* koja je Mažuranića podržatala fa vladi — Mažura-

“lom, nastavlja isti list; -ve trebačtivijek kriviti sa-

“koji mah preotimlju. Onda bi se ovi megjusobno

* natjecalijio će više popustiti Magjatima, da se uz-

< dšži aw "položaja. Bilo kako bilo ovi bi asm opet
moguo bit ovaj novi 1

“nači ljedi, krivi smo mi Hrvati, ali de nam kućna |

“ salijetao'; da imamo doveljač zadtite na: bi: tako i-,
: lo. Pa kolikogld Mažuranićeta vieda bila bol
od Hedervarijeve; mi "našoj traći u: Banovini |
: želimo da lin'so povrati, sko bi imali proći dsta fazu.

gesdosvii pameti. Krivi slo doklu asi i:
"vrti, dt ni om meće: vagidbo:

U DUBROVNIKU 14. Maja 18952.





















































List izlazi svakom subotom, a cijena mu je unaprijed za Dubrovnik: na cijelu go- |
dinu for. 4, na pd godine flor. 2; Za Austro-Ugarsku, Bosnu # Hercegovinu: na cijelu | šalju se Uredništvu,
godinu for. 4: 50, na pd godine f0r."2: 25; sa inosematvo fior. 4 i poštarski troškovi. |

Pojedini broj: stoji 10 mova. >| i tiskaju po pogodbi.

Ko ne vrati list kad mu pretplata mine, smaira. se da je predbrojea i za doša-
sto polugodište.

nijekati je, kad ona kao zakon fungira u zemlji.
Uzimajuć za sad ono što je kod nje dobra i gle-
dajuć da se vrši, da bi se mogla s vremenom nje-
zina periferija na nas proširiti. Zbilja ? Mi ne vje-
rujemo. Povijest nas uči da se je hrvatska auto-
namija kroz nagodbu sve više uzila, a tako bi
bilo i u buduće — jedno jer je to unašoj krvi, da
se na vladi oblijenimo, a drugo htjeli bi vidjet toga
hrvatskoga poglavicu zemlje, koj: bi se uzdržao protiv
ugarske vlade, koja je u današnjim prilikama oje-
gov pretpostavljeni — Ako ćemo se pak igrat
riječima, onda i stranka prava hoće nagodbu, ali ne
ovaku kakva je danas, nego onu koja je ugluvljena
na podlozi pariteta. Samo dvojimo da li se ona

mada to cGpostići kroz ovu sadašnju.
Osim toga mi swo pisali i dokazali, da stran-

ka koja traži vršenje (čistoću) nagodbe nema pra-
va na opstanak, a ,Obzor“ nam kaže: pa to uije-
smo mi, to je bio pokojui centrum. Dopuštamo,
li se pokojni centrum i o, njegove bio zadio i
poveo ih sobom. Nu ostavimo to na stranu i kad
on: to kaže, mi ćemo mu vjerovati, samo pitamo :
na koga misli ,Obzor“ kad ono veli, da je ou
protiv nagodbe i da se ne zadovoljava ui s onakom
kako se je uglavila ? Teške je pogoditi: Drugi --je-
posao, uko on smatra sve ljudi, koje se kupe oko
njega kao jednu kompaktnu stranku, koja se u
Sve i po sve. $ njime slaže # koja imisli uprav 0-

Jediustvo -opozicija.

Kad smo tu uedavno- izeekli naše mnijenje o
strankama: u: Banovini obzirom na došaste izbore,
nijesmo mislili da_ćemo bit prijedmwetom one ra-
sprave izmegju zagrebačkih i drogih hrvatskih li-
stova. Naše nazore ,Obzač* usvsjao je kao svo-
je, a tako isto i ,Hrvatska.“ Ko od obojice ima
više prava, vidjećemo dolje niže. Sad nam je na-
pomenuti kako i njeke hrvatstvu neprijatne novi-
ne pisale su, da u Hrvatskoj imadu razloga na
opstanak samo dvije stranke. “Na prvi ćas ova ći.
njenica služila bi nam kto veoma loša preporuka,
ali ko je pomujivo promozgao njihovo pisanje i
uvidiv, kakvu bi besmislena i slabu oporbu one
želile protiv današnjega suštava, ne može nas š nji-
ma prekoriti.

