NIJANSE

laze spoboriltci: 4?

 

 

“ List izlazi svakom sabotom, a cijena. ma je uasprijed sa Dubrovnik ; na cijelu go-

U DUBROVNIKU ' 16. Janaara 1899.

dinu f0r. 4, da po godine Mor. 2; Za Austro; Ugarsku, Bosnu i Hercegovinu: na cijelu | lju se Uredništva.

godina don 4:80, na po godine dot. 3: 28; se inušeništoo for. 4 i poštarski troškovi.

#5! Pojedini broj stoji 10 nove.

| (Ko mno: vrsti (list kad ma: pripa sb, smatra se da-je gredieejea i sa doša+

 

o pa a pra

| Primičemo' se kraju! iaše' prve godine &

imaino ' predbrojnika, koji nam “još daguju -
pretplata usprkos svih | poziva. Mi ih ozbiljno
molimo, da ne kasne, jee. tim stvaraju, pote-

škoća .lista. , Istodobno pozivljemo : naše :pret-
IRN da obnove pretplata za: druga godinu.

Cijena je ;Crvenoj: Hrvatskoj“ za 'Au-
stro-Ugarsku i i\ Bosni 'Herčegovind pa godinu
4] flor. a na po godine 2 "for. 25 norč.

Oran prigodom. preporučamo, rodoljubi-

bitu U te, nijesu, predbrojeni .ueka nas potpo:
mognu: točnom .pretplatoni: u ovoj: borbi za

hreatstvo. Cijena lista: stiinjutno+ počush * tro:

seyVial ho je utnjetena.
Miš Crvene Hrvatske."

 

Kara šik. ga Teo

Ova adoniša perijoa na Mratkom saboru

na omaka je. Još će bit sstao )idvije, najviše tri

sjednice. Po onomu što se čuja; novi izbori oba-

viće se još: ovoga  \proljaća, 'a izbori su hrvatski
sabor jesu važan: čin, čiji ispadak napetošću če-
kaju ne samo Hrvati, već tićava: ritratnvi i još
kogod van monarkije. ' h

Ovoga puta stegnut je brij zastupnika, a

borbe biće kao uvjek. Ipak mi mođemo već una:
prijed gonetati ispadak izbora: Još : bolje od naš

stranka, za koja kaže se, da vodi“ glavnu riječ u

zemlji - narodna stranka. Bogu: fivšla pozaati su

odnošaji :& Hrvatskoj, pa se niko: neće podati tlu:
zijama, dok saborska: većina: mirise duše čeka, da
dogje (čas, kad :če:Kovačevići, Cavajt i ostali po-
stavit u gibanjejonaj strašni stroj, oj djoj /ne-
prijazne glasove čisti kako metlom. | |

Svak će se upitatit:::a kakva jo ta stranka,
koja se hvali, đa vodi glavnu riječ u banovini i ko-
ja sjedi u velikoj većini na Markovu Trgu? Na
ovako pitanje bilo bi teško odgovorit su dvije ri-
ječi. Posegnuti u bližu ili dalju prošlost stranke
o kojoj ja govori zah 'samo povećati konfoziju,
što nam u ostalom bije potrebito, jer je to isto i
njezina sadašnjost. Oštanimio dakle kod ove zadnje.

' Stranka lira dva, kako IH zovu, kluba :* br- ,

vatski i srpski; a svaki opet &astoji iz više Busn-

ca razne bojć''| ražnlhi načela: ilitodnosnih, politi-

čkihi i vjerskih, koji stoje megjutobno u u telikoj o-

prijeci. — Oni koji se najviše ištiču u hrvatskom

odjela'bilt' bf': “Nikole pl. Ozernttovićh, leader veći-
na, osobiii prijatalj Miov i prestavnik unijonista
strogi 1 novoga kova, koji ima tu veliku manu,

negdslnji lire ; Kovačević, U
nio, gotnett junak “istok;
geredorfer; rr 'ao diti tudaljed

; pret resjediik“ sabora Mi

šnji, utarčevi
vjestitelj_E

da je inkron ;' pa Vak SiS tz

dašoji ljubtaici “blškop rs ajeti“

iiali, #1 : a

e bio vela a 1) tai do- '

i ws njega njeki čitnovi Nk doka“ ov stva,

pa Pavić, Mikulčić, Francitci i ostali. Svijakt lab

po pogodbi.

ima trojica na glasu: Gjurkovića, dopisnika stare

Presse“ ; Popovića i Gjurgjevića, uz koje čuju

se kadkad njeki Vase Paukovići i Ise Ćirići, a o-
atalo su većinom hrišćanske mantije iz Srijema i

negdašnje krajine.
Ovi su kolovogje ukupne stranke, nu mi ih
ne možemo tako nazvati, jer imadu svoga vidlji-

voga zajedničkoga vogju, koji ima opet svoga, na
opću žalost nevidljivoga u hrvatskom saboru.

