Priloc ..Crvene Hrvatske“ hr. 8.

Čuravi biđani ba hrvastvo 61. tal jasskog Sučijeližma,
piti tal 'snske framasnnsr je

Samo, ća mi budemo uviiek pa straži, da nikada
pe zaklupimo oči! Zvonar seocke crkve.

 

 

e e e
Malo isporegjenja.

Prošle Nedjelje prirediše ,Srbi“ maškarani bal ps
korist ,srpske zore“, a nazad malo italijanci na korist
iredentistične ,leghe“ Oba ova bala pokazaše i jedne
i druge u pravom svijetlu, otkriše 1m golotinju. U ,Dal-
mati“ već je bio opis talijanskug plesa, dočim predvi-
gjamo u ,Dubrovniku“ kilometričaj članak o njihovom
balu. Mi koji smo nauča: na takvo pisanje nasmijat će
mo :e, doćim zoamo da se to piše za one onamo, o-
namo . . < Potpuna pravoin možemo reći da koli pr-
vi tuli drugi poolagli su 8 ovim balima jravi fiasco. Ta-
lijanci su pozvali na bal sve ,srbe“, a ,srbi“ sve ta-
lijanuce, Kad se već toliko i jedni 1 drugi razmeću, pi-
tamo ih zašto ne učine jedan p.t sami i otvoreni ples
bez maššara ? Razumijemo da nije moguće o tom ni
pivmislit kad sa maskaraniu balom čine fiasco, što bi
bilo Bad bi se javno otkrili?! A sad isporedimo našu
zabavu u kazalištu. Zabava bez maškarauog bala, po-
zvani 1 prisustvovali jedioo Hrvatu, pak onakav uspjeh |
Uvjeravaju mas neki (ne od naše strauke) koji su bili
na našo) zabavi, pa pošli i kod ,srba“, da su požalili
$tu su tauo dušu, da o najmanjoj prispodobi izmegju
naseg baja 1 loga ue može bit govora, u jedau rijeć
fiasco, putpum fiasco. Ubašrunu se sad na vve okolao-
sta da su talijani Zvali sve srbe“ 1 ovi u njih bili, da
su Srbi“ Zvali sve talijauče 1 oai u ajih dili, da gi
jesu sami ,SrDi“ 14 Dudrovaika pričedili ovaj bal nego
sve Štu je srba“ u Dalilačiji ((& 4 ubližajih 1ješta
osobav su doputalije dušie) pak vvaso slab 1 Morali Š
materijalu: uspjeh, a uu Hivali šauti Deć čije pomsć,
uvaku preljepu zabavu 1 vaša proplav Kažalšto a ,
s materijeluo slfaue ualafilili 1 jedao | druge, elo ve:
Belim se j8r slu 1 vpok pubjed ll, Zet pušazali Ja je
Dubrvvmi jediio ho ovalski grad. Da pobjedili smo oso
bito ako 88 vovruciliu 1 ua W da je u Kkazalistu bilu
prihoda 1561 šruua&, u ,Z-drači“ 813 «runa, & da s
već upravlja treća Zabava ua Korist Lasugjer glazbe a
četvrta na korist pjevačkog drustva ,Guudalić“*.

Pri svrši ovog I8poregjenja napoweuuč mu je gos-
podi oko »Dubruvuika“ da ue zaborave po vragu u su
trašnji kilometrični opis bala ,srpske Zore“ umeluut
i one rijeći gospogje RB. 2.2... pAjuićh meni, gdje sam
ovo došla, ovo uje društveni bal, < vo je kavaikina, što
je ovo za Boga, ne vidi se drugo nego vlasi 1 nphoi
djetaći ,. . .“, pak tvoja gospugja bjež iz teatral

ata

Konversija.

Obvežuica zajeduičkoga državnoga duga po 43
po stu, toga najpošustijega 1 najvbijubljcuijega austrij-
bkoga papira nestat će do malo vremena iz prometa.

Od kad su se god. 1868. ujedini državni dugovi
i jedno stotinu rasličiih vrsta svelo sve na zajednički
tip (od 5% sa odbitkom 16% poreza, na čisto 4 2%)
prodro je taj papir u sve slojeve pućanstva i malo po
malo, kako je raslv blagostanje naroda, narastao u Ci-
jem laku, da je državi postao preskup interes, kojega
za nj plaća, te je odlučila oboriti kamatajak na obve-
znice jedinatvenoga duga u papiru 1 u srebru od 42%
na 4%.

Udaosni sakon bio je pred malo dana glašovan
1 ministru predsjedaiku podijeljena oblast, da Može
provest konvorsiju na 4 po stu.

Moguće je prvvesu kvuvorslju od skupljega duga
na jeftivij, sko jo ubićajui kamalajač u Grgovačkm i
Obrčulia gradovima države viši vu Kaljala dobčuvija
papira 1 ako je CiGua letoga otalav nad nvmiaaluu
Izavsoim. H teć 56 okoristiti dauašujom Jefiuoćvm mov-
Ca, 28 Koju Muogi diše, da je samu prolačija, & Qipor
šku trajao, neki Bljudvio da sv avuvoriica odimal na 8%
ii ćak na 04% %. Zabačena jo ča mao rado Dojaćui
da bi to bio pogibeljsu skus, Koji bi porvinotio uveli -
ke današaji poredak mnogih jastutucija 1 sa dugo vre-
rodna sakrčio pu$ daljajoj konversiji državoih dugova.

