"e a mm o baškare, ili je lašnje njima, onima, koji ovako gr- .dno govore, a zemljom još grgje upravljaju, da za- ture sve stranačke obzire u koje su zarili, a od kojih niko živi vajde_ nema do njih samih.“ Ovo piše »Videlo*, pa nabčaja najnovije žrtve i nasta- vlja: Kažu ubili su ih nepoznati zlikovci! Da, da, zlikovci, to verujemo. Pošteni ljudi neće-ni 4 ubijaju. Ali je danas zlikovaca gde god kre- Više pozuatih no vepoznatih. Ne treba ih tra- id "po planiuama i planinskim klancima i vrleti- ma, eto.ih po kapetanijama, općinskim sudnica- ma.., E ate zlikovce ili ih niko ne ganja ili ih ovlaš ganja.“ Ne plaćaju ni sveštenstvo. U 5 sveski ,Ve- snika “srpske crkve* isti radikali pišu ovo: ,Neu- rednom primanju bira uzrok je nemoć financijska u državi, a ova se ne popravlja. Dokaz je tome peuredno primanje plaće činovnika.“ Gdje ćeš ti danas tamo govorit o ugledu, o moralu! Kraljicu su vukli po ulicama kao najgo- ru žensku Biće valjda to aplikacija teorije o je- dnakosti. Poglavicu vlade, Pašića, tužili su i izni- jeli dokaza, da je htio za bugarskog rata izdat Srbiju. A on se od toga slabo brani ; reg bi da mu je to deveta. On je ministar presjednik, a zo- vu ga ,političkim kuplerom.“ Sve što smo gore na- veli dogodilo se pod njim. Pa koji je taj njegov pro- tivnik ? Možda je to ćovjek koji je kadar usrećiti Šrbiju i vidi nepravdu ? Možda bi pod njim bilo bolje ? Taj je čovjek Milutin Garašanin! Onaj što se je Jani pravdao, da nije on nego kralj Milan davio ženske po tamnicama. Pitaćete, što radi svećenstvo? Zašto crkovni dostojanstvenici ne odvrate narod od propasti? A ko ih sluša? A kakvi «u i oni? Eto čitajmo što piše ,Takovo“ (br. 41): ,Amo vele, da je vladi- ka zašao od crkve do crkve i da će i kod nas doći. Boga mi, ima opština u Dragačevu, koje su javile načelniku, da za naše pare ne će ni zalo- gaja kod nas pojesti. Šta mu je u ovo radno do- ba? Valjda da nam pripoveda o brastvu, ljuba- vi, slozi, danas, kad te vladike s mitropolitom pro- povedaju razdor, vojnu brata na brata ; kad sve- štenike dele na ,vaše“ i ,naše,“ i obraćaju na- rod u otrcane iiberale? Nesuwo mi ludi, brate 1 0- ne vladike što su nam valjali i što su nas iskre- no učili, oni su oterali, i, da mogu, satrli bi ih ; a ovamo hoće nama o nekoj ljubavi da pričaju. Dok je ovako stanje u crkvi, pozdravite vi vladi- ku neka on, ako nema drugoga posla, čuva koze oko Žiče, kaošto ih je na Šar-planini čuvao, a nas neka ostavi na wmiru.“ I više bi toga donijeli, no regbi da se naša braća stide slat nam, te njihove jadikovke, pa ih u regje obaznamvu. Eto kakvo je stanje u balkanskom ,Pjemon- tu“ kako su ga njeki u početku zvali. A ruku na prši, pa sudimo jesu li ovi ljudi kadri da stvore | mješto jaka na Balkanu, što bi imponiralo protiv- nicima Slavena? Ne, nijesu. Ne recite im to, jer ć€ vas kamenovati. Oni Moće da utope u ovu njihovu nesreću sve zemlje što se prostiru od Triglava do Soluna. U tu avr- == s. S===Trraa == Zato vanredni Proveditor Erizzo opišujuć kruti divljaluk, neznanatvo, i nemoralnost hrišćan- skog svećenstva, zamoli mletački Senat, da bi se pobrinuo za prosvjetu i ćudorednost novijeh bo- keljskijeh naseljenika, i ne dopustio, da ostali po- danici od njih trpe. I doista opći Proveditur Valier svojim pismom 18 Septembra 1679 naredi glaso- vitomu kanoniku dum Luki Bolizzi, da bi svom revnošću podučio u vjerskim i moralnim istinama nove naseljenike u kotorskoj biskupiji. Isti nalog listom 5 Septembra godine 1705, opći Proveditur Justin de Riva dade Kotorskom Arkidjakonu Ber- nardu Leoni. Nu nije bilo moguće dobiti glupost i surovost, brišćanskih popova. Katolici u Boki Kotorskoj klonu duhom videć da gube svaki dao zemljište. Uplivom Crnogorskog vladike godine 1507. isčesnu Budvanska biskupija a god: 1640 Risanska. (Bve ove