Bri 4. Ligt izlasi;svakom sdbotom, a cijava mu je unaprijed za Dubrovnik: na cijelu go- | disa for, 4,,na po godine fior. 2; Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Hercegovinu: na cijelu godinu. for. 4: 50, ua po godine fior, 2: 25; za inozemstvo fior. 4 i poštarski troškovi. Pojedini, broj stoji 10 novč. Ko ne vrati fist kad mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen i za doša- | sto polugodište.“ kuda kokvo , to dubrovačko kato- "diško srpstvo? -ši sadi osa * (Odjek iz. grada). “49 arodija g4)2 | Dogodi #8, siše puta da ljudi, koji ne pozoa- du naš graijiišpiom se čudeći pitaju: ,Otkudu to u Dubrovtiježaskiaćeno srpstvo posred cijele hr- vatsko Daimabije irkakvo je to katoličko srpstvo u tomi gradu24:Nijesu bva pitanja baš za to da geitnisli sla nemože katolik biti Srbin, ako se ne rodi: u srpskoj zemlji, nin da ne može biti grčko« ilto&ejaki “Hrvat; iz: hrvatske zemlje; nego se svi- jetičudiradajići. da je Dubroznk dio hrvatske z61ti6,: kako / thogu“ tamo niknuti srbi, pa još katdtićii *( | : Nad je Mst u više navrata govorio 0 tom dubrovačkom srpstvu nu, čini nam se, da neće bi- ti žgorega,“ tko sada ukratko prikažemo ga ka- kvu JE i otkuda se ta biljka u niš presadila, Dolaskom Napoleonove vojske u niš građ nestalo je “državnoga života maše imile republike: Napoleon je ukinuo državu dubrovačko i ujehe zem- i X priklopio", Dalmaciji, koja kasnije pade u dio ustriji. Poslije toliko robovanja Dahnacije Mlečićina bila je naša: pokrajina u mrtvilu političkom, te nije ni mogla odmah disati svojim hrvstskim du+ hom. Kad se je podigao jedun plas hrvatski u Dafinaciji, Dubrovnik mu je odjeknuo su stotine glasova i kao glava hrvatskih gradova u našem primorju prihvatio hrvatska zastava i tražio da ge Dalmacija spoji S hrvatskom Banovinom keko no ti njezin, nerazdjelivi dio. Mudrosy, prvih naših barilaca za hivatsko SPrAVO (ue može se nego pohvaliti. Ta viljeli su o- Di da je naš, parod i narod u Banovini jedan te isti, vidjeli su da združenje naše dika K Ia- Peat a š= = PODLISTAKO Srpska junaštva u Boki Kotorskoj. (Naslavak v. br. 20, 22.) Grci nakon dva vijeka i više pošto se bija- bru; naselili, u Daluwaciju, u dogovoru sa hrišćani- .ma čiji je broj u Dulmaciji sve više rusao stanu na svršetku I: V, prosit od Mletačke vlade sebi biskupa. Mletački Senat prista na amolbenicu. i “ dožvoti Melaziju Tiballi grčkomu nadbiskupu Fi- 6 ladelfijskomu, Koja «tanovaše u Mlecima, unijatu, da amenuja i posvetu biskupa, nulogom, da vas .njegav hrsarka nadzira i upravlja grčke naselbine u kli, gti Šibeniku i IIvaru, Za biskapa bia koku M ušuvić, iz. Šubeniskog prede bak KG baj: ibigad k' pooloćiu u'Miecianiod Nadbi: TArtat o peantavjen: njegovim bezarkam, Iza da pusdsegge: da, de 'vijeven blu, Mah brka jedinstvu. ana va je pi a dić \ au Vin ea od nah dai kikdkni“ i Rab“ Fuzkolni+ VP usko d: d. Mledhia dve“ “obeća, \slic de+ = ton SU I dr lu Da 1tateij 4 prekrši svaku: prigu. “4186 ob rm katolik, rerni. ketalik ; a,» Dal mo dana obale Mu: jednom ng “ua RAI Mr mira u jem ednoktvnid Brača; Miom bio! za i d boe'hjigovo dosvolg:obavijao je biskupsko došao .tajuć vanijskojm : pobožnošću U DUBROVNIKU 