List izlazi svakom subotom, a cijena mu je unaprijed za Dubrovnik: na cijelu go- |
dinu fior. 4, na po godine fior. 2; Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Hercegovinu: na cijelu |
godiuu fior. 4: 50, na po godine for, 2: 25; sa inogematvo fior. 4 i podtarski troškovi.

|

Pojedini broj stoji 10 novč.

Ko ne. vrati list.kad mu pretplata mine, smatra se da je predbrojea i za doša- |

sto polugodište.



U DUBROVNIKU: 2. Jula 1892.

dalju se Uredništvu.

tiskaju po pogodbi.

Pretplata i oglasi BA: se upravi ,Crvene “Hrvitske“ | u “Dubrovaikt



šia1l9

s, dopivi
Za oglase, zahvale i ost. plaća se 10 netć. po retku, a oglini nje vije puto

Rai taria

Rukopisi se ne vraćaju. Listove petrankirana: ne prima si nrednišito ai sprava,

) <. od



Naše prilike u Hrvatskoj.

(Dopis iz Banovine).
Sama nevolja i žalost, radi našega stanja u

Hrvatskoj tiska mi pero u ruke, da upoznam mi-
lu braću Dalmatince, Dubrovčane i Bokelje s pri-
likama koje vladaju ovamo preko Velebita, ier ta-
kova što je nečuveno, Kad se pomisli, da smo mi
još prije Jelačića de facto posjedovali svu vlast
u svojim rukama, da smo imali svoju vojsku, da
je sabor hrvatski odlučivao u svim poslovima, pa
sada iza po stoljeća imamo samo truuke i uspo-
mene te vlasti, mora da Čovjeku srce od žalosti
zaplače. Tek to ne dostaje, valja nam raditi, ha-
porno raditi, ali još žalosnije je to da je u nas
malo sposobnosti za rad; kad bi barem volje bi-
lo, jer i njom se dade koješta postići, no i toga
imade žalibože malo.

Ne znam čim bi prije počeo, jer je sve ža-
losno, kamo god se okreneš. Naše opće stanje
mogli bismo nazvati tvrdini snom  narođa hrvat-
skoga, koji naša vlada svin srestvitla nastoji

da produži, pisanje opozicije mogli bi nažvati >"

" > nim sanjama, koji<taj miran san mute; at,

dosta jake da ga otstraue i narod probud

će li nakon moogili trzanja san rastjerati vidjet dii
mo u buduće, samo spominjemo, da je to prijeka
nužda, jer bi se narod mogo uljuljati u vječni gan.
1 ondje još gdje bi se jedino mogla čuti volja na-
rodna, ćuje se laž i himba. Misliur na s Nek
se uiko ne čudi daje tako. U naš sabor pa pr. dolaze
većinom ljadi izabrani doduše po narodu hrvat-
skome, ali ne po njegovoj volji i osvjedočenju, ne-
go po volji onih koji zapovijedaju na Markovom
trgu. Ko hoće da ima izborno pravo mora velik
porez plaćati, a u našoj domovini i tako su po-
jedi vrlo raskomadani, tako, da seljaštvo, taj ko-
rijeu naroda, malo dolazi do glasovanja, a koliko
se mi u inteligenciju možemo pouzdavati navesća
poslije. Koji čita naše noviue znaće kolika je u
nas sloboda izbora. Oblasti pazivaju pod grožojom

kazne seljake, koji se onda u uredu moraju potpi-

Sati, da će glasovati za vladinovca; neće li, nagju
ma kakav uzrok, te ga sj na pr. za-

E ——

PODLIŠTAK

Srpska nE u Boki Kotorskoj.

(Nastavak v. br, 20, 21.)

Sada je na redu, prije ueg izvedemo na vi-
djelo novije otimaćine, i opišemo nauke ćudore-
dnosti koje ondje uvedoše uovi gosti protiv mira
i općenoga vsvjedoćenja katoliđkih Brvata ; da od-
krijemo život i junačka“ djela njekih poglavitih
Herostrata, koji so pokašabu u tomu poslu naj-
zaslušuiji.

