< U talijanskoj komori izjavio je ministar presjednik Rudini, da vlada nije nesigurna u afri- čkim poslovima, ali sasvim tim da se nije dobro uradilo, kad se provalilo u Eritreu, ali jednom ta- mo, da se mora i ostati, jer to traži čast Italije. — U Srbiji ima toliko dana, da traje kriza mioistarska. Nikako se nije mogao sastavit kabinet jer su regenti htjeli u njemu imati njima poću- dnih ljudi. Poslje raznih kombiuacija pošlo je Pa- šiću za rukom da ga skrpi. — U Biogradu vodila se veliko-srpska agitacija sa smrću mladoga real- ca Kneževića, koga je ubio dječak: Peyer, jer ga je Knežević, kako je već poznato, bio zaušio kad su se razgovarali o politici. Ovomu činu sve srp- ske novine davaja veliku političku važnost i vape smrt Hrvatima. Zagrebačka ,Hrvatska“ u jednom od zadnjih brojeva osvrnula se ozbiljno i lijepo na ovo novo veliko-srpsko ludovanje.. Domaće vijesti. — Dalmatinski sabor. U dvanaestoj sje- dnici iza kako je zast. Biankini govorio protiv proračuna, Korlaet kušao ga pobiti. Zatim se pro- šlo na 2 tačku dnevnoga reda: proračun školske zaklade za god. 1893, koji je na Klaićev predlog primljen en bloc. Trinaesta sjednica na 1 ov. tj. Iza nekoli- ko upita dolazi se na zaključak glede vina od odbora sedmerice predložen po dru. Bulatu, ko me je izvjestitelj Borčić jer se je Bulat razbolio. On se nada da se Italija neće poslužit poznatom klavzulom glede vina, jer da joj se je bojati u- takmice vina iz Levanta, Traži da se zaključci prime. — Biankini bi glasovao al mu se čini da će shodnije bit uko se dade nalog zemaljskomu odboru neka prikupi podatke o pravim potrebam pojedinih kotara i općina, pa neka prikaže vladi svestranu spomenicu. Zatim stavlja se na glaso- vanje predlog Bulata i družine, koji sadrži 14 taćaka i koji je primljen. Četrnaesta sjednica ua 2 ov. mj. Iza upita izmegju kojih nalazimo i Biankinijev radi zaplije- ne Kat. Dalmacije“ zato, što je donijela njegov govor protiv proračuna, vladin povjerenik odgo- vara na njeke prijašnje. Klaić odgovara Puljezi da će se brzo sgradit kapelica za pravoslavne u dubrovačkoj bčnici. Perić traži neka se sgradi komad kućice za sahranjivanje hrvatskih starin- skih iskopina u Kojnu, —— Prglazi se na prvo ći- tanje predloga zem. odbora o poljodjelskom za- |: vodu u Gružu, gdje Klaić izvjestitelj podaztire sa- boru zaključke, po kojima ae isti obvezuje primiti na teret zem. zaklade gruški zavod i isto tako polj. školu koja će se brzo ustanovit u Sinju. — Biankini se tomu protivi i veli da polj. zavod u Gružu ne odgovara svrsi radi muogo razloga, a najviše radi zemljišta. Bjelanović i vladin povje- renik nijesu toga mnijenja. Biankini se obraća Bjelanoviću. Brani kninske spomenike hrvatske i iznosi činjenica, iz kojih ise vidi kako kninska ašrbadija“ svašta radi, eda ih uništi. Povraća se na školu grušku (4 odgovarajuć vladiđu povjereni- ku bavi se s posnatim neureduostina u ovoj ško. | li. Gondola brani zavod, Kaže da nedostatku uče- bika nije kriva škola nego agitacija i javna štam+ pa(?) Ovu zadnju kaže da časti, ali kad kloveće da bi joj valjalo udariti žig u čelo. Perić polemizuje s Gondolom koji mu je rekao da glaže.* Da nije Dubrovčanin, to mu ne bi prostio, sli ovako pripi- bje mu duševnom raspoloženju, jer tim se riječi. ima ne bi služio skladni Dubrovčanin, Još je govo- rio Biaakini i Klaić, koji je preporučivao neka se predlog primi. Kuže da gemaljski odbor može uz dozvolu ministarstva promjeniti školsku osnovu tako, da će se učiti vile voćarstvo, vinarstvo i u- ljarstvo. — Presjednik stavlja na glasovanje pre- dlog Biaukini-a, koji je pas; dočim predlog ze- maljukog odbora bi primljen | većinom glasova, Druga tačka dnevnoga reda jest izvješće finano. odbora o predlogu