kao od onoga Što ga ima gosp. Vido Božov u Kamenarima. Na ni ljubavoe pjesme ne nagjoše odziva, jer kome nije poznata u Boki srpska lukavština. Vide naši da srbi upotrebljavaju i ovog puta svoju lukavštinu, te počeše i nadalje ne- prekidvo pjevati i to vazda u višem broju. Sr- badija sad na čudo, ne zna šta će _ više i gdje će. Pošto se noć približivala pošlju jednoga čobančića iz Kamenara malo podalje od njihovog stola, te nakon malo doleti kamen na stolac sr- badije (dočin dopisnik kaže pred gospogjom Hor- vaticom iz Stoliva, ah! srpske laži). Skoči srba- dija na-noge, te da bruči hrvatsku narodnost i Lepetane. U našim uzavri krv, no srbadija pobje- že lagjom a ne imajući kad sidro izvući, utopi ga. Sutra dak dočusino kako se srhadija pobvalila svo- joj srpskoj risanskoj braći, noseć kamen sa s0- bom, te ga postaviše u kafani i na nj napisaše: »Ovo 'je novo hrvatsko oružje, “nove sisteme.“ Reci mi prije neg ti rečem, tako i oni. Govoru hrvatsko oružje. Kad je kamen bio Hrvatu oru- žje? Kako su brzo zaboravili junaštva srpske im braće Krivošijana, koja su god. 1869 i 1881-82 pokazali se. Vidite da bolje pristoji ,srpsko oru- žje,“ a uz ovo srpsko oružje što vam stoji u kafa- ni postavite vi rišojani i onaj kalež i drugo sre- bro, što su njeki vaši nazad 15 godina opljevili u našu crkvu Sv. Antuna. Imao bih još koju progovorit o srbadiji i o profesurčiću Melku Raduloviću, da ga uzpitam na koji način predaje zemljopis, ali za danas dosta. Starac Hrvat. = goemai raRRSJA B Naši predbrojnici, koji nam nijesu is- platili ili samo drugo polugodište ili ni prvo ni drugo, primiće njeki u ovome a njeki u došastome broju poštarsku naput- nicu. Molimo ih uljudno da se ne oglu- še pozivu. Pogled po svijetu. — Jedan dio čeških zastupnika na zem. sa- boru, konservativaca, položio je mandate. — Mi- nistar Pražik ostupio je. Njemački listovi vesele se njegovu odlasku, dok se češki drže posve mir- no, kao da ih taj ćin nije iznenadio. Staročesi ne hvale vele Pražaka, a ,Nđrodni Listy“ pišu, da bi bio najbolje uradio da je ostupio odmah za be- čkih punktacija. Glas je, da će na njegovo mjesto doći grof. Thun. — Ubojstvo one četverice osugjenika u parnići safijskom učinilo je po Europi strahoviti utisak. Ru+ ski poluslužbeni listovi žestoko navaljuju na Stam+ bulova dokažujući mu, da je iskrivio akte na te- melja kojih bijabu osagjeni. Franceske ga novine zovu survolokom“ i »krvnikom.“ Jedino ga brane Nijerici i Magjari, te talijanska Štampa, koja ne poznaje odnošaja na istoku, nego se slijepo pova- gja za svojim prijateljima. — U Fran “držani su ovih dana izbori gradskih zastupstva. Republikanci prodrli su" veli- kom većinom. — Uslijed pisauije senatora Ranca diže se u zemlji jaka struja, koja je protiv pouov- nome izboru Carnota kao presjednika, koji ima biti tek do dvije godine. — Zdvojno stanje u Srbiji ide svaki dan na gore. U ovo tri godine narayao je dug za 100 mi- ljona. Radikalna stranka u rasulu ne zna što da radi, već se njezini pristaše kolju megjusobom na račun: liberala. Novaca alabo a plate zapinju i kod velikih časnika, Tako je ogomađdne odjelvi chef izbacio: is. sobe . ujekog umirovljenoga savjetvika, kad je došuo, da naplati saovata pomiju, A Kan lij Velika Srbijal < < a o. Gladstone kad stupi na vlada, najprije će diti irsko pitabje. Inačije protuparnelovci obre. k su da ga veće potpomagati, te u tom >» njegove bi većine nestalo. ' | — Njemačka vlada povlači se sa della pre- dlogom o berlinskoj izlošbi. 