komu Stevo Kukov rado“ prostor ustupa!
Božo K. uz ostalo veli, po bizantinsku, da je
»0n“ na Ivanjdan ,razvio srpsku zastavu u blizi-
mi crkvice Sv. Ivana“ (na udaljenom dubu od cr-
kve, u gomilu, na tugjem zemljištu), a to ,sve-
tom idejom pomirljivosti i počasti pram srpskom
plemenu, od koga cijenim da svi u ovijem kraje-
vima proishodimo.* Ovdje ne kaže, možda ,u ha-
tor istine,“ dali je razvio zastavu dogovorom sa
bratstvima i na zadovoljstvo puka, ili protivno,
što ga je hodilo da izjavi, već se samo bani, da
je ,on* razvio zastavu, uslijed česa bila je uzne:
mirena sva Dobrota, punim pravom, pošto i sa-
dašoji vje maraštaj uprtim očima ootri vjeke
mjesne spomenike, koji nam svjedoče ljubav bra-
će iza brda. Dolazeći nam na pamet sbivše se
provokacije sa strane kotorskih fakina, o kojim je
bilo. pisano u 34 br. C.H., i ostali neredi, poslje-
dice izvješenja srpske zastave, ne možemo odgo-
netati čemu: ,sveta ideja pomirljivosti(!) i po-
časti (1! !) pram srp. plemenu ?* — Bža Kća ,cije-
nim,“ da smo svi amo Srbi, sili nas da mu spo-
menemo onu latinsku: ,stultum est dicere puta-
bam.“ Dokaze, dokaze (eh, da ih imal) vauka,
kapetane, o tvom i našem tobožnjem srpstvu, al-
troccha: cijenim! — Po onoj in cauda venenum,
diktatorskim tonom naš kapetan završuje : ,.....
glede plemena za stavuo držim da nema Dobro-
“ćanina, koji svojom glavom misliti umije a za tu-
gjom ne ide, koji bi mogao rijeti, da je Hrvat i
da mu Hrvatska krv kroz žile teče,..“ itd. Da-
kle po tvom sudu, svi Dobroćani, koji se prizna-
ju Hrvatima, nijesu nego ludovi, koji svojom gla-
vom mislit ne umiju, već za tugjom idu! Jadni
tvoj tast, što je od tebe dočekao pod starost! U
pamet g. Božo, ispeci pa reci drugi put, i za da-
nas nek ti je dosta. Do vidjenja!
Bokelj-Hrvat.

1z Nevesinja, početkom oktobra.

Amo u nas ne možemo živjet od srpskih i-
zavivanja i napadaja. Neka ih što po novinama
brčkaju ! svaka im u tome sveća kad im je Bog
dao pera i ernila da kvare papir, na kome na sve
Četiri strane svijeta pripovijedaju, .da smo mi svi
amo Srbi. Da to činom zasvjedoče htjeli bi da za
uvijeke nestane iz ovih krajeva, što im nije  mo-
guće da postignu. Osobito se okašaju na muha-
medance.

Čujte ovu. Onomadne sjedala mladež muha-
medanska u kakvi i pjevala hrvatske pjesme, a 0-
sobito onu ,Živila Hrvatska,“  Srbadiji od toga
pjevanja trnule uši te navali bijesna. Bilo je po-
sla oružnistvu, koje ae umiješa da uspostavi mir.
Boli to srbadiju, a još više boli je za Nevesinje,
bež njihovo srpsko gnijezdo, pa se uzvikala kroz
novine da je Čuju na sve četiri strane svijeta, ali
po ovoj teoriji; ovdje Hrvata: nema, dakle ne mo-
že da bude ni hrvatskih pjesama, za to utuci 0-
noga ko ih pjeva. '

Nema Hrvata u Nevesinju! Ima ih bre! kao
što ih ima u Mostaru, u Stocu, u Trebinju, & Lju-
buškom i butum po svoj Hercegovini, a ima ih i
još više nego nazovi-Srba. Hrvati u Hercegovini
danomice rastu, jer je narod  čudoredoiji pa ae
uzmnaža ; oni posjeduju najplodnije zemlje u Her-
cegovini, sve što je bolje u vjihovijem je: rukama
Zato imaju pravo, da se diče hrvatskim imenom i
da ga javno istiću; doma su, gospodari su u zemlji.

Boli to naše Srbe, zato ovako i jauču !
Hercegovac.

Dubrovnik 9 Oktobra.

Komitat osnovan u vlaškoj dub. štampariji
za nadsiranje šena u Dubrovniku, eto je počeo
ozbiljno raditi. Najprvo svoje milostivo oko me-
tnuo je na preparande.

