i bilo malo teže dok smo narodu oči otvorili, jer stvo # prve vedra čela pred narod stupili i rekli: ,Mi smo Hrvati i ništa drugo nego Hrvati“, a narod je bio za- veden od ,Srba“ i za svako je ime znd, samo sije zad da su ,Srbi“ oni što hoće da ga za nos vu- ka, jer su oni narod varali naturivajać mu svaka mo- guća imena pod islikom da oni žele slogu svih Slave- i | H i i ih. >tiake HRIKU gi E i ili E pe i H U Čitamo u predzadnjem ,Srpskom Lista“: Svaki iole razumniji čovjek u našoj zeulji, kad bi do njega stalo, usprotivio bi se otcijepljenju Dalmacije od Austri- » O tome sanjaju kod nas samo Revatski politićari, i to upravo oni, koje je vlada potpomagala naše stranke. No pretpostavimo sebi, da danas sutra Madžari satraže Dalmaciju za sebe ili za svoju Hrvatsku, pita- mo mi: bi li se austrijska vlada mogla oduprijeti tom madžar- Svi u našoj monarhiji znaju, da ono, u čemu | | ri ij MH izii i : H j i q lis ili li! i i odviše erbofilska, što joj odbijamo na, staru fetinu, da Srbe valja poznavati i megju njima živjeti da ih čovjek upozna kakvi su. Srbi u Trstu, dakle, (a mnogo ih ima) živu tamo kao neki osobiti, tugji elemenat, o kojemu Jakićev list do sada nije ni pisnuo, a pozvan da bi i njima podije- lio lekciju, kad ih već dijeli z& sve strane. umaknuo je. Je li to ,Slavenska Mis*o“, koja muči ondje i ob oni- ma, o kojima bi baš morala govoriti u interesu slaven- ske misli? U polemici je izišlo još drugih stvar'. Jedinstvo“ je m. pr. iznijelo, da se u srpsko-vjeroispovjednim ško- lama u Trstu predaje talijanski, jer djeca više i ne zoa- du ,srpski“, doš mi snamo da u tu školu, kad se pre- daje srpski jesik“ kao u nas njemački, dolase djeca talijanskih jevreja, i da učitelji više gube vremena oko ove djece, nego oko arpčića. Namjera je ova, da se u Trstu odgoji izmegju i- stih Talijana podmladak, najviše od malih jevreja, keji će poslije trgovati po našim zemljama, kao putujući a- genti. I za to je srpska škola u Tretu! Čast svima, pa i talijanima i njihovim jevrejima, ali je godina i godina što se u nas piše. da bi trebalo za putujuće agente namještati naše ljude. Mjesto toga Srbi u Trstu od svoje škole čine društvo za importa- ciju tugjih ljudi, koji će naučiti malo naš jezik, ali će uvijek ostati Talijani, da i ne govorimo kako se na o- vaj način diže hljeb mnogim našim mladićima. Srbi u Trstu govore, da ovako rade baš za to, j|da u ekonomsko polje Hrvata usade tugjinske klince. A ,Siavenska Misao“ da o svemu tome muči, Ne- go mi moramo ovom prilikom upozoriti i hrvatsko jav- no mnijenje, da se za vremena pobrite. Srbi imadu društava, koja su im za to, da njihovu djecu uče i u zanatima, kao u obrtu i u trgovini. Ovako oni u Mo- staru i po Bačkoj, a na čelu su Srbi u Zagrebu. S dru- ge strane proti nama odgajaju i tugje elemeute, jer i u Budimpešti n. pr. postoji srpsko društvo zanatlijsko-tr govačko, koje je filijalka magjarskog trgovačkog mu zeuma. Ako mi pustimo i dalje ovako mogli bi doće- kati poplavu udruženih Srba i Tugjinaca proti Hrvati- ma, da hrvatski kapitali dogju u njihove ruke. Vidi se da se Srbi ne združaju s tugjincima, protiv Hrvata, samo u politici, nego i u trgovini, i u obrtu, i u za. aatlijstvu, pa je dužnost naša da im odolimo, & hoćemo i na