Ovo sve skupa zove se narodna stranka,

kojoj je, temeljna tačka programa: nagodba s U-
| garskoj. Tu nalazi dvije opozicije : obzorašku, ko-
ja joj uvjek dokazuje, da se ona ne drži ni same

onagodbe kako je uglavljena, nego da je zlorabi ili
barem da je. pušta zlorabiti, dakle stranku, koja

je protiv. načina proizvagjanja sustava i stranku
| prava, koja je protiv samoga sustava i neće ga
| pod nijedne _ uvjete.
| stupane u saboru, nu tim se ne dokazuje, da su i

Ove opozicije slabo su za-

u narodu... ,
Neda se zanijekati, da Hrvatska danas uži-

| va.i uz. nagodbu; njeku. autonomija, ma kojoj joj
| zavide mnoge zemlje u monarkiji. Ali;ta nije: nou

plus ultra hrvatskoga prava i blagostanja, kako to
veli narodua stranka. Narod ima nješto, što je baš
toliko koliko ništa, jer uema najglavniji uvjet za
konservisanje dano mu autonomije, a to je finan-
cijalna neodvisnost. Ovom ne raspolaže baš usli-

jed nagodbe.

Narodna stranka svakom prilikom tvrdi, da
se oma drži i da obslužuje ustanove nagodbe. Al;
to nije istina, a odmah ćemo navesti jedan za nas
vašoi dokaz, da potkrijepimo našu tvrdnju; Dal-
maciju. Dalmacija pripada Hrvatskoj i po nagod-
bi; dakle i po nagodbi riješeno je dalmatinsko
pitauje, dapače je sjedinjenje jedna od temeljnih
tačaka nagodbe. I po nagodbi ban zove se banom
kraljevine Dalmacije. Nar. stranka u banovini ne
treba dakle da čeka hitac na Visli kome se nada
gosp. Barčić, koji nagodbe ne priznaje. U ime
same tiagodbe ona je dužna kao većina, koja vodi
riječ u zemlji tražiti i izvesti sjedinjenje Dalmacije &
materom zemljom. Pa kroz ovo dvadeset i pet godi -
na što nagodba opstoji kakvi su se koraci podu-
zeli:u tom poslu? Što je sa sjedinjenje učinila

nar. stranka odkad je na vladi? Ne samo da ga
ih tražila, nego mu se i protivila kad su članovi
stranke, koji nagodbu ne prizaavaju potakli pita-
nje. : Jesenski = dalmatinski izlet bio je doveo u
stisku i gosp. Vukotinović presjednik stranke, po-
zdravljajuć Dalmatince na izložbi morao je spo-
menut sjedinjenje će došao nam je pripovijedat (ja-
maćao u ime stranke) kako treba dogovorit se 0
načinu, po komu će se ovo izvesti, Ta, ljudi božiji,
taj način nemate. li ga vi već u ruci? Naćin vama
barem ne fali, već nješto drugo. Ili je sjedinjenje
i vama veleizdaja kako i bečkim liberalcima ?

Nego kako sve nješto vidimo, narodnoj stran-

1 ci malo je stalo za Dalmaćiju. Njezinim pristašama

so i

ici,
eia“ slobo aMiAk“ ( dr. Ci ba i
Ji

punoj je preči posao uvjeravati jedan drugoga i

\avoje prijatelje (kako su to i ovoga puta n& novu
| godinu činili), kako oni svim srcem, svom dašom i
\svom jakosti svojom gledaju učvrstiti ljubav i pri-
krive priv sjateljstvo s bratskim narodom magjarskim. Jer mi
I i hh
roi ljevo Hrvatske, Slavonije i Dalmacije za Dalma-

pitamo : što je do sad uradila većina sabora kra-

ciju Ništa i od ništa manje, & evo dokasa:: da.

