Bri 4.





Ligt izlasi;svakom sdbotom, a cijava mu je unaprijed za Dubrovnik: na cijelu go- |
disa for, 4,,na po godine fior. 2; Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Hercegovinu: na cijelu
godinu. for. 4: 50, ua po godine fior, 2: 25; za inozemstvo fior. 4 i poštarski troškovi.

Pojedini, broj stoji 10 novč.

Ko ne vrati fist kad mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen i za doša- |

sto polugodište.“



kuda kokvo , to dubrovačko kato-
"diško srpstvo?

-ši sadi osa * (Odjek iz. grada).
“49 arodija g4)2 |

Dogodi #8, siše puta da ljudi, koji ne pozoa-
du naš graijiišpiom se čudeći pitaju: ,Otkudu to

u Dubrovtiježaskiaćeno srpstvo posred cijele hr-
vatsko Daimabije irkakvo je to katoličko srpstvo

u tomi gradu24:Nijesu bva pitanja baš za to da
geitnisli sla nemože katolik biti Srbin, ako se ne
rodi: u srpskoj zemlji, nin da ne može biti grčko«
ilto&ejaki “Hrvat; iz: hrvatske zemlje; nego se svi-
jetičudiradajići. da je Dubroznk dio hrvatske
z61ti6,: kako / thogu“ tamo niknuti srbi, pa još
katdtićii *( |
: Nad je Mst u više navrata govorio 0 tom
dubrovačkom srpstvu nu, čini nam se, da neće bi-
ti žgorega,“ tko sada ukratko prikažemo ga ka-
kvu JE i otkuda se ta biljka u niš presadila,
Dolaskom Napoleonove vojske u niš građ
nestalo je “državnoga života maše imile republike:
Napoleon je ukinuo državu dubrovačko i ujehe zem-
i X priklopio", Dalmaciji, koja kasnije pade u dio
ustriji.

Poslije toliko robovanja Dahnacije Mlečićina
bila je naša: pokrajina u mrtvilu političkom, te
nije ni mogla odmah disati svojim hrvstskim du+
hom. Kad se je podigao jedun plas hrvatski u
Dafinaciji, Dubrovnik mu je odjeknuo su stotine
glasova i kao glava hrvatskih gradova u našem
primorju prihvatio hrvatska zastava i tražio da
ge Dalmacija spoji S hrvatskom Banovinom keko
no ti njezin, nerazdjelivi dio.

Mudrosy, prvih naših barilaca za hivatsko
SPrAVO (ue može se nego pohvaliti. Ta viljeli su o-
Di da je naš, parod i narod u Banovini jedan te
isti, vidjeli su da združenje naše dika K Ia-

Peat a š= =

PODLISTAKO

Srpska junaštva u Boki Kotorskoj.

(Naslavak v. br. 20, 22.)

Grci nakon dva vijeka i više pošto se bija-
bru; naselili, u Daluwaciju, u dogovoru sa hrišćani-
.ma čiji je broj u Dulmaciji sve više rusao stanu
na svršetku I: V, prosit od Mletačke vlade sebi
biskupa. Mletački Senat prista na amolbenicu. i
“ dožvoti Melaziju Tiballi grčkomu nadbiskupu Fi-
6 ladelfijskomu, Koja «tanovaše u Mlecima, unijatu,
da amenuja i posvetu biskupa, nulogom, da vas

.njegav hrsarka nadzira i upravlja grčke naselbine
u kli, gti Šibeniku i IIvaru, Za biskapa bia
koku M ušuvić, iz. Šubeniskog prede

bak KG baj: ibigad k' pooloćiu u'Miecianiod Nadbi:
TArtat o peantavjen: njegovim bezarkam, Iza
da pusdsegge: da, de 'vijeven blu, Mah brka

jedinstvu. ana va je pi a dić \
au Vin

ea od nah dai kikdkni“ i Rab“ Fuzkolni+

VP usko d: d. Mledhia dve“ “obeća, \slic de+
= ton SU I dr lu Da 1tateij 4 prekrši svaku: prigu.
“4186 ob rm katolik, rerni. ketalik ; a,» Dal

mo dana obale Mu: jednom ng
“ua RAI Mr mira u
jem ednoktvnid Brača;



Miom bio! za i d
boe'hjigovo dosvolg:obavijao je biskupsko došao




.tajuć vanijskojm : pobožnošću

U DUBROVNIKU 16. Jula 1892.

