List izlazi svakom subotom, a cijena ma je unaprijed za Dubrovnik : na cijelu go- ' dinu flor. 4, na pogodine for. 2; Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Hercegovinu: na cijelu | lju se Uredništva, godinu for, 4: 50, na p6 godine flor, 2: 25; sa inozemstvo flor. 4 i poštarski troškovi. Pojedini broj stoji 10 novč. sto polugodište. Poziv na pretplatu. Otvaramo pretplatu na drugu godinu našega lista. Cijena je ,Crvenoj Hrvatskoj“ za Au- stro-Ugarsku i Bosnu Hercegovinu na godinu 44 fior. a na po godine 2 fior. 25 novč. Za ostale zemlje 4 fior. i poštarski troškovi. Ovom prigodom preporučamo rodoljubi- bima, te nijesu predbrojeni neka nas potpo- mognu točnom pretplatom u ovoj borbi za hrvatstvo. Cijena listu razmjerno prama tro- škovima wrlo.je umjerena, Uprava ,Crvene Hrvatske.“ Sabori. Uslijed carske povelje od 15 pr. mjeseca prekojučer otvorili su se svi pokrajinski sabori u Cizlajtaniji. Praznici su im dugo potrajali, te bi “sad morali malo dulje i raditi, da izvrše što ih čeka. Slaje iti ako ne još teži i mutni Mraraniom_o- zvalo carevinsku vijeće, svak je napeto čekao što .6e donijeti poraz staročeha. Vladina stranka bila .je rasklimana, a vlada stupila je u parlamenat ne znajući ni sama s kime će i kako će, nego se po- dala u ruke slučaja i sudbini. : Sad rade zemaljski sabori, a to znači, da će se ona ista borba, koja se do sada vodila u Beču, prenijeti po svim pokrajinama, te mješte primirja, da su nastala žestoka čarkanja na svim pozicija ma, od kojih ojeka moguća su obaliti današnju Vladu. : Najžešći boj vodiće se u Pragu. Tamo mla- dočesi, brojno zastupani, pokušaće sve moguće, da xaprijeće provedenje nagodbe. Protiva nje stoje da- nas i staročesi i češko plemstvo, dok češki Ni- jemci sa Sehmeykalom na čelu hoće pošto po to, da ona prodre. Ali prve tri grupe skupa sačinjaju veliku većinu. A onda što ostaje vladi, kojoj je Češka nagodba danas najprva tačka u programu? PODLISTAK Popu Jovu Sundečiću Izazivu — Odziv (Polimetri u zarok). »E venduto ad an duce venduto, Con lui pugna e nou chiede il percbš.“ Mansoni. Stani, stari mirotvorće, Apoštole negda blagov'jesti, Prave sreće, bracke sloge, I narodne svijesti! Na: taj način nigda ne sp Siješ slogu avate ne sugjeni ?.,. Bizantinstvo tebi šapti Podla klevetanja, ' Opadanja, ' Podmetanja, Grdnje i psovanja! ., N'jesu pope, n'jesu Srbi Nakot ni pasmina, Dokle rade, ko junaci Od davnih davnina ; Dok pošteni i dok vrlj Prodiče se onim _k i Ne kom ou im sinovi pomrli: Ka' Hriićanstvo što se diči VENA NRVATO Ko ne vrati list kad ma pretplata mine, smatra se da je predbrojen i za došu- 2+ e 2 > e 'U DUBROVNIKU 5. Marta 1892. —' Pretplata i oglasi plaćaju se uprari Crvene Hevatsko“ u Dubrovniku a dopisi fa. Za oglase, zahvale i ost, plaća se 10 novć. po retku, a oglasi koji se viša pata tiskaju po pogodbi . nafi Rukopisi se ne vraćaju. Listove nefrankirano ne prima ni aredništvo ni uprava, o “ - = U Moravskoj sasvim da Česi čine tri četvr- tine pučanstva, u saboru su u manjini i to zahva- ljuju izbornome redu. 1 tamo borba izmegju pnjih i Nijemaca. U Bukovini sabor se nije ni sastao, jer je polovina zastupnika položila mandate radi sva- gje izmegju zemaljskog presjednika i zemaljskog kapetana, pa je raspušten. U Galiciji pak dije- liće megdan rusioska manjina sa poljačkom veći- nom, a u Šleskoj Česi i Poljaci sa Nijemcima. Ni u njemačkim pokrajinama neće bit mirna rada, jer tamo se grizu megju sobom razne nje- mačke stranke: kouservativci, liberalci, narodnja- ci i antisemite. U Tirolu tridentinski autonomiste učiniće sve što uzmognu, da se odcijepe, od »je- mačkoga Tirola; u Koruškoj i Štajerskoj Slovenci tražiće svoja narodna prava napram Nijemcima; u Gorici i Trstu naprama Talijancima. U Istri pak Hrvati združeni sa slovenskom braćom suzbijaće udarce talijanske većine, koja dolazi u sabor ki- vnija na njih no ikad radi poraza, što ga je pre- trpila zadnjih izbora za carevinsko vijeće. Sad nam se nameće jedno za Hrvate najva- = pom "vo rečemo mi ne znamo. Srbo-talijanaška opozici- ja