NIJANSE laze spoboriltci: 4? “ List izlazi svakom sabotom, a cijena. ma je uasprijed sa Dubrovnik ; na cijelu go- U DUBROVNIKU ' 16. Janaara 1899. dinu f0r. 4, da po godine Mor. 2; Za Austro; Ugarsku, Bosnu i Hercegovinu: na cijelu | lju se Uredništva. godina don 4:80, na po godine dot. 3: 28; se inušeništoo for. 4 i poštarski troškovi. #5! Pojedini broj stoji 10 nove. | (Ko mno: vrsti (list kad ma: pripa sb, smatra se da-je gredieejea i sa doša+ o pa a pra | Primičemo' se kraju! iaše' prve godine & imaino ' predbrojnika, koji nam “još daguju - pretplata usprkos svih | poziva. Mi ih ozbiljno molimo, da ne kasne, jee. tim stvaraju, pote- škoća .lista. , Istodobno pozivljemo : naše :pret- IRN da obnove pretplata za: druga godinu. Cijena je ;Crvenoj: Hrvatskoj“ za 'Au- stro-Ugarsku i i\ Bosni 'Herčegovind pa godinu 4] flor. a na po godine 2 "for. 25 norč. Oran prigodom. preporučamo, rodoljubi- bitu U te, nijesu, predbrojeni .ueka nas potpo: mognu: točnom .pretplatoni: u ovoj: borbi za hreatstvo. Cijena lista: stiinjutno+ počush * tro: seyVial ho je utnjetena. Miš Crvene Hrvatske." Kara šik. ga Teo Ova adoniša perijoa na Mratkom saboru na omaka je. Još će bit sstao )idvije, najviše tri sjednice. Po onomu što se čuja; novi izbori oba- viće se još: ovoga \proljaća, 'a izbori su hrvatski sabor jesu važan: čin, čiji ispadak napetošću če- kaju ne samo Hrvati, već tićava: ritratnvi i još kogod van monarkije. ' h Ovoga puta stegnut je brij zastupnika, a borbe biće kao uvjek. Ipak mi mođemo već una: prijed gonetati ispadak izbora: Još : bolje od naš stranka, za koja kaže se, da vodi“ glavnu riječ u zemlji - narodna stranka. Bogu: fivšla pozaati su odnošaji :& Hrvatskoj, pa se niko: neće podati tlu: zijama, dok saborska: većina: mirise duše čeka, da dogje (čas, kad :če:Kovačevići, Cavajt i ostali po- stavit u gibanjejonaj strašni stroj, oj djoj /ne- prijazne glasove čisti kako metlom. | | Svak će se upitatit:::a kakva jo ta stranka, koja se hvali, đa vodi glavnu riječ u banovini i ko- ja sjedi u velikoj većini na Markovu Trgu? Na ovako pitanje bilo bi teško odgovorit su dvije ri- ječi. Posegnuti u bližu ili dalju prošlost stranke o kojoj ja govori zah 'samo povećati konfoziju, što nam u ostalom bije potrebito, jer je to isto i njezina sadašnjost. Oštanimio dakle kod ove zadnje. ' Stranka lira dva, kako IH zovu, kluba :* br- , vatski i srpski; a svaki opet &astoji iz više Busn- ca razne bojć''| ražnlhi načela: ilitodnosnih, politi- čkihi i vjerskih, koji stoje megjutobno u u telikoj o- prijeci. — Oni koji se najviše ištiču u hrvatskom odjela'bilt' bf': “Nikole pl. Ozernttovićh, leader veći- na, osobiii prijatalj Miov i prestavnik unijonista strogi 1 novoga kova, koji ima tu veliku manu, negdslnji lire ; Kovačević, U nio, gotnett junak “istok; geredorfer; rr 'ao diti tudaljed ; pret resjediik“ sabora Mi šnji, utarčevi vjestitelj_E da je inkron ;' pa Vak SiS tz dašoji ljubtaici “blškop rs ajeti“ iiali, #1 : a e bio vela a 1) tai do- ' i ws njega njeki čitnovi Nk doka“ ov stva, pa Pavić, Mikulčić, Francitci i ostali. Svijakt lab po pogodbi. ima trojica na glasu: Gjurkovića, dopisnika stare Presse“ ; Popovića i Gjurgjevića, uz koje čuju se kadkad njeki Vase Paukovići i Ise Ćirići, a o- atalo su većinom hrišćanske mantije iz Srijema i negdašnje