a timmaitnnavactuMimam s m m — > or. 8. 0 DUBROVNIKU 21. FEBRUARA 1908. Godina SITI. Crvena Hrvatska Pretplata i oglasi plaćaju se upravi teleren Hrvatske“ a Dubrovniku gdje su utažljivi. Za izjave, Cijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik sa donašanjem u kuću, sa Austro- Ugarsku, Bosnu i Hercegovinu s poštom: na godinu 10 kruna, na do godiae 6 kruna. Za inozemstvo: 10 kruna i poštarski troškovi. Ko ne vrati li.t, kad mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen i polugodište. Hljeba... gospodaru! Teško je jadnome uam narodu ove godine; pogvijesuma -u novinama, po privatoim glasovima, pojouoae što znamo i sami, u našoj pokrajini je ove godine kukavno, kako je malo kada bilo. Svu- da je jadao, ali najjadoije u zagorskim predijelima, a po tome kako je pri moru, što mi zuaino, Wwmo- žemo 1 saditi o nevolji u zagorjima. Sve se je o- ve godine svalilo na jadnoga težaka od nerodice du raziuh bolesti, od lihvara do ostalih bezdušai- ša, Lai nekih posjedmika, koji su se kamatama uagruuli uovacća, 4 osim u gotovu imaju inuoštvo i na libra. Zaaimo, za dvojica u jedaoj krajini, koji su odlačili preinjesti se u drugo mjesto, u grad, pa su vjeresiju aa libra prodali oi lihvari opet luuvarina. Kad će im se težaci dužaici izvući iz pandža? U Simu je politička vlast zaplijeaila izvjesnu količinu pokvareuoga kukuruza, polila ne- kom tekućinom i Zakopala u zemlja, Došli su po noći seljaci iz jeduog sela i oaaj su KUKUTUE, sL- kopali 1 podije ga kući — jer su potrovui. .z lumotsce krajine nude se nadaićari 1oža imalo Uo- Vaća, Prošlog uljeseća uostalo je jedae žene, koja je putovala parobrodvm iz Onisa u Spljet, 9 će- mu je, da je uestalo, bilo i1>što u listovima, ali nama pišu, da se u opće misli, da se je uearel- ica sama utopila, jer je od sirana pred blijedo, koja je bila u ovićelji joj, došla do aluorulalaoga stauja Srce u se steže, kad proulšljaš da ova li- jepa i od Boga nadareua zemlja mola oVakO sštra- dau. Neki iznose kao glavi uzrok Iiseljavaaje, jer da se osjeća pomanjkanje težačke ru«e, All se baš najmanje Iseijuju 12 Trogirske krajlue, iz Ubrv- vučkog 1 Kastaujskog kotaca, te iz krajine Vrh- gorske, a ul tu nije imauja bijeda nego drugdje. Dapače se iz varoša spujeisših niko ne išeljuje, jer ue dna grada, iZ kojega maoje ujih ide u svijet, kao sto je Spljet, a spjetski su težaci glasoviti rabotuici, do& lnaju 1 dobrih polja, pa ipak se tu- že 1 iz Spljeta, kao i iz drugin mjesta. Od ise- ljavauja je, mislimo najgore otoku Braču, premda se ne čudimo iseljavanju, ali da opet iz Amerike i Nove Zelaude i ue dvlazi novaca što ih naši ša- lju, kud bi se tada? Zaamo pouzdano, da bi n. pr. u Makarskome primorju bilo zlo i naopako, da ue ima tih pošiljaka, Za kotar dubrovački mogli bi navesti iste uzroke uevoiji, Istina je, da se mnogi ljute, ako se za sve baca odgovornost na vladu, jer da nije ni oda sve- mu kriva, [ mije; ali je glavna krivica, da je Dal- macija odviše zapuštena. Dalmacija je poljodjelska i pomorska pokrajina, pa što je država učinila do sada u njoj i za poljodjelsivo i za pomorstvo? Ali, ako nije učimla m priličao, a nego li do- sti, mi bi željeti zuati, što je država uradila, da narodu u ovoj gladuoj godini pruži nešto srodsta- va, da se pumogne. uovorilo se, da će na željezničkoj pruzi Spljet- Sinj raditi mahom naši ljudi, doćim rade malom Talijani i drugi 12 drugih pokcajiaa. Muslilo se, da će se pri velikim gradajawa luke Trsta moći i nekoliko našin proturiti, ali lm se izjalovila nada. Svuda po svijetu prvo su vlade, koje se staraju, da ispituju, gdje bi moglo biti rad- nje njihovoj čeljadi, pa ih upućuju i svjetaju, gdje i kamo da idu. Toga ćeto naći u svima proviaci- jaliim poluslužbevim listovima i u Francoskoj i drugdje, a tu najviše doprinose državai konsuli| dotičnih država. * Sto se u nas za to čini? Kad je vlada za- darska preko bećke bila