presiaba je, a da bi mogla smetati hrv. naro- dnoj stranci i njezinu radu. Kakav će pak taj rad bit, to je jošte nepoznato. Nješto se šapće, nješto ge iza brda valja . svak očekiva ono što je avakome Hrvatu na arcu i na jeziku. U saboru naći će se stari borci koji su slomili umjetno talijanstvo u Dalmaciji i mla- gji spobornici, koji potaknuti od javnoga moijevja Hrvata htjeli bi, da tjeraju naprijed, te u velikoj opreznosti i čekanju naziru Pogibelj — ili ako je ne vide baš oni, vidi je narod, a po njegovu glasu hoće da se ravnaju. Treba li nam jasnije govori- ti? Mislimo da ne treba, mislimo da se razumije- mo. Tumačenje je suvišno. Najviše bi mogli 8po- menuti izlet u Zagreb i onu Kačićevu : sliči vežu mlade vitezove, a konopi konje i volove,“ = —— > Propaganda. Mnogo puta čita se po našim listovima ka- da govore o Srbima i o srpstvu nazota, kdji“sa- brani skupa mogu se podijeliti na dvije hrpe: U prvu hrpu spadaju oni, koji dokazuju kako: Srbi današnjim njihovim postupanjem rade u korist naših narodnih protivnika, kako ih razne vlade tu i tamo podupiru na štetu hrvatstva i šire slaven- ske misli te kako nijesu drugo, do najbolji uje- mačko-magjarski pijoniri. S druge strane pak \0- vori im se, da oni teže van granice, da hoće nje- kakvu Veliku Srbiju u ime koje vode veliko-srp- sku propagandu izmegju hrvatskoga puka i a isto doba tvrdi se, da se taj njihov rad podupire 'iz vana silaim novcem. Na prvi mah izgleda kao da se ove dvije tvrd- (nje absolutno megju sobom iskljačuja, te da je- dna od ojih pada: — ili prva ili druga. To je Sr- bima dosta puta dalo povoda, da kroza svoja gla- sila ismjehavaju one koji slično pišu govoteći, da raditi jedno i drugo u isto doba nije moguće. Ali i Sua ka vazna našo opolitiški život od najmanje dvadeset godina natrag pa do današ, 0- svjedočiće se da vas današnji i jučerašnji srpski rad vodi se u korist njemačku ili magjarsku. U Dalma. ciji Zajedno su sa zadarskim iredentistima i dtu- gim talijanašima i š njima zajedno bore se protiv nas. Š njima zajedno šalju u Zadar zastupnike, koji su protiv sjedinjenja sa Hrvalskom, za koje »N. Fr. Presse“ kaže da je veleizdajstvo; & nji- ma zajedno biraju u kotarima, gdje su u manjini, ljude, koji dižu svoj glas protiva našega jezika, koji nam je sa Srbima jedan te isti ; 8 njima za- jedno glasovali su, dapače oni su u izboru odlu- čili, za Bondu, koji sjedi u Beču uz koljeno Ple- nerovo, s onom istom ravnodušuosti s kojom su slali tamo pok. Lapennu. U Hrvatskoj pak da ni- je njih, ne bi se časa održala današnja Magjari- ma i njihovoj cijelji prijateljska vlada, dok u U. garskoj većina ih je s Magjarima kao nokat'i me- so na štetu drugih potlačenih narodnosti. A'ko bi mg 1 čuvala oltar i ognjište Gologruda, prezirući Mučne muke i svako mučište ! Što je krivo, reci pope, Srbu? Koje pravo Hrvati mu krate? Svegj pjevasmo slogu iz sv I spoznasmo djela sonar m Uzajamna djela, djela sjajna, Što je pov'jest napisala Vijekovima saćavala. Srbu svoje, Srpskoj kraljevini, Ko zan'jeka slavne Nemanjiće I pjesnički hrabre Obiliće Hrvat nije: al' kad Srbi 4.Ćbh.. nija Krstom 'raspetoga Spasitelja i Gospoda Svoga... Ali što su, kada'&s' kolja Dob'jegavši braći, Bratubijske zamke prave S' onim koj' ih tlači? .., Ali što su, kada n'ječu Ime brackom rodu, Kad zlotvorom roče vjeru Krate mu slobodu? Prije suzam trostrukijem Obl'jevo si lice ; Ti si kleo bracki I bezdušne bracke f razdor, zagjevice, Koju su nam ugrok gadna rata Razrvatit posprdno i odi aore dr Pr Krimi le Zrin)... : a e; ab i sv va m braće su zlobno: Za inad se hakvim GE A sit psovke prostom drenovinom Da postoji Hrvatu ne daju; “| za \ Pope, iz svih naramnica : Ciganina prije pripoznaju | i : < , . na h pr Nek im svoje, Po : Jovo | sa sjekiru M Prom i oš > vorene su, vjeruj, j Koje gadnu Pera A nd Ku zo ta 1 čik i Plana sci Proti svome bratu gone ; Pobratima don Miha." Ita sator vrsne braće Ućenjaka! — fpak besočnija, Koja re se vatru i gvošgje, Odurnija, ge A ojivila svoje domorogja, *“ Ti nomilija ad : - o pharjape “<