vijesti i isfagjene su iz ruko- Visa: Documenti istorici relativi alle chiese gre- co-serviane in Dalmazia, ricavati dal codice latino classe XIV Nr. CLII delia_R. biblieteca Marcia- pa ia Venesia). (Bijedića. jiškoj »Kirajthani“ hu prosiplju novac skojim nawa, njihovoj braći, kvare rad za dobro ibudućnost naše domovine. Megalomanija ik je zarazila, i ona će ih i uništit ve osvijeste li rijeme. Bosnu, Her- cegovinu, Hrvatšku, dkvosiju, Dalmaciju, Istru traže za sebe ali ne uzdajuć še u svoje sile Bego u tugje — u Rusiju. sa Kao da ih.i Rusija me pozna! Pozvato je svemu svijetu što je c njima rekao Aleksandar ]I, kad ih je gleđao kako se podnose u ratu za oslo- bogjenje. A i danas Rusi ih zovu pravoslavnijem Poljacima. či «e k * * Neka ne misle di se je Hrvat zaboravio, da je zaboravio, ko mu je po krvi najbliži brat. Ne, to neće bit nikad ni db vijeka ; to nije svojstvo Hrvata, a najpače Dubrovčanina. Ali kako hoćete da vas taj Hrvat ljubi kao braću, kad ga na sve moguće načine gledate utući ? A eto pogledajte se kakxj ste sami. NO Da možemo, vikauli bi svoj vašoj pravo- slavnoj braći: osvijeslite se; dogjite s nama pa da radimo složno oko onoga, što bi se danas je- dino moglo izvesti. Zagrlimo se i zaboravimo sve što je bilo neka naši dušmani pocrka od jada! A vi u Srbiji poduprite nas i uredite državu, kad vam je Bog dao da je imate. Jaka Hrvatska i ja- ka Srbija ne mogu, a da jedna drugoj ne budu od velike koristi. Ali koja korist, kad su gluhi i slijepi. 5] Naši Dopisi. 1z Bos. Krajine, 16 Juna. »Živio junak, koji me je hteo poderati!l“ Sjećaće se slavno čitateljstvo raznih članaka i dopis4, koji ugledaše. svjetlo u dičnoj našoj ,Cr- venoj Hrvatskoj“ i u »Glasu Hercegovca“ o šire- nju u Bosni i Hercegovini srpske narodnosti. A da stvar bude što bistrija, neće biti s go- rega ako i ja slijedeće saopćim. Kako u Crnojgori, što se našlo podlih učitelja, porijetlom iz Srbije, koji pod krinkom prosvjete i grčko-istočne vjere uprav raztrovaše onaj, — do dana današnjega još nevini, — crnogorski puk; tako se i u Bosnu uvu- klo ujekoliko provikauih Srba ix Šumadije, te u- prav podlim načinom šire srbizam. Tako je, srbizmom opojen, njeki Petar Ivan- čević obukao ovih dana kalugjersku ,mantiju,“ koju paše kalugjerskim pojasom, na komu je u- dešena i srpska trobojnica. Paimetau ćovjek sada može misliti na što cilja kalugjerski novak u Go- mionici u Krajini bosanskoj sa pojasom na kome se leprša Šarena trobojnica. A kako nazovi — Srbi ljube slogu, jedinstvo, prošvjetu i istinu, naj- bolje će ozaačiti slijedeći, primjer. U jednoj kra- (— muhamedanska čitaonica) opazih ,Crvenu Hrvatsku“ br. 18.0dt. g.,a na njoj napisano olovkom oko onog uvodnog članka: ,Ka- kvi su?:“ Živio junak, koji me je hteo podera- til 111“ Doznadoh od njekih ličnostih, da je Dra. gutin Rajković, porijetlom Dubrovčanin, plaćao 3 fior. njekom muhamedancu, da ukloni iz ,Kiraj- thane“ ,Crvenu Hrvatsku,“ a kad ovaj nije htio na oto pristati, onda mu se zaprijetio, da će iz- tupiti iz čitaonice, ako bude u njoj ostati i na dalje Crv. Hrv." Al je od značajnog muhame- danca dobio odgovor, da čitaonica nije spala na Rajkovića tri forinta, niti će se ona zaplakati ra- di njegova istupa. Elčija. Pogled po svijetu. — Dva su znamenita dogagjaja ove sedmi. ce: boravak talijanskoga kraljevskoga para u Njemačkoj i dolazak Bizmarkov u Beč. Više manje jasno je zašto su u Postdamu talijanski kralj i kraljica, Otišli su na posjete svo- me saveznika, njemaćkome caru, i to zasvjedočnje da Italija sve više nastoji, kako će se učvrstiti trojni savez. Govori se, da će kralj Umberto tražiti za uvoju zemlju kakvih povlastica ne- ka joj olakšaju financijalne tegobe, a drugi su iznijeli dapaće, da će ve govorit i o zarukama napaljskoga. Kneževića sa carevom sestrom. — Njemačke novine se vesele ovomu posjetu a tako isto i njeke talijanske, dok ima ih koji su i pro- tiv njega. Imbrijani na pr. javno je zekao u sa- boru: ,Kralju i kraljici, koji će svojim putova- njem u Berlin javno zapečatiti ta sramota (govo- teći o politici trojnoga savezu) ja želim, da polo- me noge.