Al VAIA

Pretplata i oglasi praćaju se upravi ,CrYene jo u veeiati čips

šalju se Uredništvu.

| tiskaju po pogodbi,




teram zemljom uništilo bi želje prekomorskih su-

sjeda za ovim komadom hrvatske zemlje, uvidjeli
gu vapokon da u Austriji ima puno narodnosti i
da će nas one pozobati, ako se ne uzbranimo za-
jedničkim silama. Ovako bi trebalo da radimo ne
da smo istoga naroda i jezika, kao što jesmo,
nego da smo samo onako nješto srodni. Vidimo
gdje i slovenska naša braća hvataju se u hrvat-
sko kolo gdje oni imaju nješto različitu književ-
nost od naše, pa kako ne bismo mi koji s Hrva-
tima u Banovini govorimo jednim jezikom ?

Poglaviti naši ljudi letjeli od Beča do Za-
greba, onamo da traže željeno sjeđinjene a amo
da «se povesele sa svojom milom braćom i dogo-
vore kako će se to sjediujenje izvesti.

Njihova se želja og jigpuni, jer je tupijuško
ropstvo držalo još u okosima srca mnogih. daima-
tinskih Hrvata, pa naši beoroci radili su još uvi-
jek za brvatskau rjelokupRpst pa i. sad bi bio vaš
narod u Dubrowniku njihove misli da nije tugiju.
sko 1 damaće zlo srge pomutlo slavensko: hvat
sku ljubav u našem.gradu, te nagualo njeke vadg
sugragjane da skrenu s puta naših prvih > zagos;

srpska misaol S početka bila: ,neviva,“ nu ka:
snije se preokrenula u furor serlicus; di. u. bje-
snilo šumadinsko, vjerske, pod katoličkom  ka-
banicom.

U Beču bio je profesurem slovenske . fijola-
gije Frano Miklošić (pisao se je Miklosjeh 1), Čo-
vjek velike glave uu staba rodoljublja, MKodom je
Slovenac, a, vele, prezirao je. učenike Slovence;
radio je oko slovenskih jezika, ne. da proslavi svoj

narod nego kao: kopač 410; kapa zemlju da wu ro-

di: Ovo možemo suditi ;po njevovoj wmržoji na Hr-
vate i po odgoju svoje djecg, čvrst ho mijemaca, U
svojim mlagjini godinama bi je taj čovjek žestok
Ihrac i bratimio ge s Hrvatima, nu kasnije zamrzio

tuš Bek hi:

sti u Dalmaciji, prokune KA i izopći. Nu on pošto
više nije mvgao očekivati ridkakva“ dobra od latin
skih biskupa, kao ni od madibiskupa Tibakli ; od-
luđi privesti na: svoju Pećkog patrijuiku, u nadi
da će ga ovi imenovat dalinutinskatu metropolitom.
Zato stane podnostt+-++tjeka- pokore pred hrišćan
skim  kalugjerima, 1 javno. kazati da ge je već i-
skreno pokujuo *od AWdini uČinjena a Mlecima,
kad se je tate katolikom x wrijedao. Ali mletače
ka vlada nije gu više mogla“ trpjet, nego _progna
Busovića, koji se preseli u njeki samostan brda
Athos, pošte proda sa novce svoja biskupska pra-
va njekoimu Savatiji, grčkomu ao bjeguncu, iz,
Tursko, varalici goremu od sebe Ovaj u vrijeme
bečkog rata bijuše se vena la Turske, | on ža-
li bože u Ilereeguovi,. g) "ifetučko" de bi.
jaše obilno poduprt. F ovaj ši 'inndge vremena da-
vaše razumjet i vladi i latiatkim biskupima i un-
roda da'je unijat. Savatija, sa; mnogo vrijeme
zapo se prečinjat kao (laje, najiskreniji unijat ;
voju hedu vamjeru,
On je imao med na ustuha“ & u srcu ljutičin če.
mer. Žato dok ga njeki obošiivuha cijeneć ga vri«

"Jedna svakojake časti i udanosti 7 mnogi sumaja+

hu o iskrenosti njegovih čustva i: nuviše kt Bpa-
biše 'da:jg snao. a: katolicima, pos snnt na katolie




ska a pa srpsku sa Srbim
Stolujuć u eo 10 oka pokjć: mu za tus
in, oveliti tko ji k Be. Bron
ba dobivena ' 02 be hjeloj: Đaim
s udjalima gdipdi vijedj.

