Nha ——.—.—.—..—z—.—.—.—aaa»a»a».a.-.—.—_ .-_-_—_—o sA ——_ < 34 kao sudnji. dan ; pleahu po novinama svega i sva: | šta, da se je odgojenim ljudima rumenio obraz kad bi bilo prigode, da im pod nos dogje taki spis. Najgorim srestvom služiše 'se da nas boke- ške Hrvate ocrne pred narodom, te ne poštediše ni obiteljskoga našega života. Istodobno iz svake im riječi provirivala denuncija naprama gore, te kukahu nad ,Srpskom Bokom“ koja malo po ma- lo propada i ti d. i te d.d Sad pak kad su izbori svršeni htjeli bi ignorirati sami svoj poraz te se tješe na svake moguće načine. Ali uzalud. Ovo je pojav koji se ne može bagatelisati. Kad je nazad dvije godine općina du- brovačka bila istrgnuta iz ruka ljudi, koji grad preporodiše u narodnom smisla — zajauka Hr- Vatska a zapjeva Srbadija, da se je do neba čulo. Nu njome nije to bilo dosta. Ona je trubila po svojim. glasilima da je Hrvatu odzvonilo, da je Dubroviik došao u ruke srpstva, On, slavna srp- sk4 Atena, a istodobno našu pobijegjenu braću nidpadala najperfidnijim načinom i služila se sre- stvom nedostojnim pobjeditelja — ruglom i smi- jehom.“ Uzjoguniše se tako da ih niko živ nije mogao trpit, a žalosno je bilo da se je našlo Hr- vata, koji su ih gladili. Sad je došao red na nas. Zajedno sa du- brovčanima srušismo trgovačku komoru dubrovač- ko-kotorsku. To je bilo prošloga ljeta. Sada pak dobismo u naše ruke naš divni Kotor gnijezdo sokolovo. Srbi neka se ne vesele Dubrovniku, dok je Kotor u našim rukama. Čast i poštenje Hrva- tima dubrovačkim, ali mi smo tvrdo uvjereni, da u našem Brpsko-hrvatskom sporu Kotor, kao grad sadašojosti ima sto puta višu važnost od Dubrov- nika, kao grada sadašnjosti. Zato mi .držimo da je pobjeda Hrvatstva u Kotoru razmjerno mnogo veća, nego li je. bio vjegov poraz u Dubrovniku jer znamo kako Srbi stoje u tamošnjoj općini. Mi vas, braćo Dubrovčani, osvetismo junački, a nadamo se da će te nam do brzo moći dostojno zahvaliti. — Na smijeh nas nagoni kopreanje Srba i nji- hovih novina, kad hoće da zaborave ili barem po svoju rastumače ovu našu pobjedu. Zaboraviti je, braćo mila, nije moguće. Tu je ispod Lovćena grad Kotor u kome je probugjena hrvatska svijest, u ko- me danas na općoj upravi sjede Hrvati podignuti i bi- rani od hrvatskoga bokeškoga naroda. Akakoje tu- mače? Običnim njihovim frazama koje su na pamet naučili, natražnjačtom, fanatizamom vjerskim i sličnim djetinjarijama. Istina je da se u Boci od njekoga vremena vodi vjerska borba. Ali tu su borbu uvijek prouzrokovali naši hrišćani. Oni su gdje god su mogli i ne. moglj uvlačili svoje ljudi kao učitelje ili kao narodne prestavnike ;.svukud gu htjeli imati većinu i bit prvi makar da smo mi ovdje starosjedioci a oni došljaci. ,U ime slo. ge i slobode“ nijesu se žacali predlagati nam naj- gore bezakonitosti samo da svoje pristaše prote- Žiraju. Poznata je afera radi presjedništva Dobro- tvornog Zavoda, gdje su se htjeli nepravedno ugnijezdit, nadalje o učiteljici Krili, o pučkoj ško- li Hercegnovskom i. Badvaoskoj; o denuncijama Sundečićevim, poznata je silna mržnja njihova na nas Hrvate i na ostale katolike. Pa kad sto se | digli na_noge stala ih graja ,u imeslobode,“ prošvje- te, napretka i devetnaestoga vijeka | Lijepo bogme, | Htjeli su -tiadiđvžutpod sobom skučene, tući nas, a kad smo se ai“počeli bravit i opirat stala ih vi- ka da »mo povrijedili «slobodu. Lijepe mi srpske vlobođe 1, Ista kuko ona jakobinska za revolucije, kad su ovi proglasili potpunu slobodu bratstvo i jednakost, ali pod prijetnjom da ćeš bit utučen kao pas, ako ne budeš mislit i radit kao i oni, Što se samoga izbora tiče imam dodati sa. mo ovo. U izborima za treće tijelo mi smo se bili baš ljudski pripravili. U jutro rano naši su došli posebnim parobrodom, a kad se otvorio is- bor bilo nas je is Kotora i odlomaka na trgu o- ko 400. Naši su povikivali: Živila Hrvatska! Evo naa, neka vide braća, da i a Boki ima Hr- vatu! Srbi gu bili na