NEOMETAN,

< Čudo te spofhde-otida, kad-Vidif lone koji-
ima je talijanac u evojti isto kao ponedjeljak su-
boti, gdje iz petnih žila naštoje, siluju se 'zabora-
viti da su brvatskijem mlijekom zadojeni, pa ne-
milo, gnječi, i pljuje..na ;svetinje svojih pregja, neu-
ka zavagja a airomaha davi, dotle: dok mu _izvu-
če onu strahovitu : ,bij me samo ti daj jesti,“
kao da onaj polutanac, onaj novčić što mu uedo-
stojno u kovčegu sije, nije plod težačkoga znoja.

 Kulmen pako opačine vigja se u onim, koji
ne bi smjeli po živu glavu, svoje prste u slične
poslove uplićati ; jer budu činovnici za narod, a ne
narod za činovnike, to Bi morsli Biti njegovi de-
sni prijatelji, njegovi : angjeli čuvari 'n njegovom

ravu. Istina je do, istine, da slični ljudi već krat | 7. "B9, 9 : : a
Ponjesi su od e it ME izreći sa. | izlavljujuć, da ih oni neće čitati,
sma protivno nego li njihovo srce želi, ali ipak 1 U Srbiji opet je izabran kad se je skup-
slobodno (ii se vavijek a re&eted povuči.“ | 7 | štiaa konstituišala presjednikom Katić. Nu radi-

WT Ako je istina, uz njeke mile išninike, da za | kalci prave žestoku opoziciju Pašiću, čiji je polo-
baduće izbore, izaći će na protivno polje cijela | žaj uzdrmao. Rekli smo da radikalci prave opo-
falanga 'tih * ljudi, koji uždržani' jedino ' hrvatskim ziciju, jet tako novine donose, ali da pravo kaže-
znoje, naumiše sve njegove svatinja" pogaziti, sva | mo tamo je tako u neredu da se nezna ni ko su
moguća ma bils 'kakova 'sreštva 'u nagovor upo-'| radikalci, ko liberalci, ko stranka za čudo radi-
trebiti, što da doviknemo jadnčmu uašemu zlopa- | kalne vlade.
tnome hrvatskome narodu ? možemo li: možda reći
kao što je narodni zastupnik Tuškan na hrvatskom
saboru njekijet doviknuo : jnatod “ne vjeraje ni-
komu koji dosi!' kapat; nafod je \izgadio vjeru u
obissti ?*'to će srijeme mislim ječtio dokazati, u-
natoč svijem prikrivanjem i svakoj hitbi.

Uz to hrvatski narode; tvoja misao vodite-
ljićn; nek bude ona što i dosle bili) jće pilstit 1i'
se i za jedan tren zavesti, ti si svijest izgubio, &
znaš “vrlo dobro da čošjek Koji nema 'gvijesti nije
čovjek nego ma svijetu žalost << Makova žalost,
to ćemo vidjeti. iva i sa

  
   
 
   
   
 
  
  
   
   
  
   
  
   
    
  
 
 
   
  
  
   
  
  
  
    
 
   
   
   
  
  
   
 
  
   
  
   
  
   
   
   
   
   
  
   
   
   
 
 

toga neće. Razdor mjesto da se utiša, postaje
sve to žešći.

— Kako je poznato i Japan ima parlame-
nat, te #6 je u Europi s njekom znatiželjnošću
pratio rad ove ustavne azijatske države. Nu bo-
jazan mnogih da će se i tamo kao i u Europi
parlamentarizam izvrgout obistinio se, Vlada je
nagad malo dana bila prisiljena raspustit sabor jer
je opozicija obistrukcijozno priječila svaki sabor-
ski rad.

— U Bugarskoj Stambulov zabranio da se u
srednjim školama uče ruski pisci, preporučivši
druge osobito njemačke. Ali djaci su protestirali

Domaće vijesti.

— Po svoj pokrajini vlada velika uzrujanost
rađi novih trgovačkih ugovora, koji se sad pre-
trešaja u car. vijeću. Općine šalju prosvjede, a
narod se pita kako će se stvar  svršiti. Po svoj
prilici ovi biće primjeni i tim zadat najgori uda-
rao Dalmaciji. Organ dalmatinske saborske veći-
ne predlaže da zastupnici, ako se predlozi prime,
naštoj6 kod vlade neka u Dalmaciju budu iz dr-
žavnoga novča uložene obilate investicije, koje bi
donekle mogle nadoknadit štetu. Teško da to bu-
de; nu zastupnici iz Istre i Dalmacije dužni su ako
s6 u ovom poslu za Dalmaciju ništa ne učini,
preći u sasvim otvorena opoziciju, Sad ili nikad,
a u toliko idemo da vidimo.

