a timmaitnnavactuMimam s m m — >

or. 8.

0 DUBROVNIKU 21. FEBRUARA 1908.

Godina SITI.

 

 

 

 

Crvena Hrvatska

Pretplata i oglasi plaćaju se upravi teleren Hrvatske“ a Dubrovniku
gdje su utažljivi. Za izjave,

Cijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik sa donašanjem u kuću, sa
Austro- Ugarsku, Bosnu i Hercegovinu s poštom: na godinu 10 kruna, na
do godiae 6 kruna. Za inozemstvo: 10 kruna i poštarski troškovi. Ko ne

vrati li.t, kad mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen i
polugodište.

Hljeba... gospodaru!

Teško je jadnome uam narodu ove godine;
pogvijesuma -u novinama, po privatoim glasovima,
pojouoae što znamo i sami, u našoj pokrajini je
ove godine kukavno, kako je malo kada bilo. Svu-
da je jadao, ali najjadoije u zagorskim predijelima,
a po tome kako je pri moru, što mi zuaino, Wwmo-
žemo 1 saditi o nevolji u zagorjima. Sve se je o-
ve godine svalilo na jadnoga težaka od nerodice
du raziuh bolesti, od lihvara do ostalih bezdušai-
ša, Lai nekih posjedmika, koji su se kamatama
uagruuli uovacća, 4 osim u gotovu imaju inuoštvo
i na libra. Zaaimo, za dvojica u jedaoj krajini,
koji su odlačili preinjesti se u drugo mjesto, u
grad, pa su vjeresiju aa libra prodali oi lihvari
opet luuvarina. Kad će im se težaci dužaici izvući
iz pandža? U Simu je politička vlast zaplijeaila
izvjesnu količinu pokvareuoga kukuruza, polila ne-
kom tekućinom i Zakopala u zemlja, Došli su po
noći seljaci iz jeduog sela i oaaj su KUKUTUE, sL-
kopali 1 podije ga kući — jer su potrovui. .z
lumotsce krajine nude se nadaićari 1oža imalo Uo-
Vaća, Prošlog uljeseća uostalo je jedae žene, koja
je putovala parobrodvm iz Onisa u Spljet, 9 će-
mu je, da je uestalo, bilo i1>što u listovima, ali
nama pišu, da se u opće misli, da se je uearel-
ica sama utopila, jer je od sirana pred blijedo,
koja je bila u ovićelji joj, došla do aluorulalaoga
stauja Srce u se steže, kad proulšljaš da ova li-
jepa i od Boga nadareua zemlja mola oVakO sštra-
dau. Neki iznose kao glavi uzrok Iiseljavaaje, jer
da se osjeća pomanjkanje težačke ru«e, All se
baš najmanje Iseijuju 12 Trogirske krajlue, iz Ubrv-
vučkog 1 Kastaujskog kotaca, te iz krajine Vrh-
gorske, a ul tu nije imauja bijeda nego drugdje.
Dapače se iz varoša spujeisših niko ne išeljuje, jer
ue dna grada, iZ kojega maoje ujih ide u svijet,
kao sto je Spljet, a spjetski su težaci glasoviti
rabotuici, do& lnaju 1 dobrih polja, pa ipak se tu-
že 1 iz Spljeta, kao i iz drugin mjesta. Od ise-
ljavauja je, mislimo najgore otoku Braču, premda
se ne čudimo iseljavanju, ali da opet iz Amerike
i Nove Zelaude i ue dvlazi novaca što ih naši ša-
lju, kud bi se tada? Zaamo pouzdano, da bi n.
pr. u Makarskome primorju bilo zlo i naopako, da
ue ima tih pošiljaka,

Za kotar dubrovački mogli bi navesti iste
uzroke uevoiji,

Istina je, da se mnogi ljute, ako se za sve
baca odgovornost na vladu, jer da nije ni oda sve-

mu kriva, [ mije; ali je glavna krivica, da je Dal-
macija odviše zapuštena. Dalmacija je poljodjelska
i pomorska pokrajina, pa što je država učinila do
sada u njoj i za poljodjelsivo i za pomorstvo?