U Hercegovni pa dalako, od. grada Trebinja,
negda stolaog grada trebinjskog kat. biskupa, sa
onu stranu rijeke Trebišnjise kod mjesta. Tvrdot
dizao se od davaina bazilijanski samostan bee
rije, sazidan od Konstastioa ne aaa sa kojega:





li astodaog cara, ili Nemanjićeva brata, ili aaa
skog tako imenovapa biskupa, (Karlati Colsti T.|

VI. str, 388), lsmogju .bridina od bajta bijadocoge.
kuljeo još se vide

tvoriše kandidata Došena, a govorili da su je ruski
agitator, drugdje su kaudidate tjerali iz njihovih
izbornih kotara, ako mu nijesu pripadali ; dakle
kao lupeže i palikuće. Seljake su po noći svezane
gonihi u.zatvor, za to što su opozicijonalci. Neću
da duljim, a nije. mi ni namjera, da o tome pišem.

Ko nije još čitao pripovijest Kozarčevu ,Me-
gju svjetlom i tminom“ sto no ju ljetos izdađe
» Matica Hrvatska“, onome preporučujem nek ju
za boga pročita. Tu će u njekgliko redaka upo-
znati sav naš položaj kakav JK Vađinove su lju-
di većinom bez vlastitog osvjedočenja, 4 1 koliko
bi htjeli samostalno da rade, boje se, da za ćas
ue ostanu bez kruha ; a u nas baš činovništvo o-
dlučuje koja će strauka pobjediti. Osim toga sva-
ki se nada, da će zadobiti bolju plaću, bolje mje-
sto i odlikovanje, ako sa iskaže za vladu 7Neka
bag unije izdao kod ovih izbora nikakvih zapovije-
di o biranju, za činovnike, on im je već prije strah
u kosti zatjerao, te sada sve to radi ko skla-
dan stroj, koji sa pomoću velikog kotača zama-
Šujaka i dalje kreće, makar para više i ne djelo-
Vala. Našao bi se po koji, koji ne bi htio glaso-
vati protiv osvjedočenja, ali u nas ZLE drugdje,
da bi otpuštenog činovnika! objeru “dočekali, i
nugjali mu privatne službe.

s ad prelazim na hrvatsku inteligenciju, ne
broječi amo ćinovnike. Amo spudaju dakle većinom
neovisni ljudi: trgovci, svećenici, posjednici i sli-
čni. Koliko su ovi po svom neovisnom položaju
zvani da rade za narod i svoje osvjedoćenje, naći
ćeš ih tek polovicu, koji tako misle, a ni ovi svi
iskreno. Nas je zahvatilo to proklestvo, da se ni-
ko više neće da zadovolji s onim što ima, vego
muogi uzdiše za časti i odlikovanjem, pa se ne-
će ustručavati za to pogaziti u blatu svoje pošte-
nje, obraz i prijašnje osvjedoćenje. Jedan hoće
sKriž za zasluge“ pa će učiniti “sve za volju tog
kumira, drugi ovo, treći ono, svaki teži, kako da
da udovolji svojoj taštini i kesi, a zlatno  osvje-
doćenj u Kaljužu. Navestiću tu dva, tri pri-
dr: žive bogat trgovac N., posjedaje
veliki 1 glasovitu tvornicu, koja mnogo radi, a uz
Na veliku kuću. Na Sašaku posjeduje uz more ve-





ih Turci razvališe silujuć ono malo preostavših
kalugjera, da se prešele s ovu stranu Trebišnice
na mjesto Duže, gdje malo py malo sugradiše š
crkvom novi samostan,

Kad je Hercegovinom. vladao kdez djelom
pataren ili raskolnik, otcijepiše se od crkvenog je-
dinstva mnogi hercegovački samostaui a megju uji-
ma i samostan Sv, Marija. Kad je vladao trebiuj:
skom biskupijom Savin katolički biskup (1 0647-1661),
samostanom Svete Marije uprav kao igumać
Šime Pržević, Usiljoa od Tapake vlade da isplati
ogromni harač, a oka 19, staro politike srpskih
Nemanjića ; pol eti u uproši pri-
pomoć, na ja bio sobom lis Da
gorskog nadbisku
obojica prisnavali papinsko prvengtro i Pa
prisegu vjećito, svoje .. lojslu
sandar VII, koji onda s

ci povjarova iq eek jo nn)
m



ostalih kalugjera
nosti, primi od pape

vide njegove rastepono sidine, do: srebrni kriš | srebrnih svijećnjaka, koji sum. s0 do!