1 ,Srpski  Glas* bavi se ob ovomu u
svom dopisu iz Dubrovnika, u komu brani trg.
dubr. komoru od onoga što je u našem listu bilo
rečeno, da se ista nije zauzela za zemlju. Možda
da se u budućem broju potanje osvrnemo na nje-
gov dopis pošto nam sad fali prostora, a danas nam
je reći samo da dopisnik izvrće. On kaže da stili-
zacija odgovara ma korčulanska općinu mije bila
jasna, te da smo se mi služili tom pogrješkom.
Koliko je to istina neka prosudi nepristrani čitaoc.

: Sumnjivac. |

 

Pogled po svijeta.

>=. zastupničkoj. kući. u. Beču, sa rasprave
o trgovačkim ugovorim izvjestitelj Hallwich pre-
poručuje da se prime. kui želi da se ugovor s I-
talijom povrati vladi radi carine na talijansko vi-
no, što će upropastiti Dalmaciju, i očekuje odlu-
čau obranu neoporecivog prava Austrijsko-Ugarske
na vlasništvo - Pelagruže. — Bonda temelji . svoj
glas da se ugovor ukloni na životnoj pogibelji po
Dalmaciju, što leđi : u pravu Mtalije da traži aui-
ženje carine na uvoz vina, a što bi prousrokovalo
da vinski proizvod u Dalmaciji : bude: uni$tes —
Kramarz je govorio : proti trgovačkim ugovorima,
jer da je Mladočesima nemio trojni savez, — Šu-
klje .je rekao, ua odobravanje Slevenaca, da je za
trojni savez, kao jamstvo evropskoga. mira. — Ras.
sprava počela je. žestoko a proalijediće, na. dugo, ;
jer se je sila govornika upisalo.za ugoyor. i protiv
ugovora. Čemu #6 je najviše čuditi jest, da su se
Magjari počeli kijati što su ih onako brzo primi-
li. Tako je vašua-teg. komora u Budimpešti na
ptestavku spljetske obratila se na ministra i ovaj
poslao dva savjetbjka u a kagovataja! zašti.

tu ugarskoga vina. Silni je nemir u svim pokraji-

nama vinorodoim_ a drojhe, da.će se ugo-
ri popi NA A NM

— Umro je od influence egipatski, kodiv,
a, nasljednikom imenovan. je :od sultana njegov
ngjstariji sit Adas pale: Orom' prilikom mnogo
80 se novine. bavile o egipatskom. pitanja. Fran-
i tvede da je došlo vrijetne da Kugleska ispra-
i Egipat, dok: se tomu protivi sadašnja eogleska
vlada, I Gladstone je sato da Ehleši odu iz
i lje. uda + koe 3 zosh
s Pm U Ugarskoj raspalila se je isborna borba
mogla juče, jer je kritko vrijeme dgitacije
trena oposlcija “koja se š6Ye barodt
TKA
mu kaše: kako stranka: truši“ što
got | libibinii Ugarska, koja da ae a az
ske strane toliko:ne poštuje. | /*

u Erenceskoj, jer popa | us njega mitogi Frin
klerikalci, a na Te" im S
tiut Irtevons( U

VR

.,. — Imamo jednu malu molbu dua upravimo
na, ravnateljstvo njekih post. ureda, a to je da se
'pobriuu, i urede dolasak pošte, koji je promjenom
vošoja parobrodarskih sasvim neuredan. Brzi pa-
irobrod (celere) što u Dubrovnik dolazi u pone-
djeljak Rijeka-Kotor donosi nam poštu (novine,
listove i ost.) ia Hrvatske, Beča, Trsta i t, d. od
petka, a sutri dan primamo poštu od četvrtka, po-
"stoje pošlja s Lloydovim trg. parobrodom (mer-
obol dolazi dognije. Ovako je barem u južnoj

miciji. Dobro bi bilo da dotična ravnateljstva
pošte obavijeste poštarske espedicije o stvari, te

ove šalju sva kao i prije drsim parobrodom.

ik . & Čujemo di ć& se ustiihoviti engleski kon-
i solat: aw Spljetu. Sjegurno trgovački odnošaji gra-
da iziskuju, da je u njema i to zastupstvo. Spljet
je grad budućnosti, koji prednjači u svakom po-
gledu pokrajini, hoćeš u narodnom ili u ekono-
mičkom, a ovo imenovanje bio bi jedan novi do-
kas, da njegovo atanovništvo radi i s dalekim
svijetom.

— Kako je poznato Narodno pjevačko dru-
štvo u Mostaru obdržavalo je na 8 pr. mj. glavnu
godišnju sabavu s prestavom. Društvu je stiglo
brsojavnih pozdrava sa svih strana, a osim toga
što od pri ulasku, što od prinosa onih koji nijesu
mogli prisustvovati sabrala se lijepa svota od 741
for. 12 novč. Ovo je očit dokas, da se naš narod
brine sa tvoja napredna društva i da je kadar
pomoći braći koja se bore.

