List islazi svakom subotom, a cijena mu je unaprijed za Dubrovnik: na cijelu go-

godinu fior. 4: 560, na pć godine flor. 2: 25; sa inosemstvo fior. 4 i poslarski troškovi. |

U DUBROVNIKU 12.

Pojedini broj Stoji 10 novč. Ko ne vrati list kad inu pretplata mine, smatra se tiskaju po pogodbi. j
I Rukopisi se ne o vraćaju. Listove nefraokirane ne prima ni uredništvo # prava. ,

đa je predsta i za dona: M terene

Notembra 1892;

Pretplata i oglasi puaćaja 88 upravi ,Crvene Hrvatske* u Dubromniku a spes
dinu fior, 4, na po godine fior, 2; Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Harcegovisu: na cijelu | šalju se Uredništvu.



Za oglase, zahvale i ost. plsća se 10 ndrč. po retku, a oglasi koji se više s



Viteška a

Zbilja! možemo reći da su iz obijesti izgu-
bili sjevernicu. N&guadu više, ni to rade, ni što
govore, ni kako da vladaju ; u svakom javnom ko-
raku ne mogu da sakriju svoju mongolsku ćud.

. epodari situacije u mogurkiji, ne shvataju
važnost svoga položaja, ve upotrebljuju ga drug-
dje nego u ugnjetavanju varoda, koji imadu pra-
va da dobiju ono što oni već uživaju. Na gjeteru
pritistuli Slovake, na istoku Ruse, na jugo-zapa-
du bunjevačke Hrvate. Tri milijuna Rumunja u
Erdelju i istočnoj Ugarskoj nemadu niti jednoga
zastupnika svoga, a kamo li 90 kako to pravica
žahtijeva. Srbi u Banatu i Bačkoj kušaju na sve
pačine da im ugode, ali ni oni dosta puta ne mo-
gu, da im izvrše njihove hire i eto ih onda na
muci. U jednu riječ sa ovim narodima postupaju
kao razmaženi i iskvareni gospodičić sa svojim
siromašnim Školskim drugovima.

Nego ni to nije im dosta. Nije im dosta što
su u svojoj. Magjariji ed "Karpata do Drave uni-
Štili svaki pokret, svaki javni trag života drugih
naroda, što su njihovo biće pokrili plaštem mou+
golskog nasilja, neka svijet ne vidi što oni trpe;
još bi vješto htjeh. Htjeli bi da ih ne stane, da
ih iskorijene. Ali kako? Jezikom, uije moguće,
niko ga peće, ne rasumije ; kulturom, i još ma-
nje kad je ova i njima potrebita, Da kako?

Evo kako. Izmisliše okrutno zvijersko sre-
stvo: Odijeliti malu dječicu, koju su majke tek od
sišo odbile, od svojih roditelja ; dignat ih iz nji-
hova zagrljaja, te 'ih: metouti u njekakve zavode,
gdje će čuti jedino slatki jesik“Arpuda Srdmbatal
Što još wikomu' na: svijetu niti va'um ne pade,
oni eto isvagjeju1 Po tome vidi we njihova tatar“
ska :ćud. “Ovako su 'i Turci 'u srednjemu vijeku
odgajali jagnjičare — a > “u mi "jed oro iz
njega izašli. (o

Pa ini ovo nije još vi. "Podigoše progon-
stva protiv jadcvijeh Rumunja. Ove godine htjedo-
še vesretnići darse kruni: potuž#ć na :nepravile, ali

)

s . ——- Z ———>— — Z

vilezovi isposlovaše da ih kruna ne primi preda-
ge. Rumunjska omladina  potužila. se Buropi va
tegote što ih trpi ova i njezin narod. Radi toga
povedoše protiv. vjih nečuveni  monstre-proces,
koji će se po nesretnike zlo svršiti. Optuženika
ima sa svib strana ; iz Erdelja i Ugarske, iz gjač+
kih, odvjetničkih, svećeničkih, trgovačkih i vovi-
Darskih stališa s ima ih na stotine!

