List izlasi srakom sabotom, a cijena ma je ataprijed sa Dubrovnik : na cijela go-
dinu &oe. 4, sa po godine for. 2; Za Austro-Ugarsku, Boshu i Horcogoosnu: na cijelu | lju se Uredništvu,
godinu flor. 4: 50, na pd godine flor, 2: 25; sa inozemstvo flor. 4 i postarski troškovi.
MRVAT
Pretplata i oglasi plaćaja se uprari ,Crvone. Hrvatsko“
Pojedini broj stoji 10 novč.
sto polugodište.
Ko me vrati list kad ma pretplata mine, smatra se da je predbrojen i sa doša-
po pogodbi.
Pozživ na pretplatu.
imamo predbrvjnika, koji nam još duguju
pretplatu usprkos svih poziva. Mi ih ozbiljno
molimo, da ne kasne, jer tim stvaraju pote-
škoća lista. Istodobno pozivljemo naše pret-
platnike da obnove pretplatu za drugu godinu.
Cijena je ,Crvenoj Hrvatskoj“ za Au-
stro-Ugarsku i Bosnu Hercegovinu na godinu
4) fior. a na po godine 2 fior. 25' novč.
Ovom prigodom preporučamo rodoljubi-
bima, te nijesu predbrojeni ueka mas potpo-
mognu točnom pretplatom u ovoj borbi za
hrvatstvo. Cijena listu razmjerno prama tro-
škovima vrlo je umjerena.
Uprava ,Crvene Hrvatske.“
Trgovački .. Ugovori.
u: Već su primljeni svukud :.u Njemačkoj u lta-
liji :i u Austro-Ugarskoj... i 40; velikom većinom.
glasova.
ti: Stvoreni, da. se čim bolje utvrdi trojoi sa-.
vea, bijahu, od, njegovih. gorljivih prijatelja pos-,
dravljeni neopisivim entuzijazmom. . Ugovarani u.
velikoj tajnosti, predloženi saborima kao. već. u-
glavljena i, stvorena. cjelina,i bačeno prokleatvo
na svakoga, kome bi, na pamet .palo,: da što od
njih. otkrne, i preinači onako, kako .bi: bolje odgo-
varalo interesima njegovoj zemlji. moi i, : glam
sovani svukud što se je brže dalo, .
Da će ih vlade.i sabori tnojnoga: BAJKA: -do-.
| čekati raširenih: ruka, ;to-se;vidjelo, odmah a po-.
pregledati okrenut prije nego ih primi, jer sar.
svim, tim što su ,Magjari voliki prijatelji trojaoga
saveza, ali svak se strašio, da će s ovim ugovori«,
ma. pretrpjeti dosta i ugarsko vino. Pa usprkos
tomu Magjari su ih primili na brsu raka, i; rekli,
umiri Rana
PODLIŠTAK
“Malo zvanje.
vea 00000 o (Pjesnički, pokušaji),
KA se — KAJ deo,
; dak je vapaj. sirotinje raje .
6 vii soKimebu,pičuć, nage. lijek Bljedi;. . s.
ui 7 deg u nadi, dok. u; Boga, gledi,
Bog ju sluša, milost svoju daje...
četku. Bojali smo se ipak da će ih Ugarska dobro
ou vaje —
i " \ 18
MEćetogpA,
Primičemo . se kraju naše prve godine a
bismo njekom lakoumanosti, a kad sa ih primili
mnogi se pokajaše što sa uradili, jer poznatom
klauzalom nišani se i na njihovo vino, ako se [-
talija & njome poslaži.
Nego oni nijesu na gubišu : ako i štetaju na
vinu, nije im jedini proizvod, a ovamo opet dobi-
vaju na mnogim drugim agrarnim člancima i na
stoki.
Isto tako i druge zemlje ako su u čemu iz-
gubile ima opet i na čemu su štogod dobile. Nje-
mački će se industrialci kako kaže Bizmark upro-
pastiti s novih ugovora, te će dobiti silnu utakmi-
cu ćak iz Amerike, ali opet, kažu, da će se ova
zemlja veoma okoristit žitnim proizvodima, što
njoj i treba. U Italiji nijesu s njima zadovoljni
trgovci lana i platna, pa ni južni predjeli gdje ra-
gjaju izvrsha dessert-vina jer oni ova mogu uvi-
jek prodati. Ima i još jedna kojom su njeki Tali-
janci pobijali ove ugovore : oni kažu da se i [tali-
ju & njima ne može okoristiti, već da su joj više
na Štetu, jer joj sve više zatvaraju trg franceski,
a trg njezinih proizvoda da nije ni Austrija ni
Njemačka nego Franceska, Ovo je istina, koju
Italija strašno osjeća.
= Njeki pak & to su češki i talijanski radikal-
ci pokazali su: se protivni ugovorima, ne sato što
će ovi zemlji škoditi, nego jer oni kao neprijate-
lji trojnog saveza nijesu htjeli pomagati njego-
vo čedo.