Prošloga puta ustvrdili smo, da današvja na-
godba izmegju Hrvatske i Ugarske ne dava nika-
kve garancije, da će se “dobro i pravedno  proiz-
vagjati, jer je upliv sa one strane, koju je štaki
čas zlorabi tako moguć i tako velik; da wu je te-
ško odoljeti; Navelismo: dalje dokaza: našoj tvrd-
nji i pokazali kako“se od“žiu- regjalo gore; kuko -
je Mažuranić porodio Pejačevića itd. Ali — pri-
mjećuje nam organ jedinoga dijela. one stranke,

nić je “pao, a pao je zato, što je bio privrženik .
hrvatske misli, te zato ktivo čini ovaj koji ga do-
vodi u suglasje za Pejačevićem. Da je on bio
privrženik magjurske misli, bio 'bi ostao. U osta-

pomagača. Ali mi tako ne držimo. Po.onomu što
nam je poznato iz njihova javnoga rada i privat-
no, sudimo da se oko njega :kupe ljudi, te še u
mnogim važnim pitanjima posve ragilaze. Ima ih
na pr. koji bi za slogu sa Srbima bili pripravni
odreći se istoga hrvatskoga imena i koji se radu+
ju napretku srpske misli ovdje na jugu, ne mareć
što to znači nazadak hrvatstva, koji kažu da je

mo zlo (t.'j. nagodbu, &istemy: tjuđi su krivi pri-
je svega. — 1stina, kruta 'istina, da mi imamo
mnogo ljudi koji su bes ikakva političkog osvje-
dočenja htjeli se igrati narodnih vogju i ti su po-
kazali premalo čvrstoće i značaja, sl: prigoda
sttata lopova, a jama mu veći grešnik nego on
sam. Mažuranića pak avalila je nagodba, jer nije
htio; kako JObzor* kaže, biti privržecik magjar-
ske misli. Iza njega nagodba dovela ju Pejućevića,
koji joj je bio više sklon, ali ipak ne toliko koli-
ko su drugi od njega mogli zahtijevati uprav krog
nagodbu. Panao je i on, i njega je nagodba sru-
Bila. Postavila je trećega, koji je, kako bismo re-
kli, naprama gore popustljiviji no ika do sad. Mo-
guće je da so dulje azdrži, x moguće je da pane
i oni mi mislimo, da bi ga najptije mogao sruši-
ti sukob čistih hrvatskih ašionista sa hrv. Srbima

ili hrvatska; a:ima ih i takih koji su dobri i va-
treni Hrvati i koji ne mogu Srbe na oči radi vjihova
izdajničkoga rada protiv svega što je hrvatsko,
Tako isto i što se.tiče nagodbe : njeki istina ka+
ža da su protivrnje i rade protiv nje, ali ajegur+
nismo, da bi velika većina sutra zajahala na pa+
godbenome hatu k upravi zemlje — ako za ništa
a ono u nadi da će im poći za orukom spasiti
što se spasiti dade.“ Ovi potonji prevlagjuju,

Mi ne niječemo da i kod pravaša ima razli+

ke itd. To je istina. Drugačije napr. u tom: po-
gledu misle Barčić, Folaegović i dr, a drugačije
povlali svoga 'ćovjeka. Pomislite 'malo kakav bi | stiču kod dalmatinskih i. istarskih pravaša, [kako
se to mogle opazit u
složni su : \sjedinjenu , Hrvatsku sa Hrvatdj
neće: nagodbe nezavisnost domovine, a to sve:
“pa temelju državnog i prava. Ovo je
glavno, & sve ostalo su
u kojim svak sadi kako m
«Pili kao sveto pismociTa bi

A ko je tome kriv? U prvom jedu krivi su

vrata nijesu Sirom: otvorsva, ve tise u nju svak







> bolje avidi i na
og a




Bolje ovako i još gore, oda Jednom prokipi,.
smo taki da: nas vano oBtri "i govoreni udarci

Nego ovdje mres 60: kondi. : ;Obaort* |

je damar 4. | posnavnja

Kk O

(0: drogu :bolju: + pravodalju,: sN Mo oo puštaju bicati u sebor bevat-

A HRVA

Pretplata i oglasi piaćaju se upravi ,Orvene Hrvatske“ u Dubrovniku a dopisi

nako kako piše on ili koji ed njegovih glavnih |

njima sve jedno..bila Bosna i Hercegovina srpska -

ke mišljenja osobito, kako bi ,Obzor* rekao. ggle |
de kulturnih i socijalnih gitanja;“ pa glede takti+

stari Starčević. Ove raslikadnnijenjapaobite: se i-

u vite prigoda. . Ali u: pačelu -

vaša A

bu neka povedu imala braća u




Za oglase, zahvale i ost. plaća se 10 novč. o.