Kako se čita u posljednjemu broju ,Dubrov-
nika,“ hoće da nadležne vlasti ne dopuste prepa-
randam stanovati kod dumana milosrdnica na Pi-
lam, i sbog pedagogičkih i igjeničkih obzira. Čini
mu se da će im samostan biti štetno mjesto, jer
naučene dumanjskom životu, i odgojene strogim
dumanjskim metodam, kad postanu učiteljice naći
će u neposumte čeljadi, pa treba «učiteljice
ne samo da teoretično obučavaju, neg da upućuju

i djecu va praktični život,

Znati je da naše milosrdnice na Pilam po
stupaju prema preparandam sve drulčije nego li
misli slavni komitet. One jedino paze na vjersko
moralno ponašanje preparanada, one kako iskusne
učiteljice znadu različnost kuja prolazi izmegju u-
čiteljskog i dumanjskog stališa, pa im ne treba
pitati savjeta u tome poslu ni od kakvog ,Steva
Vrčevića ili ti kakva povjestničara dubrovačke pe-
dagogije. Uputu na praktični život djevojaka pri-
maju u prepandiji, gdje se nahode u svakdanjem
odnošaju sa svojim učiteljima, koji nijesu ni dum-
ne ni fratri. One se nahode u doticaju sa djecom
u ovoj vježbaonici, koju su dužnn pohagjati i u
njoj djecu praktičnim metodom obučavati i odga-
jati. Kod naših milosrdnica, za preparande nema
nikakva pretjerana stroga odgoja metoda. Prepa-
randam, dopuštena je Šetnja, dopuštene su im sve
čedne i skladne zabave, dopušteno im; je svaki
odnošaj sa poštenim osobam. Jedino nije im do-
pušteno ljubakati po stradunu, ići na kavalkine i
veljune i na skandalozne predstave modernog tea-
tra; kako ni na plesove u dvodanu Bačićevu, gdje
se kroz poklade tako zorno prestavlja moderna

moralnost.
Nu zato, ako je srdit slavni komitat proti

milosrdnicam, ipak vas pošteni Dubrovnik, cijela
Dalmacija, pa mislimo, i iste nadležne vlasti mo-
raju im biti zahvalne.

Što se tiče igijeničkih obzira, opaziti ćemo
Slavnomu komitetu, da je zdravije što preparande
u velikome prostorištu zajeduo dišu i živu, nego
da dvije ili tri, stanuju u kakvoj mokroj, sobici
gdje ne vide ni sunca ni mjeseca. Naše milosrdni-
ce jesu prave gospogje. U njihovu zavodu koji je
prvi izmegju svijeh u Dalmaciji, očito kraljuje či-
stoća, zrak da ne može biti zdraviji, obilnost pre-
hrane, pa da baš istinu rečemo njeki red, njeka
finoća odgoja i vladanje što se u drugim  Zavodi-
ma ne vidi. [ u takomu zavodu stanuju  prepa-
rande za samih šestnaest mjesećnih forinta. Ko o
našim milosrdnicamam, i o njihovu zavodu  pro-
tivno misli, možemo mu reći, ili da zavod nije
nigda posjetio, ili da govori jedino iz vjerske mr-
žuje. Istina je da ima skladnih obitelji u Dubrov-
niku, kojim bi roditelji mogli povjeriti svoje dje.
vojke, nu ako im je najugodnije povjeriti ih mi-
losrdnicam zašto se zato ima ljutiti Slavni komi-
tat ? Čudimo se pak da Slavni Komitat, koji sa-
stoji od osoba, koje na polju javne i privatne mo-
ralnosti zadobiše tolike zasluge, zapostavlja mo-
ralne opće interese privatnoj materijalnoj koristi.
Nu u Dubrovniku već ne čudimo se ničemu!

Usuprot molbenici  Slavnog Komitata, mi
dakle pozivljemo Nadležne Vlasti, da narede što
prije, neka sve preparande primljene budu od na-
ših vrlih milosrdnica na stan i prehranu ; a da se
ne obzire na budalaštine vlaškog  klepetala. Sva
pokrajina biti će im zahvalna,

Cerro de Paseo svrhom Avgusta.
Nazad njekoliko dana  opazih taj novi list
» Dubrovnik“ te me veoma iznenadi da je pisan
latinicom, mješte ćirilicom kA srpski organ.
Najvećma mi uzrujaše živce, ta gospoda Sr-
bići, gdje nazivlju Starčevića Srpskim  izrodom ;
hotijo bih šamo zapitat tu veleučenu gospodu Sr-
be da mi dokažu po čemu je Starčević Srb?
> Možda će biti rodom iz Beograda ili iz te
Srpske Šparte, Slivnice? S druge strane, gdje na-
zivlje naš krasni Dubrovnik  koljevku hrvatskih
sinova srpskim gradom! O Dubrovčani što ste do-
čekali, da tu hrvatsku Atenu, ono jučer malo do-
gona posrbi! Gdje ste ? O naši pradjedovi Dubrov-
čani! Da uskrsnete, te dokažete, da su Gundulić
j avi mi ostali, pravi sinovi nuše mile domovine
Hrvatske |
Ja kao Dubrovčanin i Hrvat veoma Vas mo-
lim, Gospodine Uredniče ,Orvene Hrvatske“ da
bistu uvrstili ova moja dva retka, u Vaš cijenjeni
list, obznanjujuć gospodu Srbe, da svu našu na.
selbinu ,Austro-Ugarsku“ u Cerru sačinjaju  Hr-
vati (itim dva pravoslavna. Srba -koji se sa svim
tim s nama slažu). Zbog toga veoma uljudno moli-
mo Gospodina urednika  ,Dubrovnika,* da nam
ne šalje taj svoj srpski list, jer da će mu uvijek
biti povraćen natrag ; buduć da na veoma  lažljiv
i bezobrazan način napada Dubrovnik i Hrvate.