Ali, ako nije učimla m priličao, a nego li do-
sti, mi bi željeti zuati, što je država uradila, da
narodu u ovoj gladuoj godini pruži nešto srodsta-
va, da se pumogne.

uovorilo se, da će na željezničkoj pruzi Spljet-
Sinj raditi mahom naši ljudi, doćim rade malom
Talijani i drugi 12 drugih pokcajiaa.

Muslilo se, da će se pri velikim gradajawa
luke Trsta moći i nekoliko našin proturiti, ali lm
se izjalovila nada. Svuda po svijetu prvo su vlade,
koje se staraju, da ispituju, gdje bi moglo biti rad-
nje njihovoj čeljadi, pa ih upućuju i svjetaju, gdje
i kamo da idu. Toga ćeto naći u svima proviaci-
jaliim poluslužbevim listovima i u Francoskoj i

drugdje, a tu najviše doprinose državai konsuli|

dotičnih država.
* Sto se u nas za to čini? Kad je vlada za-
darska preko bećke bila izvještena od ijednog na-

Izlazi svake subote.

za dočacto Pojedini broj 20 para.

našem svijetu hoće radaoje, jer mu je, potreba od
hljeba.

Da nije bilo klauzule vinske, ,da nijesu mogli
slobodno uvažati u Austriju iz Italije ulja, voća,
povrtljarstva i svega nebi se dolazilo do ovoga.
Da se samo na ulje iz Italije udarala barem pri-
stujna uvozarina, naša bi primorska Dalmacija da-
nas stala kud i kamo bolje, Nekad je njoj ulje bilo
glavni prihod, i to kad nije bilo ovih saobraćaja,
ni ovolikog potraživanja dobre vrste. Pa i povrt-
ljarstvu bi uas bilo pridiglo, jer bi se i time na.
si težaci bavili — ali za sve to, od čega ova po-
ljodjelska zemlja nije do sad mogla crpiti koristi
zanvaliti je odma u Beča, pa preporučamo i tr-
govačkim komorama i Odboru i zastupuicima, da
se i za ovo postaraju. Mogla bi se pak naša dr-
žava postarati, a da razvije i bolji saobraćaj i sa
Amerikom za neke proizvode svojih zemalja, Ide
dalmatiaskoga konjaka, prošeka, kao i obićuog vi-
ua i ulja u Njemačku, odakblea njemački (rgovo+ bo
šalju & Amerike 1 lijepe koristi imaju, o čemu su
aam uwaogo pisali naši ljudi iz Artofogaste, Ali
do« se sve države najviše briau za trgovinu i za
vort Austrija najaiaaje, jec ona radi njemačke ire-
deute, Uroši vrijedno u jezićaia pitaujima, Koje se
alkada ueće riješiti, dok se Slavenima ue prizua
pravica.

Uujeao još jedag, dok se tuže, da na paro-
brvdia UJugals-VeJ ite nćina naši WMoraara, opa-
ča se aa parsbroduna Gloglda, da je sve manje
aoraara dalalatiaskia, a od nekoliko godina rado
primaju 4 ode 12 ktalije,

Neka se skupi sve ovo, što smo rekli, pak će
se naći pravi usro nevolji, uzrok koji bi se mo-
gao, pa i morao otkloniti, jer Dalmacija, koja bi
inozla biti, da je sreće, u najbogatijim zemljama,
daa je bijedaa, daaas u njoj poljodjeljskoj + pri-
morskoj muaoštvo poljodjelaca i primoraca vapi : $
lijeva gospodaru! oo

| a sa oglase 2) para. Oglasi koji se više puta tiskaja po
| I mjera popust. Dopisi šalju se Urodništvi. Rakopisi sene vrićaja, a n0-'
1 |. frankirans pisma ne primaju se. 8

 

Bruka.