'Kuo' uzrok tomu: ko: Hi bila_bi ueatadica uovaca. — Biamarok: nastavlja svoja tri- i to njeki Čatović ga svojim melodijskim grlom, | omfalna putovanja po Njemačkoj, a -mo-volikome -sborniku: gSlovanstvo —ve-—svyeh | ha, a njemački car otišao je u Englesku. — Kolera se sve više širi. Svaki čas javlja- ju brzojavne vijesti nove alučaje u raznim wje- stima. Sad oko Volge, oko Dona, na rusko-nje- mačkoj granici, u Franceskoj oko Pariza, u Indi- jama, u Palestin: i Maloj Aziji, u južnoj Ugar- skoj i t. d. Sreća da su većinom slučaji osamlje- ni izuzevši Rusiju, gdje mete prilično. Tamo uz tu nesreću pridružila se i druga, Što narod u ne- znanju beni se protiv liječnika, misleći da ga o- ni truju, Domaće vijesti. — Izbori u Zagrebu. Izbori za zagrebačko gradsko zastupstvo počeće na 8 ov. mjeseca. Taj dan bira drugo i treće izborništvo I kotara. Prvo bira na 10, a tri izborništva 1I. kotara na 11, 12 i 13. Na 16 biraju začasni gragjani. Opozici- jonalne novine svejedno dolaze bijele. Svakom po- štom primimo po koju ,Hrvatsku“ ili ,Obzor“ sa dugim praznim stupcima, po čemu vidimo, koliko je danas u Banovini, hvala vladi grofa Hedervari- ja, slobodno rasprostranjivati svoje misli. — Sjajna potvrda hrvatstva u Stonu. U za- dnjem broju tobožnjega ,Dubrovnika“ ima jedan dopis iz Stona, čiji nas je početak u velike obra- dovao. Tu dopisnik kaže, da su mu dodijali ,Cr- venjaci* (pristaše ,Crvene Hrvatske,“ Hrvati) ne za drugo nego jer ih ima sila božija, pošto on sam priznaje, da: ,kuda god se okreneš vidiš ih.“ Mi mu iskreno zahvaljivamo na ovakoj priznanici. — Pišu nam sa Zekovice u Konavlima, a baš iz Rašina dućana : Poručite tomu rišćansko- mu listu u Dubrovniku, da amo nema vala nije- dnoga rišćanina s kraja na kraj Konavala i zato da je sve izmišljotina što on javlja sa Sniježnice, pošto su i Kuojani Hrvati; ni tano nema rišća- na. To mu kažite i pozdravite ga sa strane nje- kijeh Dovjogorana i Brgjana. Neka se mane ćo- rava posla! — Po Dalmaciji priregjuje koncerte odjel tamburaškoga društva bečkih ,Zvonimirovaca.“ — Prisnanja ,Hrvaltskome Klubu.“ Zastu- poik Buzolić primio je brzojavku od općine u Mil- ni na Braču, kojom se ista očituje suglasnom ga njegovim dosadašnjim zastupničkim radom. Isto tako klub je primio pouzdanicu od općine gelačke. — Pučanstvo u Banovini. Po najnovijem popisu ova ima (bez vojnika 2.186.410 stanovni- ka, koji su po vjeri većinom katolici (71.10/0) i pravoslavni (25:90/0), a po narodnosti je Hrvata (od kojih danas njeki hoće da se zovu Srbima) 87:9v/o. Ostalo su Nijemci, Magjari, Česi itd, — Gosp. Marko Petranović javlja, odnosno na jednu našu vijest, da on ne kani kaudidovati va mjesto Bakotićevo za ngrodnog zastupnika. Hm! — Slovenski Narod“ donosi odluku, kojim je zemaljski kapetan Winkler ukinuo zaključak gradskoga ljubljanskoga vijeća glede slovenskih natpisa. Raspis se pozivlje na S 19 osnovnih za- kona. Dakako stvar nije s ovim svršila. Još će re- ći svoju više inštancije. Uz to lijepo primjećuje slovensko glasilo: ako se njemačkoj manjini u Lju- bljani dozvole javni njemački natpisi, tada će i- mati pravo da isto zahtijevaju za sebe i Slovenci u onim mjestima, gdje su manjina. — Ispravak. U prošlom broju potkrala nam ge krupna tiskarska pogreška, Na svršetku uvod- noga: članka treba da ide ovako: g... . da je Bošojak“* izabrao najlošiji put, kojim vodi naše muhamedance. Gradska Kronika. — (Gosti. U našoj je sredini poznati češki kojiževnik gosp. Ludvik Kuba, koji je amo došao, da po kotaru dubrovačkome sabere narodnih po- pjevaka i pjesama, što će on poslije izdati u avo- spdveck.