sve muke skupusili 120-150 Blasova, ali kad vidješe našu silu umakoše i ne- prikazaše se na izbor. Iza glasovanja seljaci naši odoše kući preporučujuć nama gragjanima da se i mi u ILL i I. tijelu opoštenimo. — ILIL.tijela došli su. .nam.pa.megdan. Neza» konitošća: dobili eu komisiju u kojom liberalni Jo- | hotoi flor, 180.760, tako da treba pokriti is ze doječkoj reakoiji, slavenstvu had, vović odbacio je onoliko naših glasova koliko je bilo dosta da dobiju. Da su glasovi nezakonito odbačeni i da će izbor biti ukinut neka su samo ova dva slučaja. Jednomu od naših g. M. bi od- bačen glas, jer da nije podanik austrijski, sasvim da im je donio svjedočbu od poglavarstva; drugo- me pak, g. [. M. jer da ne žive u ljubavi sa že- nom od koje je donio punomoćnicu !!! Jeli se 0- voga čulo u Europi. Politički povjerenik na zapi- sniku prosvjeduje a kod ovog zadnjeg slučaja o- paža povjerenstvu neka ne vrijegja obiteljske sve- tinje. Jadna povjerenika ! On ne zna da to Srbi čine u ime ,napretka i prosvjete“ i u ime ,de- vetnaestoga vijeka.“ U prvom izbornom tijelu bili bi gore prošli nego igdje, da ih ne pomože naša stara lija dal. matinska autonomija, dakle činovnički glasovi. O- ni nama predbacujn sa činovničkim glasovima, ali neka stavu ruku na prsi pa neka čisto i is- kreno kažu, da nije bilo činovnika talijanaša, bili bili sabrali u prvom tijelu 25 glasova? Ako nama pe vjeruju, najbolje će bit da upitaju gospodina Brešana, gospodina Frari i Dumančića. Pa ako ni njima vevjeruju neka se obrate k Jakšiću, Kvekviću Kulišiću ik malome Radaloviću, koji će im dati ra- zjašnjenja njihove agitacije, a ovaj potonji prepis nekoga govora. Ako pak sve to nije dovoljno eto im visoko-preosveštenoga, pa neka im i on nabroji zasluge onoga dana. Razumijemo li sei na pd rije- či? Je li da da se_ razumijemo. Sa onakim apa- ratom nije bilo teško sakupit 52 glasa od kojih je dobra polovina talijanaško-dalmatinskih. Bili bi smo mučali o svemu tomu, ali iza- zvaste nas. Hrvatstva u Boki ima bogu hvala i biće ga, a po ovomu neka svijet sudi kud se dje- de kotorsko i bokeško srpstvo, a sve radi vašega vjerskoga fanatizma. Mi smo vas bili lijepo pri- mili kao pravu braću i nadali smo se, da ćete i vi tako nama odvratiti. Dali smo vam eto i hram božiji, u komu se danas bogu molite. Pak? .... Odgovorite braćo! — A kamo li: u srpskoj“ Boci nema Hrvata ! Samo složno naprijed sa osta- lom braćom katolicima ! Jedan od birača. Pogled po svijetu. — U češkomu saboru, kad je nagodba došla na red Česi htjedoše, da se ista najprvo uzme u raspravu kao cjelina. Nijemci se uzalud tomu pro- tiviše. Na ovaj način pokopaće je laglje. — U Njemačkoj prijeti ozbiljva ministarska kriza radi školskoga zakona, kome se liberalci protive. Ministar nastave Zedlitz otstupio je. Isto tako drži ne da će i Caprivi napustiti presjedni- štvo pruskoga ministarstva, te ostati samo državni kancelar i ministar vanjskih posala. Ovoj promje- ni liberalci svih boja raduju se veoma. — U Ugarskoj vodi se i nadalje žestoka ra- sprava za adresu, u kojoj jedna stranka drugoj predbacuje nepatriotičnost. — Ubio se je skrajnji ljevičar Edtvds. — Govori se da bi grčki kralj sjegurno bio odustao, da ga nijesu od toga odvratili njegovi bliži rogjaci. Nadati se je skoromu raspustu sabora. — Talijanski ispravljeni proračun primljen je velikom većinom glasova sasvim da prekazuje novi deficit. — Komorski otsjeci raspravljaju o zak, osnovi glede poznate stavke na vino u trg. ugovorima, — > Franceskoj proslavili su godišojicu pa- riške komune sasvim mirno. Vlada je preuzela najstrožije mjere protiv anarkista, te je više mir osjeguran. Domaće vijesti. — Dalmatinski sabor. Na 21 ov. mj. bila je IV sjednica osobito vašna. Iza njekih upita i molbenica, izvjestitelj dr. Čingrija čitao je 7 ta- čku dnevnoga reda: izvješće fin. odbora o predra- čunu mirovinske učit. zaklade za god. 1892 i 8 tačku: isvješće finac. odbora o predračunu