izvještena od ijednog na- Izlazi svake subote. za dočacto Pojedini broj 20 para. našem svijetu hoće radaoje, jer mu je, potreba od hljeba. Da nije bilo klauzule vinske, ,da nijesu mogli slobodno uvažati u Austriju iz Italije ulja, voća, povrtljarstva i svega nebi se dolazilo do ovoga. Da se samo na ulje iz Italije udarala barem pri- stujna uvozarina, naša bi primorska Dalmacija da- nas stala kud i kamo bolje, Nekad je njoj ulje bilo glavni prihod, i to kad nije bilo ovih saobraćaja, ni ovolikog potraživanja dobre vrste. Pa i povrt- ljarstvu bi uas bilo pridiglo, jer bi se i time na. si težaci bavili — ali za sve to, od čega ova po- ljodjelska zemlja nije do sad mogla crpiti koristi zanvaliti je odma u Beča, pa preporučamo i tr- govačkim komorama i Odboru i zastupuicima, da se i za ovo postaraju. Mogla bi se pak naša dr- žava postarati, a da razvije i bolji saobraćaj i sa Amerikom za neke proizvode svojih zemalja, Ide dalmatiaskoga konjaka, prošeka, kao i obićuog vi- ua i ulja u Njemačku, odakblea njemački (rgovo+ bo šalju & Amerike 1 lijepe koristi imaju, o čemu su aam uwaogo pisali naši ljudi iz Artofogaste, Ali do« se sve države najviše briau za trgovinu i za vort Austrija najaiaaje, jec ona radi njemačke ire- deute, Uroši vrijedno u jezićaia pitaujima, Koje se alkada ueće riješiti, dok se Slavenima ue prizua pravica. Uujeao još jedag, dok se tuže, da na paro- brvdia UJugals-VeJ ite nćina naši WMoraara, opa- ča se aa parsbroduna Gloglda, da je sve manje aoraara dalalatiaskia, a od nekoliko godina rado primaju 4 ode 12 ktalije, Neka se skupi sve ovo, što smo rekli, pak će se naći pravi usro nevolji, uzrok koji bi se mo- gao, pa i morao otkloniti, jer Dalmacija, koja bi inozla biti, da je sreće, u najbogatijim zemljama, daa je bijedaa, daaas u njoj poljodjeljskoj + pri- morskoj muaoštvo poljodjelaca i primoraca vapi : $ lijeva gospodaru! oo | a sa oglase 2) para. Oglasi koji se više puta tiskaja po | I mjera popust. Dopisi šalju se Urodništvi. Rakopisi sene vrićaja, a n0-' 1 |. frankirans pisma ne primaju se. 8 Bruka. protitaviti golemoj sili turskoj, jer je zaala vojevati i mrijsti 2a kest čašai i sloboda alatom. | ušbićao diljem dom vine su pjesaici slavili nje slava; Fra Gega Mar- Gć, Bea Maćacanić, Doa Miho Pavliaović, Modo Pacić i dragi, a to je pravedao i bilo; jer je ta borba po- sve uejedaaka imala dosta i odviše junaštva u sobi, i jer heabri oraogorci nijesu stoelili svoje ruse glave, Ta slava ajihova obigrala svijetom, i craogorci se spore- dal sa speriancim. Visoka je kapija ali pubjediteljica it potućena od utrag malo više od sto (oOdiaa uvije« vlak sala i padalu, gubila kraau za krunom; toe dopo- <0O ostala m4 Ojođi | učdršaje se jec su volovlasti mo |. sločao Komu bi ću ramenu jabuka dtrovali, Napori svijeh vlada Ida sa Gia, Kako Di & Bulkani uklonili orao oDblačine, Koje prijste Zaštikxva olajsa i ae). slodalm pošljed.ca ns 88 BaCOJAKA FAFA0VJA$3, AU C9. kkogod še vlado wačilo, asgLAJALO svo Bitrolije, tlo su sa 140DIĆA, JAD SU s Doljec Bio AsrJL Gsvjedtili, + UIO da poEPAJENA 146 POŠCAJLAO A SADI KADALA 1840; U ; Aradsaski podolj, aoprestadi pomiri, Leajsća bas u Ra- usli, oja išaova se kodi, Očića noza lovoljačro ljatih sipočlara na daorava sa rodu, i notom diplomacija sa- čepi jeduu lukaju, draga 83 istolobao provali. smoga lieb pregalaca sa kcšt Gasal i slododa slatna (ma vo< liki broj slavjana braće adio, a mi Kako je pravolaov i duštojao šelmo da MaćovićC ajikori aspori bada aspješa, želimo dapaće vrli; Arbiassim, toma div pa. coda, da ao i Ga aasaliva civilišacijo i blagostvaja. A a80 mi to želimo, luljaja bi pući više imala &o že. Craagora, to sokolovo gaijezdo negda, nadasve je bila slavač, jec je zaala golo junačko svoje mišiće su-: . - sahvale plaća se 40 para po retka, 1 žia Hlo! DR gve i lisičine, koja zaa po iskustvu kolika je nevolja metanisati pašim i