Da si mi sdravo, Gila gOcvena Hryataka [*

Iofluenća žestoko hara po ovim stranama.
Kambije je veoma visoko, t. j. sol Peruanski mje-
šte 48 pfeniga nevalja nego 27. Dakle pomislite
malo u kakvom smo stanju! Jedan koji bi hotio
poslat svojim u Europu malo novca mora izgubiti

najmanje 50 ofo.
Dubrovčanin Hrvat.

Pogled po svijetu.

— Nemili gost, kolera, zahvatila je Budim-
peštu u Madžarskoj. Do sada ne ide baš na gore
nu svaki dan ih oboli, po službenim dojavama do
preko trideset čeljadi. a umire ih do jedne treći-
ne bolesnika. Konstantovano je takogjer da se je
pojavila azijska kolera i u Segedinu i umrlo je
njekoliko čeljadi..

— Austrijski zastupnici u delegacijama htje-
li su da se delegacije odgode radi bolesti i za to
su učinili svoj prijedlog, a ugarski ministar-.pred-
sjednik otišao je u Beč, da ih skloni da odustanu
od toga prijedloga. U vojničkom odboru ugarske
delegacije prihvaćen je prijedlog madžara Hegeđdii-
sa: Ministar rata se upućuje, da odredi da se po-
stavi u Madžarskoj i treća akademija vojnička.
Osim toga njeki su Madžari htjeli da bude u nji-
hovim akademijama madžarski jezik u svim pred -
metima nastavnim.

Brzojavljaju cam iz Trsta:

Mladoćeški zastupnik Eim kritizirao je odno-
šaje bosanske, kazao je nadalje da pravoslavni te-
že izvan granica monarhije, a da je ostalo pučan-
stvo nezadovoljno.

— Za narodnosnu konferenciju, koja je sa-
zvana za mjesec novembar u Beč, prijavilo se je
odasvuda iz Austro-Ugarske monarhije ljudi razli-
čite narodnosti: Čeha, Slovaka, Rusina, Hrvata,
Slovenaca Rumunja itd. U ovoj konferenciji misli
se raspravljati o državno-pravnom  preustrojenju
dualističke monarhije u federativou i o ostalim
stvarima, koje bi bile na korist narodnostima ne-
njemačkim i nemadžarskim.

-- Dne 9 0. mj. obdržali u Pragu svečan
sastanak u slavu carskog reskripta od 12 rujna
1871. Tom je prilikom dr. Kaizl rekao i ovo:
pČeško državno pravo ne sastoji se u požutjeloj
pergameni, već je to sveto, stoljećima zajamčeno
pravo češkoga naroda, što ga je car g. 1871 sve-
čano potvrdio.“ Sastanak je pak stvorio resoluci-
ju, kojom se pozivlju staročesi da polože svoje
mandate, '

— Državno vadodvjetništvo u Kološvaru 0-
dredilo je sudbeno progonstvo protiva onih ru-
munjskih patriota, koji su koncem svibnja t. g.
htjeli u Beču predati kralju memoraodum kao
pritužbu proti magjarskom nasilju. Magjari se za-
ista igraju vatrom, a već su državi i osigurali pri-

jateljstvo Rumunja u slučaju rata.

— Izmedju Rusije i Turske vade se predgo+
vori o nekim novim pogodnostima, koje bi Turska
imala učiniti Rusiji što se tiće prelaza Dardanela.

Domaće vijesti.

— Poznati Don Kichotte Pasmandy  potu-
Žžio se u proračunskom odboru  mag-hrv. sabora
na tobožnje tendeciozve napadaje u stranim oovi-
nama proti Magjarima a u tom ga je divno  ac-
compagnirao čuveni okresivač, slavni srbski za-
stupnik u raznima saborima,  kanoti u ,Trojedni-
ci* u magjarskom saboru i u delegacijama.

— Hrvatsko pjevačko društvv ,Kolo* u Za.
grebu, proslaviti će zanimljivim koncertom svoju
tridesetgodišnjiću.

— Pišu nam is Kotora. — Perjanice srpske
omladine osmero njih na broju, radi poznatih is.
greda počinjenih u mirnoj Dobroti dne 10 prošlog
Septembra bijahu od Kotarskog Poglavarstva kaž-
njeni sa tamnicom od dva do šest dana.

Dočim žalimo što su moralni krivci isbjegli
zasluženoj kasni, molimo nadlešne vlasti da i na

dalje saprijeće i kasne svako poremečenje javnog
mira i isasivanje miroog pučapatra, | omar |