«Toyđa:i nami, naši/govare talijasski. ; letina f je sr Mom; 0e iki-bili, slagali,,da,, Sua pisali Mi, isti ,tali pata, bili,smo odlučili i, htjeli, dao. tor, me jaxae.pregovarimo ; rr adustali, smo, svaka, put, u nadi, da će t9 jadnom, prestati; a). pošto to: ješ. nije prestalo, i pošto sa: ,i gami Kalijandši' bili na- mislili da ta zamjere -m-&vR vas, da sad reče- mo koju. Pitamo najfrijd :1—T jlemb M Brvati, ili ni- jesmo? :Akoijesmo, onda zi što “emae: da'govo-| rimo hrvatskim \jemkom'?' —' Rijeće“ nam! kojigod,: dalje dg i&a:aješinjstva Wuhkao dai govori: takijen“ ski, pa da mu se sad mučno odučit od tog&:To: izvinjivanje ne veijeđi ništaći: mazumsuu je čovjeku sve lakbre+ «samo: sko heće: «Pa još kad: je taj čo- vjek na ikaktom uplivnom«: polašaju,; j4) kakva ugledna::ošoba ++<st& da bi mu nješto i imalo da bude teško, trebalo bi da se napinje i iz svih žila uznastoji, a da dade dobar primjer oni- ma, te: au niži od njega; —: Toliko. pute;«kad smo gdjekom onako na prijateljsku zamjerili — odgovorilo nam se: Pa što zato? Nijesu li ti i ti-vatreni Hrvati, -a isto talijanski -go-. vore? — Mi smo morali mučat; — jer kako o- svjedočiti “se, da ti stariji imaju krivo, kad ih oni drže za nepogrešive i. nastoje da: oponašaju sve što oni čine? . .. Drugi su sam rekli, da isu: oni trgavci, pa kao takovim, da im je ranio neop- hodno“ potrebić. "To ne nijačemo, al im j6%-ne daje pranoj da ovdje u Blatu, impegja svojih, jal u samom dućanu, ta ijanski govore. \Još više, ako to rade samo zato, da Ada oak, času, oni “jek “tome“kulturrioni jeviki. bjeno “4 što dovjek više. :jezika zna, to“ više vrijedi — al poći se tim znanjem isticat još u ovakima o- kdlietim, dokaz je slabog hvaćanja svoje na- rođaosti, dokaz je duševne golotinje. &Z Poznamo ih, te gu uz odličan. gapjeh ovršili više trgovačke škole i toliko jezika naučili; pa, kađd-.su 8 stbenrljaju s trgovinom, u a. Trst i u Beć Naguie“su pisali hrvatski: 3 povim prišom. Te ice tamo živu & njipa' heka' mče; il, ako neće bo, neka poBlovače, k vješti: “tome jezika, dobave, Kamo sred, di ih je; dajiedi polovica takovih, pačbi svi v € nigte maš: jezik: mo-' raličda uče, a mo kod nica ne bi protiv Hiwjta toliko govuniše št “bi žnali, di AN jedaaii, diežtib, može se rijet, uzdrži. Ne cijene li, da jevkaš tomaijoš otkićnuo čas, ia amo ucime bo+ žijej neka u Trat pišu talijanski, al . veka se u Blgje ostsvo govorskja U konf Sjesiki ZUĆ prid, dacegjav izgled ne daju; vi da im ti isti ta- lijaaši ne zamjeraju i NT I ti, kad hrvatski i ne đ Pohvalna je # toga M njeke mladosti da gtslije, ora običnoga pozdrava, govore: — živjeli - drave:. — živjeli L — Na Im SE La jekih MK lo- Pala Branagh ant Bika: nadamo ee, i ta) mana njekoličine naših ,ugle dnih i uplivnih liče ndeti — na našu divom, laš na čddlošt“ Kud krogsra ala ELI LT .. "POKIEA po “dvije: | > Nagodba češka pokopava jo. Vlada je iz+ javila; davojomo na srcu leži“dm sa: ista “provede, da se tim osigufava mir izmegju narodnosti. je kalo < tim “sadovoljni, “fotoni sw mtslhi da će je ylada provesti. Plemstvo se izrazilo sa nju, akoje: ga nju narod, s pošto'pa nije a vla- dd je bez njega na provagja, gotova je. | kz Kina. Njemoćikoj 'wvetena je. ižaprivi je. osao Rae 2 t* priskiitmi< nistrom, pregjednikom “postao id“, LATAE Ba. orko Ik je izjavio, da vlada jana o Pig dol o _ E Komora, Kasnuštena, je» Izbori su ulećeni 9,18... komora, SRAMaće M2 2A-2..94111 ZV, Porlti“ opat iii, aba čkini aaativiji skoj. opaki > sa dinamitađe.: po ronila bv Mravi A koRotoy:0 : mljeni ;su ujeki proračuni, | onstmi&rpska;skupškina primila je relikom ve- ro glasova zakonsku osnovu glede odreke biy- ega; svoga: kralja.na sva podanička prava, a 0d- || . je injurpelaciju