 
    
 
  
 

    

E I NEO PY ARENE ONI

ni monarhiste 'a na 'glavi im žestoki Cassagnac |

IVOTINJE JV JE EA ERI potoa

= Već se stranke u Hrvatskoj priptavljanj
na buduće izbore. Novine preporučuju biračima
da paze na imenice i poučavaju kako će se ra-
voati.

-- Pišu iz Zagreba da nije vjerojatno,
da će dr. Vučetić biti imenovan nadbiskupom ga-
grebačkim, jer rimska kurija ne vidi dobrim okom
ovu kandidaturu sasvim da je vlada podupire. Po
drugim vijestima opet njegovo imenovanje imalo
bi slijediti do brzo.

— ,Bošnjak“ u svomu zadnjemu broju ima
uvodni članak za koga kaže, da ga je napisao je-
dan profesur u Cizlajtaniji. U njemu kaže da bi
shodno bilo, kad bi sva jugoslavenska plemena
poprimila bosansko ime kao opće narodno ime.

— ,Srpskom Glasu.“ ,Srpski glas“ tuguje u
broju 52 nad razvalinama velike srpske ideje i
velikoga Dušanova carstva. Njega ne mogu raz-
vedriti ni božićni blagdani, ni mlado ljeto; tješi
se samo tim da sve što biva, prolazno je; kaže da
se narod može zavesti, ali da narod izlazi opeta
na pravi put. Svršuje onaj jadikovni članak rije-
čima: teško onijem, koji sablazni stvaraju !

Da bi koji Kinez pročitao sve ono — eh!
reko bi, evo pravednika, evo zatočnika, uzvišene
kakove misli, evo pravoga patriote. Ali mi koji
živemo u ovoj hrvatskoj zemlji, mi koji stvari gle-
damo z blizu, mi koji ćutimo otrov što ga je srp-
ski eskluzivizam u narod posijao, mi možemo Aa-
mo reći: bezobraznici! Jer ako ima plemena koje
je jednom narodu budućnost rastrovalo a možda i
uništilo, ako ima plemena koje je narodu pred
stranim svijetom gledalo potkapati ugled, to je
srpsko. Nijedno pleme na slavenskom Jugu nije
položajem bilo tako srećno kao što srpsko, nije-
dno pleme nije tako bilo pozvano da samoprega-
jom i žrtvama doprinese kulturnom i političkom
razvitku bilo kogmudrago naroda, da sije klica duše-
vnoga sjedinjenja; a mi što smo vidjeli, što smo
doživjeli? Doživjeli smo da je baš to pleme po-
sijalo mržnju, prije vjersku pak političku. I ovo
nedjelo nijesu izveli ljudi srednje ruke već najza-
braniji srpski umovi, koji nijesu htjeli spoznati bra-
ću kao braću, koji su im prezirali najsvetiji ama-
net, ime i na nj se blatom nabacivali a i danas
nabacaju. Zaista da je živa istina, da teško onijem
koji zablazni stvaraju. Jer niko se o prirodu ne
može ogriješiti, a da ga kazan ne stigne. Srbi su
oćutili i prigodom zaposjednuća Bosne i prigodom
Slivnice, što će reći otugjiti brata svoga i na bra-
ta navaliti, l'oći će dana za cjelokupni narod
još odlučnijih i važnijih, a srpsko pleme koje je
u ime naroda moglo govoriti, naći će se usamlje-
no, nigdje neće naći ljubavi, jer teško onima
koji sablazni stvaraju.

Pišu nam iz Konavala 6 Januara :

Dok javni službenici izvagjaju svoju dužnost,
onako kao što zahtijeva ljudska skladnost, niko
svijestan niti može niti smije da išta prigovori.
Ali kad se prama strankam ponašaju na prostački
način, svak je u potpunom pravu da prosvjeduje
i svrati pozornost starije vlasti, U Cavtatu, imamo
jednog financijalnog stražara prezimenom M.....,
koji se ne ustručava pri ulasku u Cavtat, na ja-
vnom putu razpasavati puk donekle i švući naše
muške, a  višekrat zna krećati i u naše žehe
4 MOĆ ! ljudsko dostojanstvo, ne trpi pod ni-
pošto ovakovo sablaznjivo postupanje. Sumnja li
straža što na koga, slobodno mu odvesti dotično
čeljade, u obližnju vojarnu i premetouti njega
i predmete, ali postupati načinom gore apomenu-
tom opasno je saisto !... Čekamo da vidimo
kako će protiv stražaru M. natpostavljena Vlast, u- ;
važiti ovu naša molbu i hoće li ga k sebi posva-
ti, te dati mu shodnih pouka o načinu postupanja
sa strankom !

Pišu nam is Stona 12 o. mj.:

Prošle godine bi imenovan kancelistom u
Biograd, vrli pisar na ovomu sudu gowp. Božo Pe-
rić. Koliko je bio ljubljen od svega puka dokasa-
še njegova pratnja na 3 0. m. kad je odavle po-
lazio. Dok žalimo njegov odlasak, radujemo se Bi-
ogragjanima, gdje dobivaju - vrijedna