za Njemaški sabor je otvoren.:Prljestolni ga- ' or navješteje: manjak od 42 milijuna.za poslovnu godinu 1891-92; a kaže da za ova godinu nije vjerojatan povoljniji uspjeh. — Sasvim tim Nje- Inačka se sve više naoružaje i kori Austriju što se: i ona ne miče. ,N. Fr. Presse“ u jednom od Zadnjih brojeva odgovara Berlinu, da ova ne želi Austriji onake' vojne osnove kakva će sada doći pred njihov Reichstag. — U Srbiji u općiuskim izborima izvojevali ša liberalci sjajnu pobjedu, koja je uništila hra- brost skrajnih šovinista, rabodikala. Izbori za skup- Štinu neće se obavit prije proljeća dojduće godi- ne. Dotole vlada ima vremena da radi. Domaće vijesti. — Katolička Dalmacija“ u dva broja i u dugim člancima obazire se ga kratki odgovor, koji smo opremili našim novinama, te su sam predbacili naše držanje prigodom one Klaićeve ve- čere. Mi joj nemamo što da, odgovorimo, kad ona neće da nam uvaži našu izjavu u kojoj smo rekli da čineći onaj korak izabrali smo manje slo. Za to ne bi svršili do vijeka, a mi imamo toliko posla i toliko nevolja o kojim da govorimo, da nam ge čini >sasvijem štetno po samu stvar, kad bi mi a nadijem odgovorima zaoštrili odoošaj iz- megju nasi.“ Opazićemo samo ovo troje : Prvo da se ,Kat. Dalm.“ radi držanja ,Naše Sloge“ ne bi imala o- braćati na nas, nego prije na našu zaslužnu tršćan- sku drugaricu, da joj ga ona ista razjasni; drugo da su pravaši u srednjoj Dalmaciji odobrili naše postupanje obzirom na dubrovačke i bokeške okol- nosti, kao što su bam ga već unaprijed odobrili i pravaši iz Banovine va riječkom sastanku ; a tre- će da njeke sumnje, koje je naša drugarica izvo- ljela istaknuti u svom prvom članku nas veoma bole, te je lijepo molimo da ih se drugi put do- bro čuva, a osobito da se ćuva igre s riječima, jer bismo u protivnom slučaju mi došli do osvje- dočenja, da su bili kakvi drugi razlozi, koji su je naveli da se o nas zadije »U ime istine i načela," Najposlje željeli bi da pam više ne šalje na dar one vijesti o luterstvu njemačkoga cara, koje se nas ni najmanje ne tiču, jer nam samo spomi- vje njeke izjave radi dopis4 proti Slavenima štam- panijeh u jednom polu-mjesečniku rimskom, Ali ponavljamo :. najbolje da .ne trošimo vri- jeme u ove sitnarije, kad imamo prečih i gaje- dničkih nam dužnosti. — Spljetski ,Narod“ u zadnjem broju u do- pisu iz. Dubrovnika donosi imenik onih koji su pri- sustvovali i koji nijesu prisustvovali Klaićevoj ve. čeri. Prosto mu bilo, ali zašto je prekorio poslje- dnje sw dobročinstvittu što je kome cd “njih uči. pio dr. Klaić? To vije lealno, dragi dopisniće, jer za dobročinstva se ne prodavaju mišljenja ni osvje- dočenja. Čovjek ae može za -kakvu potrebu obra- | titi i svome prijatelju protivne stranke, dapače pro- tivne narodnosti pak što zato? — Krasna samisao. Česi su izmislili lijepu ideju : prva nova kruna (50 novč.) što dogje u ru- ke Čehu, mora da je ovaj dade za Komepskijeve škole. Ova ideja omilila je i Nijemcima te su je oni preuzeli za gebe : prva kruna neka se žrtvuje za Schulwerein. Zato su Slovenci obredili da sva- ki prvu krunu daruje društvu Sv. Cirila i Metoda. Kod nas Hrvata prva kruna neka pogje za sveučilište. Ovo je krasna zamisao koja nam dola- zi iz Banovine. Kad bi svi rodoljubi bez razli- ke stranaka nju izvršili, mi bi imali liječnički fa- kultet. Zato pazite dobro! Početkom nove godine stupiti će u kolanje novi novac, ne više fiorin po 100 novčića nego kruna, koja, kako znate, vrijedi 50. Prva što vam dogje u ruke neka pogje za fa- kultet. Pošaljite je komu hoćete ili neka sakupi sva- ko mjesto svoje. Pravaši u ovom slučaju valja da žrtvuju dvi- je* za sveučilište i za dom Starčeviću. Jesmo li od riječi? Neka se zato odmah u svakom kraju počne raditi, ueka svaki čestiti Hrvat zna što će sa prvom krunom. — Na glavnoj je skupštini ,društva u pot- poru ubogih dalmat. sveućil. gjaka u Zagrebu,“ ob- držanoj 4|11, 1892, bio imenovan