vezirim. Na to ju upućuje“ nje $loat, narodni ponos, bolja budućnost sve, ali ipak vla-' da Cenogorska ne samo da ne čuvstvuje kako f mi, ne samo da se teško ogriješaje o slavjanskoj uzajamaošti, dego još pruža raku ooj kreničkoj sili, koja drži sku- ćene jadao slavjane, braća naša i tužao arbiaa36, kako bi još godiaa i godias tranali u tačstim sp3ama, kako bi bili nevoljai iz noćari i još novoljaija raja. Pašti id- | teres zasljepio upravitelje će kr$ao 4aalje, te ako naša braća bada poilagli sili turačoj i Ostali u gotom fop- | stva nego li do sad, najviše će imati salivaliti Oraoj-'. gori, gdje su prije utočište nalazili vrli &pob vraiči agaje- * ieaih slavjsna: Sramota, grdoba, braka. A da je baš? tako eto dokaza. Piše nam prijatelj iz Skaica na Bo. jani, i 43 ne kakov vječrogoaja, aag» posva ožbiljad i vjero dostojao čaljala. što slali: Drysa dali Glasvdici čraogorski zapljenili sa brol iz Ooiaja krcat oražjem i gjebaava. Na ocoda je dio višštaik vražja glava; koji ga je učreio aegdje u vala stranadli, a predati vrlim aroaaasima da kad krene Gjacgjer. oružani pošušaju sreću juuačku e da bi se turske sile. Isti su ćiavvaici ne samo zapljet i gjevaa, nego alikili vlšstarca 1 patrads od broda i spratili ib u Gaasaica, gdje, | dana Gama Vizla 14 cc- uogocska Dila 00ačješčoga po) svojIN doššždićia ss ka spravlja, te il je Gako catokla i svoja izvešila. A koliko Zasli zašto je tf Očaagora ačinilk, sto iliičm raa- loga, Od aaćad koje godište postoji tajai ugovor izma- gia Ceaegoce | Visoće apije, u koje ma se je Craa- gora oDvošala da ce Dadao pašili n& svomo: mejašu eda aeza lovoljai Acbaaad, Uli slavjadi (oji takvgjer gršniće sa Craogorom, ns prime oružja i gledano iu druga ka-_ čva stestva po kojim bi m gli isprigrostit e dojazošnje svoje nevolje i nesreće od nazoliko ataljeća. U zamjenu te podle služoe Saltan je garsatirao zajam craogorski pri Oarigradskoj baači. Ovoliko nam piše dobro obavješćeni prijatelj, i naša je dužkost da (0_ javimo, e bi bolje prouikaula kukavština koja danas na. Qotiuju: slavje slavi, & na. porazu braće: svoje na Bal+ . Kanu. Jer i ako je ko oružje bilo :namjenjene Arbaos. sim, koji nijesu slavjan, ali Di se alavjaaj na Balkaau jokorisuli zapletajima u Aecbaniji, vojske bi tarske bilo izložene dvojakoj vatri, bile bi razdvojene, a stara je . rečenica da dva loša ubiše Miloša, A tako. tušač& maše, braća aa Balkanu, ako se pobane imati će proti sebi dobco izvješbana i maogobroja, tučska sula, biti će pustih usijacih glava, jau&. će i lološ udujegati 0,80» ljiaa i poljima, grob će i pustoš. savladati. somljama, : a turćia će vesele duje kajisati. A svoma će koma biti > provodić kršaa Orašgora, ili bolje oni koji danke vla« daju nje sudbinom. Pa& da noMIO) prava Kašaki da je: : ko grdoba, sramota 1 bračal Što uo bismaomogli: naso. ovo nadovezati i atoli a ali vom» M N Dubrovnika“: u dii Gi 8'-i (096 Ni 0mOME Od k4M0Na, oi 00016. 08 gvošgja, od papira). m onOME Zadaji g Daocov a ao nasa trodgjirća i zr ie ievatući osjecaju A mičial ištića. soud svoje Kolatriće | dvje plemsaško LA, SG&ĆI da QIjOJa U 2ODO duM$ #4. > Vidi se doista da je karnevo i da se gomsstmai ami sko pDabdrovaika“, Mi istićemo maba trobejnica i maše ume jerbo nem je i jedao i drago sveti -AMawek Baših . ataci i time se dičimo. Laticali Di i Srbi? da Mogu, sli no smiju oni mid&d narodu da se ukaša u. pravoj sliči, što sa. Lsuđemu naše imo | čevovidicu, jec iaučal # muškarom na faoi prikadirak #6 pAKU, uo kao Srbi", Koji 86 sakrivaju vse SvaKJjadQ 4 trud. -. di in: Re i Ro SE Dijzažlanjeeijnomutnik i Dushim<v= < simum šeg konsula, ako gdje ima raduje, već uvijek ,Smo- tra“ javlja gdje. je moma. Ali to nije dosta, jer so iban ogni PRN koja je do jučer strepija ud nuprešktane navale, Koja ja stoprg jučer odmećla me- + gusi koš; oOmO: Ao. vama, otrazano prioni puza dle sa oro 3% ka: Šš o" d “ki ž 4 a M. f va