiti pitanje presjednika po starosti na ugarskome saboru i vijest, da se go- spodin Vukotinović razbolio svakoga je neugodno dirnula. Gospodinu Vukotinoviću ima sada 80 go- dina, pa mu im želimo da još dugo žive zdravo i veselo ali neka bude uvjeren, da mu hrvatski na+: rod nije nikad želio zdravlje tako usrdno i. iskre- no kako ovih dana, a kad tamo providnost je prosta narodna ,bolja srdobolja." Sasvim tim amo u nas niko ne dvoji da će g. Vukotinović brzo 0- zdraviti. I mi mu od srca želimo. Ali neka sna; da ' ljudi kažu, kako recepte za ovakove bolesti ne pi- ču obični doktori nego čitav jedan narod, dok dis: jaguozu ustanovljuje strašni sudac koji se zove: povijest | — Primamo : mi Društvo u potporu ubogih sveuč. dalmat. djeka u Zagrebu primilo je od Slavnoga Općinsko- ga Upraviteljstva u Slaromegradu for, 25; od Blavnoga Općiaskoga Opraviteljstva u Lukšiću for, 6 | od Slavnoga Općinskog Opraviteljstva u Šibeniku fior. 20; od veleučenogu ve 0-te A, Perria u Stonu flor. 5; od p. o. gosp. N.N, a Zadru lior. 9; 86 novć. 1 preko Slavnog Uredništva ;Pučko- ga Lista“ od štovanoga gosp. Jurja Crljenka: for. 3. Preporučujući i nadalje društvo briši.hrvat- skih rodpljuba u Dalmaciji, odbor ovin: “naj. toplije sašvavjnja na A edaik: e ina mz