dr. Klaića glede. «stalnosti ko- tarakib uazoruika. Čingrija isvjestitelj predlaže da predlog bude primljen. I Biankini je sato samo bi htio da se kot. šk. nasornici,imenuju is krila pu- dkib_učitelja. Klaić i Čingrija nlašu se u njime a- | je i dojavio dogagjaj sudu, a li da bi op oksokutivau vlast time bi primila zakon. Na glasovanje primljen je pre- dlog zemaljskog odbora. — Ljubić na ime molbe- ničkog odbora podastire njeke predloge koji su svi primljeni. Primljen je predlog Podića, koji traži da se za gradnju zvonika av. Stošije u Zadru pri- nese 500 fior. i predlog Ljubića neka se Starinar- skom društvu u Kninu udijeli 500 fior. pripomoći. U večernjoj sjednici bio je primljen prora- ćun poljodjelske zaklade za god. 1893. Zadvja sjednica slijedila je na 4. ov. mjeseca, u kojoj su razne zak. osnove tičuće se pokr. uprave primlje- ne i o njezinu radu izvješteno. Presjednik je zatim kratkim govorom osvrnuo se na ovogodišnji rad sabora, te završio kličuć živio! Njeg. Veličaustvu, koji trokratni usklik bi prihvaćen od zastupnika. Tako je zutvoreno XXVII. zasjedanje sabora dal- matinskoga. Pišu nam iz Pokrajine, 6 Aprila. Ovih se dana po čitavome svijetu slavi 300 godišnjica rogjenja velikoga pedagoga Komensko- ga, a osobito kod Slavena. U Banovini je osobi- tim načinom proslavljen taj god. U Zagrebu je i- sti ban prisustvovao svečanosti što je učiteljstvo priredilo. A u nas u Dalmaciji? Ništa! Neka na ovo odgovori c. k. nadzornik gosp. Zore. A kamo li defehli da se hvale ćitanke. — Malda ne sve hrvatsko novinstvo bavilo se istupom one šesterice zastupnika iz nar. hrv. kluba i — čudna slučaja — sve se je radovalo, uzimljuć naravno stvar sa svoga gledišta, odnusno svoje stranke. — Spinčić. U prošlom broju donijeli smo vijest da je narodni zastupnik na istarskom sabo- ru i na carevinskom vijeću prof. Spinčić otpušten od službe, to na predlog c. k. namjesništva u Tr- stu. Kako se očekivalo vijest je iznenadila svako- ga Hrvata i slavenske nam prijatelje. (Osobito se istiću Česi koji kroz ,Narodne Listy“ uzimlju o- dlučno u obranu gosp. Spiučića. Ovaj naš, Zastu- poik stekao je izmegju njih velikih simpatija, ko- je doisto i zaslužio svojim muževnim držanjem u car. vijeću u Beču. I Čitamo nadalje u ,N. Fr. Pressi“ da su ri- ječki Hrvati a na čelu im narodni zastupnik dr. Barćić podastrli spomenicu, u kojoj mu se zahva- ljuje, što je korist naroda postavio nao vlastitu osobnu korist. — Spljetski ,Narod“ u članku, u kome od- govarajući »Obzoru“ i ,Hrvatskoj* bavi sei o nar. hrvatskoj stranci u Dalmaciji i kaže izričito ovo: ,Ta stranka ne ćuti za sada potrebu, da se »Yeže ma uz koju god stranku (t. j. prekovelebit- »šku). Nu iz toga ne slijedi, da ta stranka želi nuvijek ostati za sebe. Podnipošto. Glavna je ta- »čka ujezinoga programa ujedinjenje s Hrvatskom »i ona za tim ide, ona bi pače želila da već sada «u Hrvatskoj takove stranke bude, s kojom bi »mogla ugovarati u pitavju ujedinjenja, ali pošto au Hrvatskoj za sada takove strauke nema, ona »je primorena vršiti svoju sumostalno i čekati odok u Hrvatskoj takove stranke bude.“ sNarod* je organ g. dra, Bulata, spljetsko- ga načelnika i jednoga od prvaka narodne hrvat- ske stranke. Radi toga mi onim retcima dajemo veliku važnost. Nego imi ovaj put hotimice neće- mo da ih tumačimo, niti da ih razumijemo. Uzi- mljemo ih kao da su tamni i nejasni pa molimo spljetskoga kolegu, da nam ih malo bolje razjasni, — U istarskom saboru manjina hrvatska i slovenska podvržena je talijanskoj većini koja je u nijedan odbor nije pustila. 