Mašićevu glede Pašićeve vele: daje za doba: glasovitoga bugarsko-srpskoga fate. Zišavi. slini — Po svemu svijetu proslavila se tristogo- dišdijica“ slaffroga “pedagoga: Komeskoga, a u Če- dkoj zavrinio“je midistar Gautsch Svaki iskaz. Ra: di*toga' u saborima Češke i Moravske bilo je pro- tif“bjega veoma žestokih govora, na koje su Česi burto povlagjivali. > Po vijestima što dolaze iz Rusije razabi- re se, da su ave pokrajine u kojima je glad vla- dao snabdjevene hranom do maja. Domaće vijesti. — Dalmatinski sabor. Osma sjednica u subotu bila je neobično Živahna. Nastavljala se je rasprava o školskom proračunu, u kojoj su se o- sobito istakouli Brajković, Perić i Buzolić. Prva dvojica branili su hrvatstvo od napadaja Srba, te se je Brajković osvrauo na srpsku nesnosljivost u Boki. Časni Buzolić osvrnuo se najviše na pri- mjedbe talijanaša, a osobito novoga zastupnika Salvi, glede talijanstva u Dalmaciji. U ovoj sjed- nici. podnio ja Puljezi predlog, da se u čitankama Za pučke škole, uz hrvatski jezik i narodnost hr- vataku, ve bude pritajivao jezik i narodnost srpska. Deveta aj ajednica u večer, Puljezi povlači na- trag svoj predlog, ako se predlogu Bjakinijevu (da u novom izdanju čitanaka ime naroda i jezika hr- vatakoga ne bude pritajeno ili nagrgjeno) ispusti riječ. »nagrgjeno“ a doda da uz hrvatsko ime ne bu+ de: pritajivano srpsko. Poslje su govorili Bjelanos vić; Vidović 'i Salvi, a njemu je odgovorio Ljubić. "aa Bjankini u poduljem govoru tužio se na ne« "pravdu, što je nanešena hrvatstvu u Dalmaciji # 'kako se njegova većina ne tuje. Brani naslov vhrvatski“ za ćitanke jer 70.000 hrišćana ne smije se krujit jezik i narodaost preko 400.00) Hrvata. Deseta sjednica u ponedjeljak bila je uprav bura, Za opće rasprave Klaić je u kratkim certa- (ina odnačio napredak školstva i zamolio sabor, da odobri školski proračun. — Čingrija osvrće se na vobofjidaje učit. plaće te veli, da za sad financi + jala srestva to ne. popuštaju. Ne daje A va- “kaošt čitavkama. Priznaje zasluge Hrvata“iža sta- Anna kpjiževvost. Odobrava što Srbi ne- : vjersko pitanje, ali ve može a da ne prizoa da vjera u ke apiota Životu u Europi i- uzu priznaje tal. narodnosti u Uliaho dhe taju uz uh Bjankinia ali samo neka se .. ona riječ gnagrgjeno,“ ali napokon izjavljuje da će glasovati za predlog uz ispravak Puljesk (0 Iza toga presjednik stavlja na glasovanje predlog Bjankini sa ispravkom Puljeza koji je pro- droga, 22 glasa, dok je protiv njega ostalo 11 glasova. Ža predlog glasovali su većina narodnja- Stbi, a proti autonomaši te Bjuokini, Bu- Ako bić,iP trgvići Perić i Šarić. Poslje pri- izvješća, te predlozi sem. odbora. Jedanaesta sjednica u utornik. [za njekih u- pita, Lvčević i Šupuk zagovaraju zasnovanje okru. žnog suda u Šibeniku, Zatim su govorili njeki govornici o predračunu školske zaklade za g. 1893. Dvanaesta sjednica u srijedu, Iza upiti, vla. da odgovorila je na njeke upite izmegju kojih i Gjorgji da se za sad ne može radnja za stonjski presjek. Po tome se prešlo na dnevni “red; 'pro- račun: zemaljsko zaklade za god. 1898. u kome je Bjankini govorio 8 gati raslagajuć o ekonomić- kom i dršavopravnom pitanju Dalmacije, te o ra- suim upravama. — Iz kluba narodne hrvatske stranke istupiše 6 zastepaika radi toga što je većina odlučila glasovati sa igptavak Poljesi. ,Nar, List* donosi o.tom vi- jest; koja bi morala: služiti istodobno, kao ujihova isjavA, Ti. sastopnjoi , su x ao Boxolić, Lju- m ram Perić i Bari Isjava veli da sm i- temelja brvai- sko otpa 0 bi: etiadonnak. Pugliezijev, 8 kojim da bi se sankeioniralo, ono doje danaakrivo učinjeno hrvatstva u čitankama. i rimili smo iz Starogagrada brzojav u komu“! vlja da su Hrvati gobi- jedili'i a