16. Jula 1892. Al VAIA Pretplata i oglasi praćaju se upravi ,CrYene jo u veeiati čips šalju se Uredništvu. | tiskaju po pogodbi, teram zemljom uništilo bi želje prekomorskih su- sjeda za ovim komadom hrvatske zemlje, uvidjeli gu vapokon da u Austriji ima puno narodnosti i da će nas one pozobati, ako se ne uzbranimo za- jedničkim silama. Ovako bi trebalo da radimo ne da smo istoga naroda i jezika, kao što jesmo, nego da smo samo onako nješto srodni. Vidimo gdje i slovenska naša braća hvataju se u hrvat- sko kolo gdje oni imaju nješto različitu književ- nost od naše, pa kako ne bismo mi koji s Hrva- tima u Banovini govorimo jednim jezikom ? Poglaviti naši ljudi letjeli od Beča do Za- greba, onamo da traže željeno sjeđinjene a amo da «se povesele sa svojom milom braćom i dogo- vore kako će se to sjediujenje izvesti. Njihova se želja og jigpuni, jer je tupijuško ropstvo držalo još u okosima srca mnogih. daima- tinskih Hrvata, pa naši beoroci radili su još uvi- jek za brvatskau rjelokupRpst pa i. sad bi bio vaš narod u Dubrowniku njihove misli da nije tugiju. sko 1 damaće zlo srge pomutlo slavensko: hvat sku ljubav u našem.gradu, te nagualo njeke vadg sugragjane da skrenu s puta naših prvih > zagos; srpska misaol S početka bila: ,neviva,“ nu ka: snije se preokrenula u furor serlicus; di. u. bje- snilo šumadinsko, vjerske, pod katoličkom ka- banicom. U Beču bio je profesurem slovenske . fijola- gije Frano Miklošić (pisao se je Miklosjeh 1), Čo- vjek velike glave uu staba rodoljublja, MKodom je Slovenac, a, vele, prezirao je. učenike Slovence; radio je oko slovenskih jezika, ne. da proslavi svoj narod nego kao: kopač 410; kapa zemlju da wu ro- di: Ovo možemo suditi ;po njevovoj wmržoji na Hr- vate i po odgoju svoje djecg, čvrst ho mijemaca, U svojim mlagjini godinama bi je taj čovjek žestok Ihrac i bratimio ge s Hrvatima, nu kasnije zamrzio tuš Bek hi: sti u Dalmaciji, prokune KA i izopći. Nu on pošto više nije mvgao očekivati ridkakva“ dobra od latin skih biskupa, kao ni od madibiskupa Tibakli ; od- luđi privesti na: svoju Pećkog patrijuiku, u nadi da će ga ovi imenovat dalinutinskatu metropolitom. Zato stane podnostt+-++tjeka- pokore pred hrišćan skim kalugjerima, 1 javno. kazati da ge je već i- skreno pokujuo *od AWdini uČinjena a Mlecima, kad se je tate katolikom x wrijedao. Ali mletače ka vlada nije gu više mogla“ trpjet, nego _progna Busovića, koji se preseli u njeki samostan brda Athos, pošte proda sa novce svoja biskupska pra- va njekoimu Savatiji, grčkomu ao bjeguncu, iz, Tursko, varalici goremu od sebe Ovaj u vrijeme bečkog rata bijuše se vena la Turske, | on ža- li bože u Ilereeguovi,. g) "ifetučko" de bi. jaše obilno poduprt. F ovaj ši 'inndge vremena da- vaše razumjet i vladi i latiatkim biskupima i un- roda da'je unijat. Savatija, sa; mnogo vrijeme zapo se prečinjat kao (laje, najiskreniji unijat ; voju hedu vamjeru, On je imao med na ustuha“ & u srcu ljutičin če. mer. Žato dok ga njeki obošiivuha cijeneć ga vri« "Jedna svakojake časti i udanosti 7 mnogi sumaja+ hu o iskrenosti njegovih čustva i: nuviše kt Bpa- biše 'da:jg snao. a: katolicima, pos snnt na katolie ska a pa srpsku sa Srbim Stolujuć u