protitaviti golemoj sili turskoj, jer je zaala vojevati i
mrijsti 2a kest čašai i sloboda alatom. | ušbićao diljem
dom vine su pjesaici slavili nje slava; Fra Gega Mar-
Gć, Bea Maćacanić, Doa Miho Pavliaović, Modo Pacić
i dragi, a to je pravedao i bilo; jer je ta borba po-
sve uejedaaka imala dosta i odviše junaštva u sobi, i
jer heabri oraogorci nijesu stoelili svoje ruse glave, Ta
slava ajihova obigrala svijetom, i craogorci se spore-
dal sa speriancim. Visoka je kapija ali pubjediteljica
it potućena od utrag malo više od sto (oOdiaa uvije«
vlak sala i padalu, gubila kraau za krunom; toe dopo-

<0O ostala m4 Ojođi | učdršaje se jec su volovlasti mo |.

sločao Komu bi ću ramenu jabuka dtrovali, Napori
svijeh vlada Ida sa Gia, Kako Di & Bulkani uklonili
orao oDblačine, Koje prijste Zaštikxva olajsa i ae).

slodalm pošljed.ca ns 88 BaCOJAKA FAFA0VJA$3, AU C9.

kkogod še vlado wačilo, asgLAJALO svo Bitrolije, tlo su
sa 140DIĆA, JAD SU s Doljec Bio AsrJL Gsvjedtili, +
UIO da poEPAJENA 146 POŠCAJLAO A SADI KADALA 1840; U ;
Aradsaski podolj, aoprestadi pomiri, Leajsća bas u Ra-
usli, oja išaova se kodi, Očića noza lovoljačro ljatih
sipočlara na daorava sa rodu, i notom diplomacija sa-
čepi jeduu lukaju, draga 83 istolobao provali. smoga
lieb pregalaca sa kcšt Gasal i slododa slatna (ma vo<
liki broj slavjana braće adio, a mi Kako je pravolaov
i duštojao šelmo da MaćovićC ajikori aspori bada
aspješa, želimo dapaće vrli; Arbiassim, toma div pa.
coda, da ao i Ga aasaliva civilišacijo i blagostvaja.
A a80 mi to želimo, luljaja bi pući više imala &o že.

Craagora, to sokolovo gaijezdo negda, nadasve je
bila slavač, jec je zaala golo junačko svoje mišiće su-:

 

.

-

sahvale plaća se 40 para po retka,
1 žia Hlo!

DR

gve i lisičine, koja zaa po iskustvu kolika je nevolja
metanisati pašim i vezirim. Na to ju upućuje“ nje
$loat, narodni ponos, bolja budućnost sve, ali ipak vla-'
da Cenogorska ne samo da ne čuvstvuje kako f mi, ne
samo da se teško ogriješaje o slavjanskoj uzajamaošti,
dego još pruža raku ooj kreničkoj sili, koja drži sku-
ćene jadao slavjane, braća naša i tužao arbiaa36, kako
bi još godiaa i godias tranali u tačstim sp3ama, kako
bi bili nevoljai iz noćari i još novoljaija raja. Pašti id- |
teres zasljepio upravitelje će kr$ao 4aalje, te ako naša
braća bada poilagli sili turačoj i Ostali u gotom fop- |
stva nego li do sad, najviše će imati salivaliti Oraoj-'.

gori, gdje su prije utočište nalazili vrli &pob vraiči agaje- *

ieaih slavjsna: Sramota, grdoba, braka. A da je baš?
tako eto dokaza. Piše nam prijatelj iz Skaica na Bo.
jani, i 43 ne kakov vječrogoaja, aag» posva ožbiljad i
vjero dostojao čaljala. što slali: Drysa dali Glasvdici
čraogorski zapljenili sa brol iz Ooiaja krcat oražjem
i gjebaava. Na ocoda je dio višštaik vražja glava;
koji ga je učreio aegdje u vala stranadli, a
predati vrlim aroaaasima da kad krene Gjacgjer.
oružani pošušaju sreću juuačku e da bi se
turske sile. Isti su ćiavvaici ne samo zapljet
i gjevaa, nego alikili vlšstarca 1 patrads od broda i
spratili ib u Gaasaica, gdje, | dana Gama Vizla 14 cc-
uogocska Dila 00ačješčoga po) svojIN doššždićia ss
ka spravlja, te il je Gako catokla i svoja izvešila. A