pokraj. učion. zaklade za god. 1892, is koga se rasabire .da troškovi predloženi iznose fior, 805.774, a do- maljske zaklade fior. 152.014. — Za opće raspra- ve ustane Bjankini i u poduljem govoru oerta ja- dno stanje naših pučkih učitelja, koji su progo- njeni ako se priznaju Hrvatima i ističu hrvatstvo. Navodi dokaza. Obara se na nove čitanke ui ko- jim hoće da se velikom djelu dalm. pučanstva. na- metne ime njemu strano, a čisto hrvatsko ime i- spušta se. Završuje izjavljujuć da ako se stanje ne popravi, ovo će bit zadoji put što je glasovao za predračun. Srpsko-talijanaška manjina kuša ga pobijati. Talijanaš dr. Salvi želi da se u primorju uvede talijanskih učionica, a Bjelanović hvali nove či- tanke. — Peta sjedrica bila je na 22 ov. mj. Poslje pojedinih upita nastavlja se opća rasprava 0 škol- skom proračunu za god. 1892. .Zore bravi čitanke te opravdava naziv hrvatski ili srpski“ za naš jezik. Brani fonetiku, koju da su i u Zagrebu po- čeli primati. a) šeik Tal. Benevenia zagovara ustrojenje talij, ško- la. Vukotić kuša da pobije jučerašnji govor Bjan: kinijev, pa izmegju ostaloga kaže da bi moglo doći vrijeme, da Srbi i Talijanaši uz vladinu po- moć dadu Hrvatima teški udarac. Iza toga govo- rili su Vidović, Trigari i Smirić u duhu svojih sumišljenjaka, dok je Perić u dugom govoru pobi- jao protivničke predgovornike. U šestoj sjednici u srijedu govorio je o pro- računu Buzolić i Bjaokini koji je u dugom govo+ ru pobijao Salvija, Bjelanovića, Zoru, Beneveniu Vukotića, Vidovića, Trigari i Smirića, — Vrijedno je da ovdje napose istakneme kako je srbin Vukotić u Saboru dal. rekao: da bi moglo doći vrijeme, da vlada, Srbi i Talijanaši združeni ustanu na Hrvate. To bi bio baš “o savez na čast i diku Velike Srbije. ' — U prošlom broju javili smo rezultat iz- bora za gradsko zastupstvo grada Zagreba ate ćem izborništvu. Ostali izbori koji su iza njega slijedili nijesu promijenili prijašnji raspored stra- naka u zastupstvu. — Imeudan biskupa Strosmajera:blo je “a Zagrebu izmegju njegovih pristaša i prijatelja za- Dosito proslavljen. Isto tako iz raznih strana do- movine poslato mu je brzojavaih čestitka. |; — Osobitom radošću imamo zabilježit još jednu sjajnu pobjedu hrvatstva. Ovih dana: drže se općiuski izbori u Staromgradu. Na 22 dobili smo ovi brzojav : Općinski izbori trećeg tijela:do+ vršeni. Predano 670 glasova. Hrvati dobiše 656 glasova, a protivnici 5. — Na 24 brzojav našije obavijestio ovako : U drugom izbornom: tijela ::pre- dano 86 glasova i to svi otapa sa brvatski stranku. ij I u prvom tijelu nadamo se ipridiiteđio kao u ova dva. Ova divna pobjeda od velike ju vašno- sti za nas. Starigrad bio je do jučer iza Zadra najtvrgji bedem talijanstva u Dalmaciji. Nema ne- go 4-5 godina da je općina starogradska pala u naše ruke. Po ovomu dakle može se prosuditi: ko liki je tamo napredak hrvatstva, (uda Čast i dika vrijednim rodoljubima štarograd- skim a nadasve Ivanu Ljubiću ljekatniku, dn. Gju- ru Matušiću, dr, Spalatinu, dr. Bjankini,,P. Godo- jui svim ostalim vrlim Hrvatima, koji u Statothgru- du rade za hrvatsku stvar! Živili Starogragjani | — U ,Srpskome Glasu“ čitamo da je gla- soviti omladinac — srbin katolik Antonije Btra- Žičić u Vršcu u Ugarskoj kao glavni suradnik. u. mošnjeg ,Vršačkog Glasnika.“ ,Brpski Glas“ ki- van na Stražičića napada ga najgorim nazivima. Izmogju ostaloga kaše i ovo: Onaj probisvijet »(t. j. Stražiči či kolik "luo u POROD KRKA b Srpstva“ PE Viri "sad on taj prtljag “svoj detroma po moru sdništvima listova...“ ; Kakav je Strašičić taki e viša titne osi naši omladinci-Brbi. Ostavljamo sa sada, svijeb na strano. Drago vam je samo ko Glas“ sam ispovijeda, što se može u RI naučit. Ono što je naučio 1 Stražičić: otijekol fraza.“ Ovo je je divno sposnanje I zaista prevrnite Srpski "GI Qlas* s nećete naći ništa, van ono Skoko LV C vatstvu i «rpotru* kako se on izrazio, a mi jemo: i ono nekoliko fraza o iboralima, dare vaza U