LA što da rećeme o Hrvatskoj ? Ova ga svom
svojom aetonomijom dospjela je, servilnošću svojih,
u taki položaj, da.joj je volja viteške braće sveti
Zakon. d

U njezivu autonomiju zabolisu vitegovi svoje
ruujave prste ; dana3 miješaju crkvenom, sutra će u-
pravnom, prekosutra školskom i sudbenom; Rutono+
mijom raspolažu brvatskim novcem, ali što je to vji-
ma ? Zar smije da bude kakve Hrvatske ? Zar ono ni-
jesu vjihove Županije 2 Njihov diktator nije na kar-
ti nalazio Hrvatske, a oni da je otkriju! Ne, ne-
ma je, ne smije da je bude. Njihove gore, njiho-
ve rijeke, njihove krasne slavonske šume, njihovo
paše Jadransko more, vrhunac. njihovih aspira-
ćija! Ej, kako bi to lijepo bilo ]

A ko bi nabrojio sve njihove obijesti i na-
prasitosti 2 Ko bi izmjerio i opisno njihovu silu ?
ko pozna azijatsku im ćud?

Oni ko je ćuti.

X “ EJ

Ali svikolici nijesu ovaki. Ovaka vam je
samo tako zvana liberalna stranka  magjarska,
stranka koja je danas va vladi. J to je njihova
najpopuatljivija, najumjerenija stranka !.!

Da pomislite kakve su ostale 1...

Imaju ih još dvije, jedna: gora od druge : gu-
mjerenu opoziciju“ ili ti Apponijevos i treću naj-
radikaluije skrsjnju ljevitu. Što hoće Apponijeva
stranka ? Da. dogje na vludu. A što hoće: skrajuja
ljevica? Ne zna ni ona, Ona hoće veliku Magjuriju,
hoće zato da vatare i skrši sve što joj ma. put
staje; sliči 'orkanu koji se zametnuo jedino da
pustoši,

Ova dvojica nijesu niti iz. daleka. zadovoljni



ROPLISTAK

se li Kačić: bio «Hrvat, je li hrvatski
| osjećao f

«Više. valja jadan smišljena, nego sto nepro-

mom o naš narod, A mi . prrporpinmo

ro. zapam eko zaželio da hrva

Kat bade bebi it pa ie Va »Kačič je srbin“,

badiju“povjer&fsla u to kao u Sveto" Pismo i

i foo! samo: prosta čeljad vjihova nego, rekao bih,

ojnaona: plave. Da, ja da misao de. kraja. kriva

Me sj Ka Pana iz Kačićevo ,Pje-

I i e. jasno, da je

đ ROO da“ ula, & ćao, s da je na:

rad rim la Da it ola sam | i. u
maogo zgoda. U, mima se o»Pjesmarice

grani LIME de

rogije kuda je Soboti

dan > A luljje pade nah ad loš re slo«

ia sadanoth: ovojalku Are
9





gie: ,Ne čudi ge, drogi pobratime,  Krajišnjiče i
Hrvaćanime.“ Ko su najviše, čitaoci. njegove pje-
sme, nego narod njegova kraja, pa ga on zove
hrvatskim !

Osim ovakih primjera gdje naš pjesnik uzno-
si hrvastvo i zove svoj narod hrvatskim, ima još
njegovih riječi, kojima kaže za vnjeki dio našega
naroda i naše zemlje da je hrvatski, Dosta nam
je da dokažemo samo za njeki dio Dalmacije da
ga on nazivlje hrvatskim, a to osobito onaj za
koji se prepiru srbi da je njihov, a o sjevernoj
Dalmaciji reći ćemo samo w opće. Kotarini, krini
jenaci, to tu mu hrvati, kako kaže u svakoj pje-
mi gdje ih spominje, O kaštelanivu Rotundiću
kaže: pSvidoče mu kolajne od. zlata, da je bio
dika od Arvata.“ U pjebii 109. plevajaći o Omiš.
kom junaku Despotoviću veli: »To je slava hr:
vatskih vojvodi.“ “Došli smo'do Primorju: rogje-
noga kraja pjesnikova, pai to on aazivlja brvat-