koliko Zasli zašto je tf Očaagora ačinilk, sto iliičm raa-
loga, Od aaćad koje godište postoji tajai ugovor izma-
gia Ceaegoce | Visoće apije, u koje ma se je Craa-
gora oDvošala da ce Dadao pašili n& svomo: mejašu eda
aeza lovoljai Acbaaad, Uli slavjadi (oji takvgjer gršniće
sa Craogorom, ns prime oružja i gledano iu druga ka-_
čva stestva po kojim bi m gli isprigrostit e
dojazošnje svoje nevolje i nesreće od nazoliko ataljeća.
U zamjenu te podle služoe Saltan je garsatirao zajam
craogorski pri Oarigradskoj baači. Ovoliko nam piše
dobro obavješćeni prijatelj, i naša je dužkost da (0_
javimo, e bi bolje prouikaula kukavština koja danas na.
Qotiuju: slavje slavi, & na. porazu braće: svoje na Bal+ .
Kanu. Jer i ako je ko oružje bilo :namjenjene Arbaos.
sim, koji nijesu slavjan, ali Di se alavjaaj na Balkaau

 
 
 

jokorisuli zapletajima u Aecbaniji, vojske bi tarske bilo

izložene dvojakoj vatri, bile bi razdvojene, a stara je .
rečenica da dva loša ubiše Miloša, A tako. tušač& maše,
braća aa Balkanu, ako se pobane imati će proti sebi
dobco izvješbana i maogobroja, tučska sula, biti će
pustih usijacih glava, jau&. će i lološ udujegati 0,80»
ljiaa i poljima, grob će i pustoš. savladati. somljama, :
a turćia će vesele duje kajisati. A svoma će koma biti >
provodić kršaa Orašgora, ili bolje oni koji danke vla«
daju nje sudbinom. Pa& da noMIO) prava Kašaki da je: :
ko grdoba, sramota 1 bračal Što uo bismaomogli: naso.
ovo nadovezati i atoli a ali vom» M N

Dubrovnika“: u

dii Gi 8'-i

(096 Ni 0mOME Od k4M0Na, oi 00016. 08 gvošgja,
od papira). m

onOME
Zadaji g Daocov a

ao nasa trodgjirća i zr ie
ievatući osjecaju A mičial ištića. soud svoje Kolatriće

| dvje plemsaško LA, SG&ĆI da QIjOJa U 2ODO duM$ #4. >
Vidi se doista da je karnevo i da se gomsstmai ami
sko pDabdrovaika“, Mi istićemo maba trobejnica i maše
ume jerbo nem je i jedao i drago sveti -AMawek Baših .
ataci i time se dičimo. Laticali Di i Srbi? da Mogu,
sli no smiju oni mid&d narodu da se ukaša u. pravoj
sliči, što sa. Lsuđemu naše imo | čevovidicu, jec

iaučal # muškarom na faoi prikadirak #6 pAKU,
uo kao Srbi", Koji 86 sakrivaju vse SvaKJjadQ 4 trud.

-.
di

in: Re i Ro SE
Dijzažlanjeeijnomutnik i Dushim<v=

 

< simum

šeg konsula, ako gdje ima raduje, već uvijek ,Smo-
tra“ javlja gdje. je moma. Ali to nije dosta, jer so

iban ogni PRN koja je do jučer strepija
ud nuprešktane navale, Koja ja stoprg jučer odmećla me-

 

 

+ gusi koš; oOmO: Ao.
vama, otrazano prioni puza dle sa oro
3%
ka:

Šš

o"

d “ki ž 4
a M. f va