eo 10 oka pokjć: mu za tus in, oveliti tko ji k Be. Bron ba dobivena ' 02 be hjeloj: Đaim s udjalima gdipdi vijedj. kajan hrišćani a oieučkaj "al ratelja drvatskoga prava, U Dubrovnik dovuče se - npr d: Moe mie m sdjadima aqmanioni M ZR Via ' PTI (A8 va svala OVRTT 013 | Za oglase, zahvale i ost, plaća se 10 novć. po retku, s ora Koji so riža psa ind sisi" sašojsi Rukopisi se ne vraćaju, Listove pefrankirane ne prima si pnređaišiva nd NEP > ) letat o otičiseT ol svjaqra 83 ono što je prije Vjobio i nain vatima kao najljući njihov protiteila: Qg jal 1đčij da je čakavski dijalekat hrvatski i štulavaki, espi ski. Za to st doznali ivjeki Dubrovčkujipajvsteg jući za Porfićogenetovo: pričanje,“ prištidoše, utd Miklošića. Sivatanja njegovo 'probajeb4asješ: oda v« na, pa sada nema nijadsoga;,1pru inč anaširoga s (žlo« loga da bi u to vjerevag, Pokojni Datidsqm spori filolog srpski, ustao j# bio: pisti toast savjasku gorske škole beogradske učio: js svojb gjitt ituido ma narođa koji govori kao Tuabdiza, jedniki, pa še diči «hrvatskim duienoni:“ 34 5( ab amaa avoiq Kad je umišteha! od povjest tiki epa TAPA firogenćtova a od Mologić NEAM d vaš ADPK NA bifg da je nestdto i tdifa pAogu RAAB oh stva ; PR i BII BP tako 8 nE ARAPA jek drug 40. Mlada“ s ka fdžavA ZA) RA dubfovčAniuačkoji sot jj mont, pa su počeli sanjatr“h $ toi stru, to je jedno, a_opet našao se juvak u njekoj gradskoj školi, koji je zamrzio radi svojih posala na hrvatstvđ te-sg: rejesijačib uosvgjBjsa Šumadin- | cima. Qu je počev megju prijateljima propovjeda- li odrjušito:krpstvo imednjegovim svim manama i stekao ihjakeliko sau mišije nika, Sud wx saugon) cr- ini posne upotrebe: svo, sida, 10, PPP Ug bijo ssa naših sugravjana; katohkap da slakij ugi ugi: be ljed slatio se ja marilo, gr je njelidala ško dar bil, nu neviga slječica, laka, sa gangdu gri paanaji- «ća se nujlukše prtajtini, pe 56. priAvajali gajda :hBe- šlo im za «rukow < predobiti: ab: Ba sava si rang. Vjora im je katolička, nješto smeta, pgainiška van to, treba hvažiti pravoslavje kuo: abs aje svjesu, -vjeru idealnu, liberalnu ; žIeviti nijesu pisedi su. 4a- grebu još čistim narodnim jezikomjetglzgota da m može reći: , Hrvati ufmhjuedešiša, oneHopišy dje pokvareni srpski jezik g" Dalmutija ae: ćuti duaai- skom, treba izvrpavati ruglu njihovu .aešto: smejo sila i a iadžid ko tsjuć prvom, da bi im oi bila ay oti "nba duhovnom vlasti Iercegovačkog 'ejitskopi| Bra "je se Savatije); a drugom, de bi it: tozgolita qb- praviti crkvu grčkog 'vbrejti aj JavimiaiNuakiula odlukom 14 Jubja 171 4g Odbu peru, m. wa drugu molbenicu. Na korist čovjeđanstya la zalo ; uwijerstvo ima kratke noga. toa ik do ju korist agitirav počijetoj DAtaać» “ vom neptivline zgode, Id Poljska rai _ seli se u Ikercegnosi: ujeki:puje menu Josip Stremezeki, SEK spovjedi. Od Savatija primje, Nu netom Unna “bagrgjena 'protjetu “gu 4 Tada kukavni monah .. jen bb sirak si mitipbga- gakonja istu bista djelac ajegata ir saninakih kalu- ey: »reslya un,46 u gjetn, pa i Noa :oMlužabu,, da RKTPe Mosrea a ondašpje na pi side A piva BGA PRNČRA, ubicd: aaa pi DE arna“ e aa e rijoi a bid Kura M e i PARI RA | j VI / " : , : £10 , >, -- - -r