skim. U pjesmi 119, ra nik je nd Kotora
tora

Tam k
o Marani: je obe i bilo

do dorairo mutne
PA Tja: vil, (6€ Pllmotji:
Leda

vojnika u toj +
stotina po vo" 4 prid: spine “ne:



pe 562 Saihdšk Ai

što radi pumjetena“ stranka # od koje radnje m'
šmo gore nabrojili jedan mali dio. Njima je to/sva
ništa, Liberalna stranka, oni kažu,odviše je pomir«
ljiva, odviše popušta drugim karddtana": ; ona“hne
valja za ništa. Zato, narode,“ viču mu oni 'svakt
dan, prokuni liberalce, pljeni“ na njih? Evo naš
k tebi, mi čemo da s tobom višak t Dogji
k nama!

A narod ? Narod, viteški“ koi voje mu, —
ide k njima!

Liberalnu su stranku  pocijepuli, | iiterdini
vladu uništili. Još ona dihće, ali toliko da ispasti
dušu. Švaki dan očekujemo njezinu smrt, njezino
rasulo. Tad će nastati najviša kriza, to je mokar:
kija doživjela otkad je ustavnom državom. je s

A što ćemo mi Hrvati? (“0% (očuh ev

Stojimo licem ulice, oči u oči Velikoga preo-
kreta. Gledamo propast jedne velike stranke, | A'"na
mjesto nje vidimo gdje se dižu najveći  šoviniste,
što ih pamet ljudska može pomisliti. A:

Znamo nadalje da u zemlji gdje se“ to žbiva.
ima 7 milijuna ljudi, koji se igraju na, gospodara).
a 10 milijuna onih, kojim je dopanula loga s staja,
Ovih je dakle dosta više.

Zoamo pak kako u drugoj poloviši pini
žave namrgogjenim čelom, oštrim 'okomn gledaju
pa narod, koji danas čisto i bistro kaže, da. mu je
Košut Bog i da on drugoga “Boga na temi
ne vidi.

A znamo i to, da Jelačiće i * Paskijeviće, cr-
na zemlja krije i da ih više nije moguće oživjeti
— nije moguće!

A znamo i onu: pritisnuto ate. sve ma, vić
be skače.

Zato idemo pouzdanijem korakom u u nusret
ovoj krizi. Mi se nje ne bojimo 'mi odi vje dosta
očekujemo, Boj koji će se u Magjar: skoj voditi bi:
će boj izmegju dualista i onih ma neće, koji
traže porsonalnu uniju. Lasno da dobije. nade na+
čelo, ovo koje hoće ravnopravnost paroda,, koja
hoće da se svaćija prava štuju.



gova. kraja, iz Primorja. Hajdemo malo dalje da
vidimo zove li hrvatima i narod, koji je preko še:

retve. Kako ne zove, kad on doro
pošten čovjek ?  Pjevajući a pjesini 127. slavio
tezova Kotorskih, navija gusle:javorove i pjeva

Ej Kotore, gnjizdo sokdloro “* 01900
Na visokoj grani suvijeno . ', \ Bi
Svijeno je na jeli zelenoj: +

Ter pokriva buku od Kotora
Koja vo je dika od Hrvata

I viteško srce od junaka,

Is ovoga možemo suditi da je i narod dubnovatki
bio Kačiću hrvatski, jer kad voli ,da su do Nera,
tve hrvati, a opet d a au u Boći, i ono, šta j

izmegju te dvije tačko, te .Ž a da ne bit
hrvatsko. ''
Gtovani: čitaoci, ikonjja ke zimski. čuditi *
ko šo pako > wins Kačića, koji se je. rd
o

u pohana he We 0 za
mia kem nego 1 RL a
pjesmu: A ak vladići Njegošu
Parka Drea Pos rw
gu j 4 Fi l
oda ikre da .
kali i ead Šute, ali sato ljage se nijesu
| kiauito suda dato 2: 1li-g0: omamivi (*

"IK meju?