RVATS

Pretplata i oglasi plaćaju se upravi ,Crvene Hevatske“ a Dubrovniku a dopisi ša-

 

 

 

Za oglase, zahvale i ost, plaća se 10 novč. po retku, & oglasi koji se više pata tiskaju

Rukopisi se ne vraćaju. Listove nefrankirane n6 prima ni uredništvo ni uprava.

nas ova siromašna pokrajina jauče od udarca, što
joj ga je zadao novi trgovački ugovor, pak kad
se našao čovjek u banovini, koji se za njo htio
zauzeti, narodna stranka kroz svoj organ pošlje
joj poruku, koju mi ovdje radi njezine same ča-
sti nećemo ni opetovati! Ovi i slični uzroci ne
daju da ona steče prijatelji u Dalmaciji. —

Reklo bi se da straoku drži u redu sami

posluh naprama Pešti. Moralni joj vogja jest sva-
kako ban, koji je po nagodbi bio imenovan na
predlog ugarskog premiera. Njegova Preuzvišenost
jest čovjek bez dvojbe talentiran, okretan i do-
bar govornik. Njega straoka sluša i redovito mu
povlagjuje još i onda kad on, ne znajuć kako da
se obrani od žestokih navala opozicije, hvata se
doskočica. Tako prošle godine na predbacivanje
jednoga zastupnika opozicije, da se prosti narod eko-

nomski ne diže, odgovori da tako nije i za dokaz
navede, da danas u svakoj seljačkoj kući gori
petrolejska lampa. Tu skoro drugi opozicijonalni
zastupnik upozori ga na krivo tumačenje jedne
tačke u nagodbenomu zakonu, a on mu odgovori
da nije glavno čitati dobro, nego pribaviti svo-
me čitanju (biva tumačenju zakona) što više pri-
staša i t. d. Sasvim tim on je čovjek poduzetljiv
i traži pokoraost. Pa koji su njegovi ideali ? To
mi ovako iz daleka ne možemo znati, ali kad-
gdd sami sebi stavimo ovaj upit, sjetimo se ne-
čega, što nam je nedavno kazao jedan veliki pri-
jatelj Njegove Preuzvišenosti. Ovaj kujući u zvi-
jezde banove sposobnosti zaključi: mislite da će
on kod nas ostati još dugo? Onaki prije ili poslje

postaju ministrima.,
Glavna poštena i iskrena pomoć današnjega

poglavara zemlje i sustava jesu svakako hrvatski
unijoniste, koji se jadni znoje i muče, da se "čim
više učvrsti prijateljstvo izmegju Hrvats i viteš-
kog magjarskog naroda. I to im ide čudo/ za ru-
kom. Kad je bila izložba došli su Magjari na po-
sjet svojoj braći puni straha, jer se govorilo da
će ovi napravit ostilnih iskaza. Na njihovo veliko
čudo niko njima ništa, ui zla ali ni dobra. Niti je-
dao narodni ,živio 1“ ne pozdravi ih | Ako su o-
vaki svi osjećaji prijateljstva poslje 800 godišnjeg
drugovanja vrlo su hladni, a uspjeh truda gospode
unijonista nikakav.
Pristaše nar. stranke kao Slaveni jesu jedna
vrst hrvatskih ,Poljaka.“ Prijatelji trojnoga save-
za radi golemog straha. od Rusija; koga su im
sjegurno braća Magjari u kosti utjerali. A što se
tiče političkog ponašanja i traktiranja, vrst Staro-
čeha: oportunisam sve do abdikacije, regbi da im
je glavnom lozinkom, što je kriva da se oni ne
zauzimlju za ostale hrvatske zemlje uprav ništa,
a to valjda da se ne zamjere svojim vjernim sa-
veznicima. Hrv. nar. stranka ili bolje rekuć baš
sami ćisti unijoniste neprijatelji su veliki Srba svo-
jih sudrugova. Ovo nije pusto nagagjanje nego i-
stina, koju bi mi mogli potkrijepiti dokazima, Je«
dino strah pred opozicijama i pogled s one stra«

ue Drave drži ih u jednom taboru.
Hrvatski brišćani (Srbi) posjeduju u banovi-

ni razmjerno velik dio boljih mjesta i položaja,
imadu potpauu slobodu u svakom pogledu, vjer-
sku autonomiju još višu nego drage religije i avo-
je konfesionalne škole, U saboru brojao su sastu-
pani, & njihova riječ sa strane hrvatske uvažuje
se. odi sato nijesu ni najmanje sahvalni gvo-

 

1
:
.
h
i
|
U

RA i RO

rr

s mar iL IO