“ U nas je takogjer i gosp. dr. Kosto conte Vojnović umirovljeni profesur zagrebačkoga Sveu- čilišta i tajnik akademije. Boraviće s nama vjeko vrijeme i to_u Gružu, u malenom ljetniku, koga je unajmio. — Promaknuća. Gosp. Herman Mirošević imenovan je lučkim poglavarom, gosp. Simo Pu- lić lučkim pristavom u Dubrovniku, a gosp. Miho Pavlović poštarskim asistentom. Svoj trojici srda- čna čestitanja. — Magister farmacije. Ovih dana promo- viran je u Gracu na čast magistra farmacije naš sugragjanin gosp. Antun Šoletić. Čestitamo ! — Skladnost. Opazismo, da načelnik bar. Gondola ne pozdravlja više €. k. kotarskog po- glavara gosp. Ragazzini-a otkada je ovaj svojom odlukom od 27 jula 1892 br. 10904 pripoznao, da je općina prekršila zakon. Ne činimo komenata. — Glasbe. Ovijeh dana imali smo prigode diviti se baš lijepom napretku naše glazbe pod upravom valjanog učitelja gosp. Suzanke. Njeki trudni komadi izvršeni su bili tako tačno i divno, da je svak ushićen pljeskao. Ovdje nam je opazi- ti, da ona druga t.j. stara muzika ostarila je od- više; muzikanta nema nego samo 17 (ne računa- juć one, što se obuču pro forma kad je kakav sprovod), a kako svira, lasno je svakomu suditi. — Bilo bi više vrijeme da se raspusti, jer je gre- hota za veliki novac, što općina troši: svaki mje- sec 100 fiorina! Bolje da se razdijeli siromasima ! — Javna sjegurnost. Uslijed poznatih nere- da izazvanih od Srba i našeg upita u zadnjemu broju, žandarska patrulja obagja do kasne aoći grad. Zahvalni smo e. k. Vledi, te nam je sada osobna sjegurnost zaštićena. — Na dopustu. Odoše na dopust kot. po- glavar gosp. Ragazzini i ravnatelj voja. genija gosp. Pizzichelli. Prvi povjerio je u pravu ureda gosp. Ivu grofu Vojnoviću. — Utok i tušba. Čujemo da ona šesterica, od kojih četverica bila su nezakonito uapšena od ep- ćine a svi osugjeni radi poznatog napadaja u Gru- žu sa strane Srba, uložiše utok na c. k. Pogla- varstvo i podnesoše tužbu protiv bar. Gondole ra« di zločina javnog nasilja, kažnjiva do 5 godi- na tamnice. — Gospa od Cavtata. U nedjelju u Cavta- tu je velika svečanost Gospe od Snijega (Gospe od Cavtata), Utićiće iz grada glazba i paroprodić - ga izletnicima, a tamo će se držati tombula. — ,»Dubrovnik“ i ćirilica. Zadnji broj sa- mozvanog , Dubrovnika“ bi neustrpljeno dočekan i ushićeno pozd avljen od svakoga. Počeo se obla- čiti svojim pravim i milim odijelom, ,srpskom* ćirilicom, te se sada ne može poreći, da je Du- brovnik i sve što je u njemu ,srpsko,* kako je to u početku ustvrdio Dubrovčanin pop Bućin. Jadni Dubrovniće na što si spao | — Gabinetio di letiura. Ovamošnji autono- maši odlučiše utemeljiti jedan ,Gabinetto di let- tura.“ Mi im ne možemo ništa zamjeriti, jer je pravo da i oni imadu jedno društveno sastajalište osobito sada, kad je i općina u ojihovim rukama. — Ribari! U ,Dalmati“ poznati mu dopi- snik iz Dubrovnika izlijeva svoj jed na nas, što smo ustali na obranu naših ribara, te ismegju o- staloga veli: ,si deplora generalmente che i Chiog- gictti non si spingono in questo mare." Njemu ee čini da su i,regnicoli italiani“ dragi i našijem ri- barima kojijem otimlju kruh iz usta, kako njemu, kome uose na čast vajbolji lov. — Odlikovanje. Vites Antun Zakarija lučki kapetan u Baru (Crnojgori) bijaše ovijeh dana uz druge razliite redove koje taj vrli muš posjeduje nadaren i sa vojničkim viteškim redom Bretogi ' Grgura Velikoga. Čestito mu 1 , ' (biti — Pomoć siromasima. Prigodom sprovoda | pok, Amerlinga njegova rodbina ajetila se ha, radničkog društva i t. d. te im je a ukupa sa 800 do. Bog joj platio 16 Gi m ds. ae omanja A, = a