prvom tijelu. “Od'48 glasova talijanaši: zadobiše samo jedan. Da“ dajeišate. — Doznajemo da je vrijedni“ atatoki z zastu- paik prof, Spinčić skinut sa profesurske časti ga- di njegova političkoga državja u Istri. Javljaju nam da je vijest o tome svakoga iznenadila, pa i same liberalce, te da se spravlja za buduće za- sjedanje car, vijeća nekoliko upita. | — Čitamo u ,Narodu“ da će se u Spljetu ustrojiti diletantno hrv. pozorišno društvo. U tu strhu bila je u nedjelju skupština sve spljetske hrvatske omladine u ,Nar. Čitaonici,“ te je za- kljućila, da se za sada samo dade diletantna prestava omladine u dvorani ,Grande Orfeo,* a po uspjehu ove moći će se zaključiti, hoće li se društvo osnovati. Svi privatni obećaše da će su- djelovati te je u tu svrhu već izabran odbor od 5 lica. — Čitamo u Bošnjaku: U Sarajevu i dan danas živi žena rahmetli Mujage Foće,.a ima sa- da 127 čeljadi svoga poroda. Od ovih je 6 sino- va, 4 kćeri, 48 unučadi i 69 praunučadi. Njoj ima sada 94 godine, a još je potpuno zdrava i krep- ka, te mal ne svaki dan ide u posjetu svojoj dje- ci, koja su razasuta po svim krajevima našeg grada. * LU suboti Pišu nam iz Boke 29 Marta: U broju 4. ,Orvene Hrvatske“ p. g. opisane su nepravde učinjene starosjediocima Hrvatima u Boki u imenovanju pučkih učitelja kod njekojih škola. Časui zastapnik Biankini u Saboru izbro- jio je mnoge ali ne sve nepravde ačinjene u towu ovome svegjer vijernome hrvatskom puku, i prem- da se je nastojalo pobiti ga, ipak fakta ostaju faktom. Vladin povjerenik za skolske poslove na pravedne tužbe učinjene glede novih školskih o- dnošaja rekao je, da je pokrajinsko školsko vije- će zakonito postupalo pri imenovanju učitelja u ovome kotaru, a ipak Ministarstvo Nastave uni- štilo je odluku izdatu od pokrajinskog školskog Vijeća!!! Kada je Vladin povjerenik priznao spo - gobnost kotarskom školskom Nadzoroiku Kulišiću (razumjevam reći pedagogičko ditatičnu, jer mu kao strukovnjaku spisatelju morskih struja valja skinuti kapu) kolega gospodina: povjerenika, nad- zornik Glavinić biće se bez sumnje ispod brka smijao. Kako li je hrvatskim pučkim učiteljima u" ovome kotaru navestiću jedan slučaj, koji nije u nijednom listu jošte javljen bio, a moliću časnoga ' Bjelanovića da ga pročita i u kronaci srpskog slobodnjaštva zabilježi. Kokečkou oktobra učitelj Žeželić po vjeri katolik "i" po narodnosti Hrvat koji je bio podučiteljem u Budvi, uslijed imeno- ranja drugog učitelja hrišćanina u onome mjestu, ostao je bez mjesta. Kotarsko Učionsko Vijeće neimajući razpoloživih hrišćanskih učitelja, jer isti pokrili katolička mjesta imenovalo ga je privre- meno učiteljem-u Prijerade, selu općine Grbalj, gdje je časni zastupnik Vukotić tajnikom. Kada se je učitelj Žeželić sa imenovnicom prikazao pre- sjedniku mjestnog školskog vijeća Filipu Gjura-. noviću, ovaj ga odbi govoreći mu: ami učitelja pasje vjere megju nama nećemo već ajde k' oni- ma koji su te poslali pak njih uči.“ Suviše uago- varao je roditelje i djecu, prve da ne šalju svoj kod učitelja ,pasje vjere,“ «a zadnju da ne idju u školu. Jučer kod ovoga c. k. okružnog Su+ ' da vodila se javna rasprava proti Filipu Gjurano- * viću za uvrijedu vjere, te je isti osugjen na mje sec dana tamnice. Komentara ne treba. ' — Obzoru.“ U broj 69, u članku ,Refiek- * tije o izborima* ,Obzor“ piše izmegju ostaloga i \ ovo: ,A i starčevićauska glasila, napose ,Orvena Hrvatska* snati će u buduće objektivnije — sko š drugo ništa — konstatovsti činjenice 'i“ dogo- | sdovštine, koje s# ovdje (u Zagrebu) sbijiju i o | skojim su pravodobno obavieštena, kako što piju“ še obavieštena ,Crvena Hrvatska“ o M. sstarčevićijunskoj: s magjaronima, kojih ' »Koprenom posve stranačkom 4 #0 +* a