: Nu sve ta zamlje ako na nečemu gube opet
na nečemu dobivaju, a samo naša Dalmacija gubi
i ono jedino svoje - vrelo: življenja, a ne dobiva
ništa. Ugovori su primljeni i ona mora svaki čas
da strepi za svoj opstanak, koji je sad u rokama
talijankih vinskih interesa.
Dalaacija semlja je vinska u strogom smi-
slu ove rijeći. Vino je možemo reći jedini njezin
proizvod. Ragja sa i ulja, ali manje, pa taj rod
pije ni stabilan, i prije ide na gore nego na bo-
lje; tako da se narod u mnogim mjestima počeo
odbijati od maslinogojstva radi čestih nerodica.
Primorac ima ribanje u koje se mogao nješto po-
uzdat, ali ribanje u veliko odnio mu je Gogo is-
io EL Riau
Slavjaninu,
Dokle ćeš ovako Slavjane moj —
"> Dokle li o& brata režiti svog; :
Rob eli zar navijek svljeta bit tog' —
Ne znaš zar zA sebe — šebi bit svoj !
Oj osvijesti se jednom bar sad,
Junačke nA noge skočide mah;
Ne budi nd svome kod kuće plah,
Sloga nek satare bratinski jad.
bretiniki pla —
Teba \šar ne ghne'b
Še zat a čuvšti nel ;,
1% tpi
64 BH ošart Glit-o ist o» I
o. whaq“; gi
rjrini g x
Di atomnričzd: I
Ri ne daha sos
EVRA
sob 1
o. s ONad tii
bosi Moped svoji > pad i r) > oak dm IBKDINOA NI GO4 nk Rem (la Ogi
| poplave. Moogi trgovci obratiše se na v
u Dabrovnika a dopisi, ša-
Za oglase, zahvale i ost, plača se 10 novč. po retka, a oglaši koji se riše puta tiskaju
Rukopisi se ne vraćaju. Listore nefrankirane ne prima ni uredništvo zi uprava, |
iž ui
pod nosa, ako ne u južnoj, a ono u sjevernoj
Dalmaciji. Talijanski ribar u stanju je.i u povis-
sticama da to učini, tako da je danas veliko, ri-
banje na našim obalama u njegovim rukama. , m
Bilo je dosta dobiti i na buhaču (osjenču) i mao-
gi je nasadio bio velike zemlje tom biljkom, mu
danas cijena buhaču sasvim je slaba, pa. mnogi
hoće da iskopaju i što imaju. Jedino vino. to je
bilo vrelo rada i zaslužbe za Dalmaciju. Dalmsa-
tinska vina stekla su ojeki glas u svijetu, a, osobi-
to u Franceskoj, gdje su se najviše izvažala, Splje-
ćani, Braćani, Hvarani, Šibenčani, Zadrani trgo-
vali su sa svojim vinom_na_ daleko, Ličani sa izva-
žali kotarsko vino, a Dubrovačko (konavosko) proda-
valo se u Hercegovinu Crnugora i dragdje. Bilo boler
sti na lozi, ali se isplaćivalo liječit ih, pa, težak i
posjednik oteo izpod rala i nasadio lozu, tako da
danas» Dalmacija, ako lijepo rodi, može dat bliza
dva milijuna hektolitara vina. A sad?
Mnogi nas tješe da se Italija neće poslažit
onom klauzulom, po kojom bi njezigu. vinu; morao
se otvorit put u nas. To su ave lijepe nade i ni-
šta više, Mi znamo da puljiški vinari koji ne zna-
du kud će s vinom jedva čekaju čas, da nas s, pjim
ili
talijansko društvo, neka ovo kod ministarstva 1 gia
ta svrhu shodne korake, Kud će onda. ex vina?
Istina da u ftaliji vlada nevolja, da ,
leži kod kuće i. mnogi prigodom.
prolijevali su ga ne imajuć više
mi nijesmo tomu. krivi, nego: ista Ktalija. 4
svojom politikom učinila da joj in su
ri vrata.
Ima ih koji se ovome paduja. jeh
dobivaćemo iz Italije mnogo
mje e
nije ni malo osnovano. ici m
vako govoriti, pošto oni ko mn ta at g
ali dalinatinski obrtnik, i svi g
ji šiow s pukom, a ne. koa , ae], la.
lja najprvo pogledati na velike posljedice, & onda
na male. Male bi bile da će MA
kupovati vino pac novčića jeftinije, a velike d
će samlja, narod dakle uopće izgubit. svake St,
ŽE ER
»Sapere faterique ame0.**) | >:
griietania pe ue AL. ar.
Love taj vijenac; slarni-gobsojašii. <
: Što si mukom usbra, da MA sij. oi
Vale li te diči — ni slutio ulješi;i | +)
Da će lijesžrjesit tobi =: svaltoniča:t + ov
. pt
Iadajstvom da.sloki, aerjezen Nk viša; az: sa
ie Da ai Juda bio crkvi: pod nebesl (s i s isey
ahe LEE NENA 03 3