kajan hrišćani a

oieučkaj "al

ratelja drvatskoga prava, U Dubrovnik dovuče se -

npr d: Moe
mie m

sdjadima aqmanioni M
ZR

Via





'
PTI




(A8 va svala

OVRTT 013

| Za oglase, zahvale i ost, plaća se 10 novć. po retku, s ora Koji so riža psa

ind sisi" sašojsi

Rukopisi se ne vraćaju, Listove pefrankirane ne prima si pnređaišiva nd NEP >

) letat o otičiseT ol svjaqra 83
ono što je prije Vjobio i nain
vatima kao najljući njihov protiteila: Qg jal 1đčij
da je čakavski dijalekat hrvatski i štulavaki, espi
ski. Za to st doznali ivjeki Dubrovčkujipajvsteg
jući za Porfićogenetovo: pričanje,“ prištidoše, utd
Miklošića. Sivatanja njegovo 'probajeb4asješ: oda v«
na, pa sada nema nijadsoga;,1pru inč anaširoga s (žlo«
loga da bi u to vjerevag, Pokojni Datidsqm spori
filolog srpski, ustao j# bio: pisti toast savjasku
gorske škole beogradske učio: js svojb gjitt ituido
ma narođa koji govori kao Tuabdiza, jedniki, pa
še diči «hrvatskim duienoni:“ 34 5( ab amaa avoiq
Kad je umišteha! od povjest tiki epa TAPA
firogenćtova a od Mologić NEAM d vaš ADPK NA
bifg da je nestdto i tdifa pAogu RAAB oh
stva ; PR i BII BP tako 8 nE ARAPA jek
drug 40. Mlada“ s ka fdžavA ZA) RA
dubfovčAniuačkoji sot jj
mont, pa su počeli sanjatr“h $ toi
stru, to je jedno, a_opet našao se juvak u njekoj
gradskoj školi, koji je zamrzio radi svojih posala

na hrvatstvđ te-sg: rejesijačib uosvgjBjsa Šumadin-




| cima. Qu je počev megju prijateljima propovjeda-

li odrjušito:krpstvo imednjegovim svim manama i

stekao ihjakeliko sau mišije nika, Sud wx saugon) cr-
ini posne upotrebe: svo, sida, 10, PPP Ug bijo ssa
naših sugravjana; katohkap da  slakij ugi ugi: be
ljed slatio se ja marilo, gr je njelidala ško dar
bil, nu neviga slječica, laka, sa gangdu gri paanaji-
«ća se nujlukše prtajtini, pe 56. priAvajali gajda :hBe-
šlo im za «rukow < predobiti: ab: Ba sava si rang.
Vjora im je katolička, nješto smeta, pgainiška van
to, treba hvažiti pravoslavje kuo: abs aje svjesu,
-vjeru idealnu, liberalnu ; žIeviti nijesu pisedi su. 4a-
grebu još čistim narodnim jezikomjetglzgota da m
može reći: , Hrvati ufmhjuedešiša, oneHopišy dje
pokvareni srpski jezik g" Dalmutija ae: ćuti duaai-
skom, treba izvrpavati ruglu njihovu .aešto: smejo

sila i a iadžid ko

tsjuć prvom, da bi im oi bila ay oti "nba
duhovnom vlasti Iercegovačkog 'ejitskopi| Bra

"je se Savatije); a drugom, de bi it: tozgolita qb-

praviti crkvu grčkog 'vbrejti aj JavimiaiNuakiula

odlukom 14 Jubja 171 4g Odbu peru, m. wa
drugu molbenicu.

Na korist čovjeđanstya la zalo ;
uwijerstvo ima kratke noga. toa ik do
ju korist agitirav počijetoj DAtaać»

“ vom neptivline zgode, Id Poljska rai _
seli se u Ikercegnosi: ujeki:puje

menu Josip Stremezeki, SEK

spovjedi. Od Savatija

primje, Nu netom Unna
“bagrgjena 'protjetu “gu 4
Tada kukavni monah .. jen bb sirak si mitipbga-
gakonja istu bista djelac ajegata ir saninakih kalu-

ey: »reslya un,46 u
gjetn, pa i Noa :oMlužabu,, da RKTPe

Mosrea a ondašpje
na pi side
A piva BGA PRNČRA,
ubicd: aaa pi
DE arna“ e











aa e rijoi
a bid Kura M

e

i

PARI RA |

j VI / " : , :
£10 ,

>, -- - -r