krajine. Ovi su kolovogje ukupne stranke, nu mi ih ne možemo tako nazvati, jer imadu svoga vidlji- voga zajedničkoga vogju, koji ima opet svoga, na opću žalost nevidljivoga u hrvatskom saboru. Ovo sve skupa zove se narodna stranka, kojoj je, temeljna tačka programa: nagodba s U- | garskoj. Tu nalazi dvije opozicije : obzorašku, ko- ja joj uvjek dokazuje, da se ona ne drži ni same onagodbe kako je uglavljena, nego da je zlorabi ili barem da je. pušta zlorabiti, dakle stranku, koja je protiv. načina proizvagjanja sustava i stranku | prava, koja je protiv samoga sustava i neće ga | pod nijedne _ uvjete. | stupane u saboru, nu tim se ne dokazuje, da su i Ove opozicije slabo su za- u narodu... , Neda se zanijekati, da Hrvatska danas uži- | va.i uz. nagodbu; njeku. autonomija, ma kojoj joj | zavide mnoge zemlje u monarkiji. Ali;ta nije: nou plus ultra hrvatskoga prava i blagostanja, kako to veli narodua stranka. Narod ima nješto, što je baš toliko koliko ništa, jer uema najglavniji uvjet za konservisanje dano mu autonomije, a to je finan- cijalna neodvisnost. Ovom ne raspolaže baš usli- jed nagodbe. Narodna stranka svakom prilikom tvrdi, da se oma drži i da obslužuje ustanove nagodbe. Al; to nije istina, a odmah ćemo navesti jedan za nas vašoi dokaz, da potkrijepimo našu tvrdnju; Dal- maciju. Dalmacija pripada Hrvatskoj i po nagod- bi; dakle i po nagodbi riješeno je dalmatinsko pitauje, dapače je sjedinjenje jedna od temeljnih tačaka nagodbe. I po nagodbi ban zove se banom kraljevine Dalmacije. Nar. stranka u banovini ne treba dakle da čeka hitac na Visli kome se nada gosp. Barčić, koji nagodbe ne priznaje. U ime same tiagodbe ona je dužna kao većina, koja vodi riječ u zemlji tražiti i izvesti sjedinjenje Dalmacije & materom zemljom. Pa kroz ovo dvadeset i pet godi - na što nagodba opstoji kakvi su se koraci podu- zeli:u tom poslu? Što je sa sjedinjenje učinila nar. stranka odkad je na vladi? Ne samo da ga ih tražila, nego mu se i protivila kad su članovi stranke, koji nagodbu ne prizaavaju potakli pita- nje. : Jesenski = dalmatinski izlet bio je doveo u stisku i gosp. Vukotinović presjednik stranke, po- zdravljajuć Dalmatince na izložbi morao je spo- menut sjedinjenje će došao nam je pripovijedat (ja- maćao u ime stranke) kako treba dogovorit se 0 načinu, po komu će se ovo izvesti, Ta, ljudi božiji, taj način nemate. li ga vi već u ruci? Naćin vama barem ne fali, već nješto drugo. Ili je sjedinjenje i vama veleizdaja kako i bečkim liberalcima ? Nego kako sve nješto vidimo, narodnoj stran- 1 ci malo je stalo za Dalmaćiju. Njezinim pristašama so i ici, eia“ slobo aMiAk“ ( dr. Ci ba i Ji punoj je preči posao uvjeravati jedan drugoga i \avoje prijatelje (kako su to i ovoga puta n& novu | godinu činili), kako oni svim srcem, svom dašom i \svom jakosti svojom gledaju učvrstiti ljubav i pri- krive priv sjateljstvo s bratskim narodom magjarskim. Jer mi I i hh roi ljevo Hrvatske, Slavonije i Dalmacije za Dalma- pitamo : što je do sad uradila većina sabora kra- ciju Ništa i od ništa manje, & evo dokasa:: da. RVATS Pretplata i oglasi plaćaju se upravi ,Crvene Hevatske“ a Dubrovniku a dopisi ša- Za oglase, zahvale i ost, plaća se 10 novč. po retku, & oglasi koji se više pata tiskaju Rukopisi se ne vraćaju. Listove nefrankirane n6 prima ni uredništvo