Rukopisi se ne vraćaju. Listove nefrankirane ne prima ni prodalšsva ni. uprava,

ski, što se gdjegod na nju pozovu it. d. “ Lijepa
razloga ! I mladočesi idu u carevinsko vijeće sve
jedno ko što idu pravaši Spinčić i Laginja, a ipak
bore se protiv dualizma. Nu ovaj postupuk “pta-
vaša u banovini ne bi još bio dokazom, dš priznava-
ju nagodbu, ili barem ne bi bio" šam; jet napr.
oni izdavaju novine koje sa podvržene zakonima
tiskarskim, stvorenim u onoj“ uskoj“ autonomiji ko -
ju propušta nagodba ; plaćaju porez koji ili" se
mjeri po nagodbi, dapače živ 'W naguđbenoj“'Hr-
vatskoj! Po ,Obzorovoj“ logici i t& bi bilo “pri-
znavanje nagodbe ! Onda im ne preostaje nego da
isele...... opet sa putnim listovima, koji“ se' ine
onako kako se to kroz nagodbu: uglavilo; ' dikle
ue moga ni to. Zato nam se ova šala čini! 'kzajina
i čudimo se kako se stranka prava premalo osvr-

će na nju.
Neka niko ne misli da wi, pišući ovako, za-

boravljamo na naš položaj u “Bosni i Hercegovini
i južnoj Dalmaciji. Naše su“ prilike: sasvim  druk-
čije i prama tome valja da se ,ravnamo, Jedna, je
rabota zaspalo hrvatstvo buditi # avijestiti, a dru-

ga hrvatstvo voditi de postignuća jmarodoih. sidga-
la. To mi znamo vrlo: dobro i zato --nata,, skoli: ga-



naa ddsamo Hervati. Nu baš kao, takvi salame
potrebu samo jedne, čista ji; patriotičke  hrvaiske
stranke, koja bi vodila nazod, ,nalašimo potreba
odlučna rada, « ne diplomatuzonanja, koje: nas

oslabi i ubija. Glavno ja danas, da; po- narod: govi-
jesti i ojača; da se ukrijepi u avom dahu i, da poj-
mi sto to aeača vlastita nezavisnost, Ako toga ve

pojmi, ako narod: gije;dovoljao gzio, dogodiće naga se
ko što se je dogođile i Srbima, koji ve: znadu, 0
čuvati ono slobode i, nezavjenosti što su stekli za-
slogom drugih, nega ge šujowe igraju. kao djeca
ji puštaju, da un avak -u uju prate sabada; Toga
vam se je: davati, :4 očuvau se možemo: uagaja-
njem uaroda,. uggajanjem, zogćaja, koji se u hbor-
bi spoznaju 1 krijepa. (Fo pje lako un grisaajeno
Biti će trajali samo | dan, sli baš sato , pripravit “
nam se je.i uhvatit avi:za: jedan štap. 1 tako mas
nije bog aa koliki broj. Ne popuštaj ni za dlaku
od svoga! ovo: seka naw bude iosioka, jer vidimo,
da svi oni narodi; koji:mu ue borili sa slobodu i
koji su inogli do kraja justrajats, da: gu. dobili: I-
stina ovaka borba sablujeva, žrtava, /dta je,glav-
no ustrajnosti. Zato 00 val Jarabi naroda mi obeći-
vati mu ono, šta mu su tskom slučaju no. možeš
dati, van ako kompsemituješ aebe.i njega:

mu seo disto i bistro kaže, mari mod, pa
umije: pripravit. '

Sadašnjost nas uči da ova taktika, doaata
narodu ploda. Eto nam Iraca, koji. su je gonili to-
likom eneržijom, da bi ajegaroo uspjeli, da se ni-
je vesretnim slučajem dogodilo rasulo u stranki.
Bvejedno Engl atikaku će ib sa-
dovoljiti. | uam o koji;aa drža kao

 kligurina 1 koji će danas suza ako: usjraja, polučiti
(|: dobar uspjeh, Prigovoriće nam ge: da oni

imadu sre-
otava. Istina, a imaju li tih srgstava naša bra-

ća u latri? Pa ipak. .;.1 Srostvadakja nijesu gla-
Tomi :dakstor, glavaš je volja... <
sig Ovaku odlučnu i guševnu inaugurira-
li gu Istrani, ovaka s. nae

Nora nrg
borba

ka govori što ko hoće) 4 njima gajedno

sadrušeni ua našom =.



dek. .