“ g s. Sasvim da je Bizmark došao. u Beč da pri- sustvuje ženitbi svoga starijega sina “kao privatni čovjek, Nijemci su toga privatnoga čovjeka“ pri- mili neizmijernim oduševljenjem. Oni ne mogu za- boravit, da je on zadnji'pat što je bio u P- gad 18 godina, tamo došao da sklopi trojni — Kod njegova dolaska bilo je sukoba a redarstva i veliko-Nijemaca, koji sukob dao je sutra u parlamentu povoda silnim upitima. Bečko pučanstvo — osobito Nijemci-narodnjaci — nadokna- dilo je obilno ovu regervu, u kojom su se držali diplomatski i vladini krugovi naprama knezu. Iz Beča krenuo je put Monakova kamo mu se spra- vlja sjajni doček kaošto svukud po Njemačkoj kud- god je prošao. — U Francuskoj miješaju se stranke. Mo- narhiste uslijed papine iutervencije razdijelili su se: jedni su sa grofom Munom priznali republiku, a drugi su prosvjedovali protiv papina mnijenja. — Radi- kalci su zadovoljni, što je Brugćre, dosadašnji ge- neralni tajnik Carnotov, premješten u Rbeim8s. — Nje- ki listovi pišu vrlo ozbiljno, da su odnošaji izme- gju presjednika republike i ministra Freycineta vrlo napeti, te da se ovaj potanji uhva zasjesti na Carnot-ovo mjesto. — Ne piše se dobra Rumunjima radi one de- putacije što su je bili poslali pred kralja. Vogja Rumunja dr. Ratiu bio je u Tordi od magjarske svjetine tako napanut, da je jedva živ utekao. Ku- ću su mu svu opustošili i oštetili. — Umro je treći srpski regenat Protić. Dok se njegovo mjesto ne popuni, vode poslove druga dva regenta Ristić i Belimarković. Radikali hoće da tamo proturaju Nikolu Pašića, a ima ih koji se tome protive, jer da je Pašić veoma potrebit stranci. Po svoj prilici izaći će koji liberalni Bi - stićev kandidat ili radikalac Dokić. — Do brzo će u Sofiji parnica protiv tobož- njih ubojica ministra Belćeva. Optuženo je 18 0. Boba izmegju kojih nalazi se i bivši ministar Ka- ravelov. Ovi ljudi ima 15 mjeseca da su zatvore - ni u tamnici, pod izlikom, da su udionici urote, & faktično zato što su Stambulovljevi protivnici. — Zauregjenje valute. U dotičnom odboru za- st. Eim predlaglao je kakav da bude naslov kralja ko- jiće se ukovat u novac, a nije spomenuo naslova rer Croatiae nego Illiriae. Protiv toga bio je Borčić koji je zahtijevao neka na novcu bude iza ostalih na- slova i ovaj: et Apostolicus Rex Hangariae, , Cro. aliae.“ Ovaj je odbiveu sa 32 glasa protiv 7, a prihvaćen je drugi predlog Eimov, da se kaže: »Franciscus Josephus 1.,D. G. Imperator Austriae Rex Bohemiae Galiciae et Apostolicus Rex Hun- gariao“ sa dodatkom ,Rex lilyriae“ predloženim od Borčića. — Ravackol osugjen! U času kad smo list predali utisak dobismo brzojav, da je glasoviti anarkista i zlikovac Ravachol osugjen na smrt. Po- gubiće ga na javnome trgu. Domaće vijesti. — Ruspust sagrebačkog gradskog sastupstva dogodio se je u ponedjeljak na 11 ura po podne. Vrhovni načelnik Sieber sazvao je gjednicu te je dao pročitati otpis vlade, kojim se zastupstvo ra: spušta. Sjednica je odmah zatvorena, U otpisu kaže se da je uzrok raspustu što je ,gradsko zaetupstvo povodom predloga..o, sve anoj proslavi 28-godišnjice krunisanja Nj. ces. i kr. apoštolskog Veličaostva u raspravu iznijelo državno-pravne odnošaje, uregjene temeljaimi za- boni, kako kraljevioe Ugarske, tako, i kraljevina Hrvatske Slavonije i Dalmacije..." Magjarske novine vesele se ovome raspustu, te se nadaju, da će sa budućih isbora Zagreb pa- sti u krilo ,narodne“ stranke, S naše strane pak ova vijest dirnula je nomilo ave prave: Hrvate, jet