ni uprava. nas ova siromašna pokrajina jauče od udarca, što joj ga je zadao novi trgovački ugovor, pak kad se našao čovjek u banovini, koji se za njo htio zauzeti, narodna stranka kroz svoj organ pošlje joj poruku, koju mi ovdje radi njezine same ča- sti nećemo ni opetovati! Ovi i slični uzroci ne daju da ona steče prijatelji u Dalmaciji. — Reklo bi se da straoku drži u redu sami posluh naprama Pešti. Moralni joj vogja jest sva- kako ban, koji je po nagodbi bio imenovan na predlog ugarskog premiera. Njegova Preuzvišenost jest čovjek bez dvojbe talentiran, okretan i do- bar govornik. Njega straoka sluša i redovito mu povlagjuje još i onda kad on, ne znajuć kako da se obrani od žestokih navala opozicije, hvata se doskočica. Tako prošle godine na predbacivanje jednoga zastupnika opozicije, da se prosti narod eko- nomski ne diže, odgovori da tako nije i za dokaz navede, da danas u svakoj seljačkoj kući gori petrolejska lampa. Tu skoro drugi opozicijonalni zastupnik upozori ga na krivo tumačenje jedne tačke u nagodbenomu zakonu, a on mu odgovori da nije glavno čitati dobro, nego pribaviti svo- me čitanju (biva tumačenju zakona) što više pri- staša i t. d. Sasvim tim on je čovjek poduzetljiv i traži pokoraost. Pa koji su njegovi ideali ? To mi ovako iz daleka ne možemo znati, ali kad- gdd sami sebi stavimo ovaj upit, sjetimo se ne- čega, što nam je nedavno kazao jedan veliki pri- jatelj Njegove Preuzvišenosti. Ovaj kujući u zvi- jezde banove sposobnosti zaključi: mislite da će on kod nas ostati još dugo? Onaki prije ili poslje postaju ministrima., Glavna poštena i iskrena pomoć današnjega poglavara zemlje i sustava jesu svakako hrvatski unijoniste, koji se jadni znoje i muče, da se "čim više učvrsti prijateljstvo izmegju Hrvats i viteš- kog magjarskog naroda. I to im ide čudo/ za ru- kom. Kad je bila izložba došli su Magjari na po- sjet svojoj braći puni straha, jer se govorilo da će ovi napravit ostilnih iskaza. Na njihovo veliko čudo niko njima ništa, ui zla ali ni dobra. Niti je- dao narodni ,živio 1“ ne pozdravi ih | Ako su o- vaki svi osjećaji prijateljstva poslje 800 godišnjeg drugovanja vrlo su hladni, a uspjeh truda gospode unijonista nikakav. Pristaše nar. stranke kao Slaveni jesu jedna vrst hrvatskih ,Poljaka.“ Prijatelji trojnoga save- za radi golemog straha. od Rusija; koga su im sjegurno braća Magjari u kosti utjerali. A što se tiče političkog ponašanja i traktiranja, vrst Staro- čeha: oportunisam sve do abdikacije, regbi da im je glavnom lozinkom, što je kriva da se oni ne zauzimlju za ostale hrvatske zemlje uprav ništa, a to valjda da se ne zamjere svojim vjernim sa- veznicima. Hrv. nar. stranka ili bolje rekuć baš sami ćisti unijoniste neprijatelji su veliki Srba svo- jih sudrugova. Ovo nije pusto nagagjanje nego i- stina, koju bi mi mogli potkrijepiti dokazima, Je« dino strah pred opozicijama i pogled s one stra« ue Drave drži ih u jednom taboru. Hrvatski brišćani (Srbi) posjeduju u banovi- ni razmjerno velik dio boljih mjesta i položaja, imadu potpauu slobodu u svakom pogledu, vjer- sku autonomiju još višu nego drage religije i avo- je konfesionalne škole, U saboru brojao su sastu- pani, & njihova riječ sa strane hrvatske uvažuje se. odi sato nijesu ni najmanje sahvalni gvo- 1 : . h i | U RA i RO rr s mar iL IO