slijedeći odbor: presjednikom gosp. Ivan Žuvela stud. inr. tajni- kom Ante Roje stud. phil. blagajnikom gosp. Fra- njo Alačević stud. inr. još odbornicima gospoda Ante Karlovac i Ivan Anićini oba stud. pharm. — Tuži nam se prijatelj iz Stoca, da je tamo ove godine duhan u bescjenje otišao, još Kore nego lanjske godine. Kontrolor, piše num prijatelj, mećao redom u treći ili četvrti razred, ali došao savjetnik te onaj iz trećeg prebaci u četvrti, a iz četvrtog u peti. Šumu od duhana ba- ci u gjubre. Sad gone ovo gjubre na njivu jer i oni sade. Narod ište je po 20 novč. kilogram, ali zaludu ne daju je nego u gjubre. — U Spljetu a petak poćela je rasprava protiv onih Crnogoracs koji su ubili Grujicu Nik- čevića, Ovaj je otvoreno u raznim prigodama bio ustao protiva knezu Nikoli. Parnica se očekuje najvećom napetošću. — Pri izboru novog općinskog upravitelj. stva u Dobroti, obavljenom dne 30 oktobra 0. g. bješe izabrani: načelnikom Luka Tripković a pri. sjednicima Dabinović Bogdan, Dobrilović Gjuro, Tripkovjć Pero Andr. i Radoničić Filip, a u Sto- nu: Petar Perić načelnikom, a Marin Gučić, Miće Radulić, Niko Hrdalo, Pero Ovitanović, Mato Le- dinić i Simo Ljeban, općinskim prisjednicima. Gradska Kronika. — Ubinam gentium sumus! Starac Antun Šmidel rodom iz Češke, nastanjen je u Dubrov- niku jur od god, 1852. Ima dva sina Miha i ma- genčija, ukusa, hoće prije svega vanjski efekat. Zato je i Tosea,'to najslabije djelo ženijalnog Bar- dou-a, probudila silnu sevsaciju i veliko oduševlje- nje. A ipak koliko je niže od ono dvoje drama, što smo spomenuli! Niže i praznije! Koji neukus, koja brutalvost, i koja ?.., neistina | Možda zato da je ,»Dubrovoik“ preporučio Toscu kao prestav- nicu liberalizma! ! Nećemo se upuštati u polemi. ke, ali žao os je svegj, kad neko zavagja neuke svojom botimičnom neukosti. Što bi rekao koji li. beralni ma i radikalui list franceski, kad bi mu neko btio dokazati uzvišenost namisli Sardouovih drama a osobito Toske? Homeričan smijeh, pak onaj stereo- tipni sarkastićni idiots a kojijem šibaja bombasti. čnu banalnost kakvog bourgeois bio bi odgovorom ma taj uo čuveni paradox. ' š Bariiou, najpraktičniji dramatičar broga veli. koga naroda, srčanost imao je, rijetku braniti | doka. Sivati sye 000 što je najnovije i najmodernije u ži. Votu svoga naroda < a us to dogodilo mu se da je često branio u teku malo mjeseca pro i contra Faspit i neraziruživost ženitbe, autokratsku i par- lameutarnu monarbiju, revolucija i reakciju. S to- i. vidimo o Dačela zastupana u Ji. Daniel Rochat, Famille Benoiton, Ra- dopur, Pari, Turaidor itd, U najnovije doba pak pustio je i to slavodobitno šarovno polje ak- taalnosti, pak postao dramatičkim kuhačem najveće moderne tragedice pustolovne Sare Bernardove. Nje- ginoj nezasitnoj želji za ezcentričnost čuvstava i to. aleta, moramo zahvaliti postanak Fedore, Theo. dore Kleopatre i Toske. Triumfe slavila je tu nje- zina umjetnost i njezini krojači; ali o kakvoj pravoj književnosti niti sjene. Rukavice do rame- na Fedore, bizaotinski plašti Theodore, frangje oko pasa u Kleopatri klobuci a Ia directoire u Toski nestali su i propadaju u dramama g. Sardou.a a nestati će posve, kad Sara ushtjod bude stvoriti novijeh rukavica plašta i krpetina, Da je općinstvo pozdravilo Tosku ima se pripisati onoj istinktiov. noj narivnosti svakoga ljudstva na okupu, koje će usklikouti od veselja kud se akrobat prošeta na konopom preko kupjerala, a mučat će vukovilu kad mu zaudaraš [šeethovenovu sonatu ill Hayd- nov minuet. Estetika, filozofija, umjetnost moraju tu da šute. Samo povijest — mora se umijati u lice božici Sari i njezinomu dramaturgu Sardou-u, kada premještaju grozote inquisicije u Rimu god. 1800 1! Tortura pod vixiom Pija VI. i Pija VILJI 1! To je doista nom plus ulira mistifikacije, Ali — Bara je tako bijela! . loljetnog Antuna. Prvi je resetvlst kod C, K. rata6 mornarice, gdje je vršio svoju