200.000 Hrvata i Slo- venaca u Istri nemadu jedne srednje škole. U tu svrhu zastupnik Maudić donio je predlog, da se ustanovi viši gimnazij u Pazinu sa naukovnim je- zikom hrvatskim, Ali gliberalna* većina jednodu« šno odbila je predlog. — Ministar vanjskih posala, Rudivi, odgo» varajući u talijenskom parlamentu, na upit Bar- zilala i drugova glede nasrtaja Hrvata u Dalma- ciji na talijanske ribare, reće, da je stvar istini ta. Talijanski koneularni poslovatelj prosvjedovao sada valja čekati o stegnuli, pa ne | kako Će ve istraga avršiti. — Općinski izbori u Staromgradu svršili su sjajnom pobjedom sa hrvatske strane. Naši su predali 665 glasova u trećem, 87 u drugom &'47 u prvome tijela. U proslim izborima bilo je pre- dano sa hrvetske strane 467 glasova u trećem ti- jelu, 78 u drugom a 37 a prvom. Ako se pomi- sli da se straga petnaest godina pri izborima za carevinsko vijeće našlo u Staromgradu samo je- danaest hrvatskih glasova, tad valja reći da je hrvatska stvar, stvar pravice i poštenja. Protivni- ci se ovog puta nijesu ni prikazali ; ali su nasto- jali kako bi zaveli razdor u hrvatskim redovima Ponudiše u tu kako nam pišu iz Starogagrada svrhu sve svoje glasove vatrenome Hrvatu Dru. Biankiniu, uz uvjet da Dr. Spalatin ne bude više načelnikom i da budu isključeni iz općinskog vi- jeća gg. Ivan Ljubić, Dinko Biaokini i Frano Go+ daj, a oni da će isključiti Dra. Batteria. Hrvati su dakako odbili odmah takovu ponudu, koja je bila naperena proti onima, koji su najviše dopri- nijeli preporogjenju Starograda — a ciljala je o- sobito na Dra. Spalatina koji je >: utonomašima u toliko skrivio, što je često zanemario svoje posle u interesu hrvatske stvari. U mjesto talijanaša pojavili se ovog puta ua izbore socijalisti. Predali su 5 glasova ; 4 u tre- ćem tijelu a 1 u prvom. Čujemo da Starigradski rodoljubi nastoje sa- da da ustrvje ,pjevačko društvo.“ Evala im. Sa- mo naprijed. Proglas - Narode Hrvatski! Pred skoro godinu dana ustanovilo se ovdje rodoljubno društvo ,Hrvatska Čitaonica“ komu je zadaća njegovati narodno ćustvo i buditi narodnu svijest gdje je ista još zaspana. ud Ne obazirajuć se na sve poteškoće i mate- rijalne i moralne, koje mora da uadvlada hrvatsko družtvo u pokrajini kakva je Istra, osobito u nje- zinom južnomu kutu, ne može se mimoići onu poteškoću koja se tiče slalnosti društva. Poznato je da ista odvisi pouajprije o prostorijama u ko- jih se društvo nalazi, a te ne mogu biti najbolje ako društvo ne ima svoje vlastite kuće. sto Zato u interesu društva, s kojim je uško spojen i interes narodne stvari, u ovim krajevi- ma, potpisani odbor usugjuje se obratit na svu P. N. Gospodu rodoljube i zavude, eda bi izvolili dati i sakupljati milodare za gradnju kuče ,Hr- vatske Čitaonice“ u Medulinu. U Medulinu dne 36. ošujka 1892. Odbor ,Hrvatske Čitaonice“ Gradska Kronika. vaši — U Saboru povela se ovih dana rijeć i o Poljodjelskom Zavodu u Gružu. Zavod će kroz godinu dana preći u ruke pokrajine i tako učito- lji postaće pokrajinski činovnici, pa nadamo se da će tad napredovati u svakom obziru i da će se općine pobrinuti, da pošalju što više učenika, Ali Zavod treba preustrojiti tako da može odgovarati svojoj svrsi, Da je više vinarska, uljar- ska, vinogradarska i voćarska škola nego kukva gospodarska i stočarska imala bi mnogo Veće u- spjeha. Nadamo se da će do toga i doći. : Rit Diskoras na Poljani. Viaho. — Govoru mi da je gospar Frano telegrafo u: grad iz Zadra: vištoria ćompleta hoteći rijet, da više ne+ će bit u njegovim rukama abula u Gružu i da se tako onega vraga libero. Šta ti govoriš? Jr 100, — Mošžebit da je tako, erbo sam i ja neš 'ndčo: Ma, ako je, para mi se da gospar Frano čini dobru volju sa gevolju i da mu je sroe govorilo na mjesto telegrufat vittorta complsta“ : mia rovina compista. Cosi andava maglio, | Vloko. — A zašto? X bo ojil, mugob. BAY ian aa e. — Da moge. Odo je. Anu = jn a :q “a