ekonomsko-zanatlijskom polju, kako odolljevamo i na političkom, samo ako otvorimo oči i budemo radili. AVA Framasunska sekta u Dalmaciji. Nekoliko je vremena, da ugledni rimski list ,Ve- i ra Roma“ dokazuje, da je društvo ,Dante Alighieri“ ne samo radi toga, što mu je u upravi framasuna, već i radi pravca i samoga djelovanja (uza društva. ismoegju onog društva i ,Lega Nasionale“, prikazivanjem, da ,Lega* prima pomoć, da je filijalka ,Dante Ali- ghieri-a-; ali su mnogi to odbijali na političke podva- le“. Do duše pohod Villari-a u Dalmaciji potvrdio je glasove, sli u toliko, u koliko su shvaćeni, da društvo »Dante Alighieri“ pomaže našu ,Legu“ sa iredentistić- kih gledišta, Ovih dana je prof, Ascoli u ,Nuova Aatologia * tiskao svoj članak, u kojemu kaše, da bi društvo ,Daa- Često puta se u nas pisalo o dodirnim tačkama | takogjer negda framacunn, avojn adinka, koji se već prije njega bio ob'atio. Kako je pozneto ova jadna čeliad idu u Amerike i taro se upisuju u Framasune, u opće i pe zrajaći što je to, izvarani, da je frsmisunsko društvo hu. manitarno. Prošlo je nekoliko mieseca od smrti Bračanina. Njegov stari prijatelj išao natrag tri mjeseca za neki svoj privatni posao u Trst, gdje mu je udata kći Zet će mu odmah: što je umr'o taj i tj ma Brača? — A što si ga poznavao? začugieno će stari tast, jer mu zet nije nikad vidio ni pokojnika, ni Dalmacije. »Nijesam je, ma su mi rekli, da je izdao braću. Ne smeta. Ako nije on htio pomoći pas za Dalmacija, došle su pare u talijanske ruke, a to je sve jedno. To- liko trošimo za listić!!* Promislite, kakav se našao staračac?;On je razu- mio koja su ona &raća, koju je izdao“ pokojnik, a jer je imanje pokojnika zbilja naslijedio jedan prvak Talijanski u Istri, razumio je, da je to sve jedno, a ostavio braći, a Talijana, jer da svi rade za samo jed- nu stvar. Jedino ostaje rebus: koji je ovaj ,listić“ za koji puao troše . . . . braća? Ne kažemo, a još manje da bi ustvrdili, jer ne znamo, da se to odnosi ma listić ,Pravi Dalmatinac“. Toliko se tih nesretoih listića, sličaih onom u Zadru, štampaje po Italiji, jedinom namjerom da truju puk?! Možda dotični drać u Trstu nije mi pomišljao na za- darski list, možda za nj nije nikada mi ćuo, Kao sto bi se moglo i to dogoditi, da Pravi Daimatinac* prima pomoć od Zeghe (a od nekoga mora da prima) i ne znajući, da Leghi daje Dante, & da Danilu daje opet koja framasuuska loggia, Sve je ko uejasuo, salo je jašno, da ,Pravi Dalumalia&e* izlazi 4ilja Za io, da tru- je dušu našega dobroga puka, i da. dojsta nue ubija vjeru“, ali kad udara ua popuše oRARu, Gino udera 1 aa vjeru, Jer u selu kad se uwštli uglel sroćeniku, u- uištuje se 1 cršvi. lstias je, da to Čini Zadarski list samo za to jer su svećenici Hryati, samo sto te ne zua&; za koji razlog 1 40, kad su u onim čisto Orvat- skim selima sve sami hrvatski seljaci, pa 1 kad bi po- rušio sve popove, sela uvijek ostaju 1 ost«će hrvatska. Svakako mi ne možemo, jer smo kršćaui, nešto tvrditi na laku ruku, pa apsolućao 1 ne tvrdimo, da »Pravi Dalmatinac“ indireštno uzdrži framasuaarija, preko Leghe, kroz cijevi ,Danta*, ali da ima, na ža- lost, i po Dalmaciji po koji framasua to je Istiaa, kao &to je istina, da je danas talijanska propagaada druš- tva ,Daute Aligh.eri“ u rukama framasuaa, & druga je istina, da Lega ud Danta prima pomoći — ispod ru- brike prearačuoa. Framasunarija ne dijeli se samo na lože, nego i na sekcije. Dok postoji balkaoska sekcija (lože su u Beogradu i u Bukarestu, a čuje se i u Krfu) ne postoji mi hrvatska, ni jugoslavenska, jer se jeduoj loži u Hr- vatskoj, Boga hvala, izjalovio posao, te smo čuli od jednog našeg ,Amerikanca“ da ovo nesto feramasuna iz Dalmacije podpada pod talijansku framasunska B6KCIJU. »Pravom Dalmatincu“ ćemo aeštv poručiti. Vje. rujemo, da ne prima pomoć vd framasuuanje, al kad su ovako sapletea& ova prikazivanja, elu mu da og promuslja, da li daje, ii ne daje sam povoda, da se 0 njegovom pravcu udri mu hrvatske popove“ BvaKujako misli, pa se nadamo, da će ou od sada nastojati, da ne dade više tg povoda, jer koja fajda talijanstvu od oQ- nakog pisanja, ako (u nema koristi uekv drugi .... Samo, samo da nam je snati, na koja je luštić prom iš- lao framusun u Iratu, sa kojega gOruća“ puno iroće, j6E ako Di 66 ko oOdavsilu na soji (sui u VicMaliji... ali nel ne vjerujemo, volio Me vjerovati, < Ako muli fcawasaačrija, da bi uspjela u hrvat- skim semljaema gu me politike“, kako je i u Lalji — ODA šo vara, A vi šupaići, učikolji i svi roduljadi, tako Vam ča. šti i čovješkva, svakome od was, Koji 1do u w lok, vd- inah tumaćito stv je framacunarija, da Zus, da s ne pusta varat, jer ćete mu tako špaditi dušu, & sačuvati vjeri i hevastvu. Ne zaboravite, da on& radi, da 40 u nas uvuče, Ako je sve sumaja 1 ačo jo ate u0OšNoVvA- sednoga Lista“ s drugo strano. U polomici s ,N. Li-(2a brojevima, gdje najgore napada kato-| no, jedno je domaljita, da društro .Vunte* i. a skom" oteti: je 48. imo“ do je podsio omšno mije. idite popere, sna reći Daj lijepe o bateliškaj njei [f-amasunarije, 1 do slaga Nazionale“ uliva sto simpa. gjeti, a pred gJedinstvom“ je umuknole. Pa da ilo smo Dosaajemo sa dogagjaj jed-|uje, moraine 1 materina, od Dania kako je Najvite zas u svoj onoj polemici sanimalo, da se noga redoljeba is Dalmacija, biv6ega framsnuna, & pri+|quo Vulari i napisao Ascoli natuk» go-tonsa, ivi sa Bibi u Tita; tomo ih je mnoga, Jale Jedana pobojecg posjedalta s nokeći mjesta za Budimo budai; lito onako, kako je talijanska pro- u. Srpeko-pravoslavna“ im opština ima imetak |Braču. Ovaj posjednik ljetos je umr'v na Braču, D& )9| pogaada pokušala, da s naš puk o4 više milijena, dok je i megju samim ilnerima ve-|prie sarti pozvao jednog & Domenikance i prizaao| g" hreasiv, kuša po svoj prdi i feuaseatrio, da linih bogotela, a nikad nijedsa sije do soda dao ni|mu, Ua je framasna, da 40 godina nije alšta držao do|ga odbije od rodoljučinih mu svećenika, & ka 808, ko | pore sa lavensku stvor u Trota. Gaviće ni|vjere, po bi se šelio ispovigjeti i & Bogom srediti, što|nrisgaja, da po selima s modaliki “ošla “Geaa = jedan jeli 800 u Too nije prodpadoa za tzkćasku 1 | oni. Pokojni je polje krčkog vremana umr%,|irrašai stje i) 0a sječonki da uee aa i : niti jedan ikad da se i pribliti našoj braćiali je već koji mjesec prije smrti šelio obratiti se, ta. av =. Silivonnkmn, imi već 00 frgo Birvila, | ako jo plidinom [io da je plsso svome starom prijatelja iz Dalmacijo ulijedi prilog, č 7 ši Xi zoi ! ke i jek