lik komad saa a na“ ska Ot Moli; JečtNia do
druge; i jednu veća i: ljepša“od“ drugih. “UP iiovoj
kući ostao mu prazan prvi“ 'ka ž/nije se“našio
stanar za nju. To opazih: vladini: sluge i btžo mu
ponudiše, da do taj kat uzeti u 'tajam“ vlada za
kotarsku oblast i njeke činovnike, ako pregje meti
vladinovce. | taj silni bogataš; posjednik tvornice
i 6 kuća, do pod stare dane vrijeđan opozicijetat-
lac — okrene vjerom i ugje u vladin tabot;' šamio

da ne izgubi njekoliko kukarnih stotinjača. “Otida

još uze nagovarati svoje kupce iz delničkog“ kotafš,
da ne glasuju za Starčevića, jer je dn saiti sito
Mah, pa im ue može ništa: dati 1 “Ta rašaih već
staje, a sve to najljepše liči korist&ljublje“tog: te-
spodina. [demo s: primjerima \ dalje. U Mrkoplje
ima. žapoik b., koji je prije 6 godita pod hrvatskih
barjakom vodio svoj: puk na: biralište::i glasovi
s Djima sa pravaša, a.gad je u redovima vlad iiovi
ea — kako se.raznašaju glasovi 0 djem.uc: Ši
ga na to ponukalo ne:snam, jassučao: “kanoni6iji.
Biskup 8...... , pošo u Pešta, da ses ulagiviš, du-
dajući. se: job višoj: časti. a vratičowo >pratčih ća-
ka. — Sad će možda u opozicije! Eno gospi Load:
mayera novog senjskog. sastupatiha. Bogstaš, po
sjednik i doktor u Zagrebu, a da-ne ingitši::do-_
centeru na Zagreb. sveučilištu, Brini“ nalog da: se
dade birati u Senju, jer vlada hote da. sada tai
boru imade same doktore, plemiće: i grofove, koji
bar tim naslovima, ako već ne umom i domoljat»
ljem sjati moraju, i g veličanstvo“: vlade :'podići.
Takovih primjera imade za &itavu knjigu; al međa
da našu sramota. još: dulje razoatam, jer tako ud
čine samo. ovi, već skoro svaki, koji misli“ da bi
se česa domoći mogao. Naravao da ta eelfali ni
klevetanja ni licumjerja. Tu ostaje malo iskrdcih sa
opoziciju, a i ti se još dijele a pravaše i obsoraćš i to
prilično oštro, pa neće jedni za drage da “zvadu,
oni provode vrijeme u kavzi i ne misle na: drugo,
a što narod?  Zapušten od sviju i svake. strane
Zaostaje u samosvijesti, te više, dut i/na, zana sa-
bto tako il ovako, čini.  lateligencija og. ulaši u
sam narod, da ga puti, poučaja vi bodri, * jod ma
nje mu prodnjafi avaju. primjese. Straako, opa-
zicijolne uopće malo šalju svoje ude mad narod,
da tu dadu računa o svom djelesavju, ne isdavac

==="77-aERr

pazad ne vele vremena vidjeli u savinskoj crkvi

u Heroegnovomu,*) Papa prista na. molbi. igamar
na, da, kad hi došli u Bim,iavake četvrta, godine
dva trebinjska kalugjera, da a8, ota
opata i redgxnika Herogavina,

jernosti; neka im sw. stoljea, o
škuda sa put, a neka im pokloni stan u paladi
Zbora rimske propaganda. Na,svrhu obeća da će
ih pomagati i bagniti po mogućugsti u. svako de-



ba. (Harlati Golati Tom, VL -atr., &16). +Kad, 00
Pršević povrati u Hercegovinu, dokasa da 86.8 pa-

o pau u a SEE