službu kao dobro- voljac, drugi pripada mjesnom C. i K. bataljunu domobranstva. Nedavno puče grom iz vedra neba za obitelj ovog starca. Premda nije niko ni njega ni ojegove sinove saslušao, primiše ova dvojica općinsku 0- dluku Br. 2695, kojom im se priopćuje dopis Ko- tarskog Poglavarstva, što ih osugjuje na prisilni izgon, jer da oni nemađu nikakva sanata niti stal- na posla. Najbolje se vidi da je Upravna Oblast bila lažno obaviještena, po tom što su oni u svome u- toku dokazali, da su po zanatu pomorci, da je Antun vlasnik bracijere ,Marietta* kojom se pre- branjuje, premda mu nema nego 22 godine. Miho pak dokazao je da je posjednik lagje ,Fanny“ kojom pošteno zaslužuje kruh sebi i obitelji svojoj. Kad braća Šmideli primiše općinsku odluku, koja svršava sa dosada nečuvenom naredbom, da odmah moraju uložiti utok, pogjoše k općinskom red. povjereniku, tražeć da im se zato dopusti ba- rem tri dana. Ali Kuego duro: ne — odmah — ili ćete biti na silu prognani! Kad čovjek promisli da je Antun maloljetan, te da stoga mora stanovati gdje i otac ma, a Mi: ho da je otac obitelji koju bi morao ostaviti ; pa i to da i jedan i drugi, što je u utoku na Visoko Namjesništvo nepobitno dokazano, imaju nješto švoga što se ne može na putu ostaviti, jer je je- dan posjednik dracijere a drusi lagje, onda slično postupanje čini nam se ne samo okrutno nego i bezumno. Ali Šmideli, koji su u utoku ispravno doka- zali, da imaju svoj zanat i potrebita arestva da ga više, koji pošteno rade i svojim se radom hra- ne, a da nijesu nikome na teret, imaju taj veliki porok da su Hrvati Dok sve ovo iznosimo na javnost, da. svijet sudi, umoljavamo Sl. Upravnu Oblast da se uva- prijeda ona po svojim organima obavijesti o sva- koj stvari i presluša osobe te općina tuži. Mi se čvrsto nadamo da će ovoj našoj želji biti udovo- ljeno, jer je prva dužnost upravne oblasti da na- stoji, da se svakome pravica jednako radi bio on Srbin ili bio Hrvat. Inako se zgagjaju dogagjaji slični onom, kojijem se je bavilo 28. oktobra ove godine Carevinsko Vrhovno Sudište u: Beču, kad su njekog Rubensteina u Zotkievu u Galiciji osu- dili na prisilni izgon tobože jer da je bez zanata i da nema srestava da sebe uzdrži. Pomenuto pak sudište, bolje obaviješteno, sudilo je da je u Ra- bensteinovoj osobi bilo povrijegjeno pravo ličue slobode i slobodnog boravišta, što je zajamčeno temeljnim državnim zakonima. Neka se starija o- blast pobrine da sličnih primjera kod nas ne bude. — ,Liberalisam." Ovih dana prestavljala se u našem teatru ,Tosca,“ od Sardou-a, u kome se opisuju njeke prijesude koje nijesu drugo nego 0- statak siredovječnog doba. Komad se svidio i dru- štvo ga podalo dva puta, Vrag zna žto su naši ,Srbi“ anijevali u avo- joj slobodoumnoj glavi, kad su u prošlom broju svoga lista s ,Toscom“ napali na nas, govoreći da hrvatska stranka u Dubrovniku teži da ih po- vrati pako i ne baš na ona crna vremena svakako na reakciju“ prouv koje se bori njihov si paki li“ beralizam. Za tijem govore o napadajima na Re- nana, što su izišli u ,Obzoru“ te napokon pitaju što kužo na ovu ,reakciju* Dr, Pero Čingrija, koji prigodom jubileja Pia IX. nije dopustio da se ra- svijetli općinska zgrada, Ne znamo što ga ulazi Tosca" sa hrvatskom strankom u Dubrovniku, i kako imadu obraza da predbnenju reakciju nama, koji jedini uećemo da ge opet u drugom liku, povrate ona ,crna vreme- na,“ koji nećetno da nam sad počnu zapovijedat kalugjeri i rišćunski popovi, ksko što zapovijeda. je njima ona dta fanariota i četiri njihove skutonoše. koji te sslobođoumne* Srbe u Dubrovniku za nos potežu. Ovo će im reći i dr. Pero Gingrlja, Neka nam reću prvaci naših protivnika — Vlaho Matijević, pop Bućin i dum Baro Broili — smije li ,Dubrovnik“ pisati o nekakvoj našoj re. akciji ave dok se po sred grada diše vjerska ško. la vjegovih gospodara. Ukinite vate obje konie- tlonalao dkole i tad ćemo vau vjerevath ==