: Koaveraja će uslijedili pretiskom novih obvesaics, |

=

oje će glasiti na 4%, Lo će posjednici alanh sa 432%

dsba. Za stako 100: forinta not inala, dob't ća molitelj

«e uvsžiti nakon izminuća navedenoga roka, a taj rok
ako smo dobro obaviješteni počeo je teći od 19 t. mj.
već će svak bit prisilen ća pristsne na zamjenu i primi
novi papir glaseći pa krunsku vrijednost.

Glas o konversiji djelovao je nepovoljno na cijene
starih obveznica, te im je tečaj u malo dana znatao
pao. Pošto Austrija ima mnogo duga u inozemstvu, bo-
jati se je daljnjeg padanja cijene, ako inostrani vjero-
vn:ci budu gpudjali na prodaju stare rente u velikoj
množini, a nebvde dovoljno domaćih kupaca. Jer iznos
koji se misli koavertirsti. iznosa ogromnu svotu od 8 bi
ljade 1 600 milijuna kruna.

I tim veće biti konseersija jošte podpuno prove.
dens, već će ostati ne konvertirsnim takozvani ugarski
blok od hiljadu i šeststo milijupa kruna, dok se našs
vlada o tome ne sporazumi sa ugarskom.

Ugarska se naime obvezala g. 1868. doprinašati
za kamate zajedničkog 42%, duga okolo 68 milijuoa
na godinu, pa se austiijska vlada boji, kad bi konver.
tirala cijeli dug na manji kamatnjak, da Ugarska nebi
tada povratila svoj dio, raćunsjuć koliko bi odpalo na
njezina legja, ne po starom kamatnjaku od 42%, nego
po uovom od 4%, ili manje.

Jer je ioteres po srijedi to će se pitanje valjda
brzu rijesiti, a do tada dolazi na konversiju one obve-
znice papirne i srebrne reute, kuponi od kojih dospi-
evaju u gjenars i juliju, te u magju i novembru dočim
papiri sa kuponima febrar — august i april — okto-
bar osim vinkuliranih komada, pa onih koji su polo-

aeće bit konvertovani.

7 miljuna, a kad bi se cijeli 4 2%, dug konvertirao iz-
uagala bi pristednja 11 milijuna kruna na godinu. Gabi-
tak tulikuga prihoda osjetit će kućanstvo mnogih po-
syeunika državne rente, a bojimo se da državljani neće
ud loga nikakve koristi imati jer smo navikli, da se za
prave gospodarstvene potrebe izdaje malo & da sve
proguta vojuićki moloh, za što moderne države naj-
više Lrvoe.

Perida novih 4%, obveznica državnog duga teško
a će Lrajak. 35 godina uepromjenuta, kao perioda 4 2%,
avja idčećava. Već sida se misli na bujuće zajmove
ua 3% No, Koji Di utru put konvertiraoju na 3% %.
da še Laav nasa država približi i izjednači 1 u plaćanju
salata Zapaduln državama, Eogleskoj, Franceskoj i t d.,
svje plaćaju pu 2% i 3% na svoje obveznice, U svo
uu napredak |

Naši dopisi.
Cavtat, 19 Februara.

(Našim prosvjetiteljima.) Hambenost i zloća srg-
abih plskarala proti našoj općini, dostigla je uprav vr-
hunac, U kilometričnim dopisima, u brojevima 1., 6. i
7. ove godine, — da ue brojimo pissniju gprije kata-
strvfo* — više je laži a žući, nego li riječu Vidi se ga
su uželi posao za glavu, držeći se one ,kleveći i opet
klevući, valjda će nešto i ostati“. U prvom se reda na-
pada općinskog tajnika, ne radi tajništva već radi op-
Guue, jer im je tako naručaije: ocrairajući tajnika str-
čaju otrov proti općini, & to je svrha,
8 toga se napokon odlučišino da prorešetamo sve
Stu še pise i one što pisu, ili doglašivaju, & u tomo će
mu se držati činjenica potkrijepljenim svjedočanstvima,
i t&ko će se čut i drugo svono, kako ga ,Dubrovuik“
naživlje.
Kad ste bijeli a vi držite.
Zuamo da je u jedaom broju ,Crvene* bilo od-
guvureno gDubrovakovoj“* pisaniji proti općipskom prv-
čačuuu ša lek, gud. 1903. Na ove umjesne opaske , Du-
orovnik“ mbe odgvvori, nije, već je podvukao rep, a
Go je prišuao da je svaku sto je pisao u sloj namje-
ca izuma,

Dr. Niko Svilokos, njihov odvjetnik, u svako je
duba šprevau svjedućiki da je oBA pisanija prosta šle-

200 kruna u gotovu, Molbe za isplatu u gotovu neće|nogorski

deni za kaučije np. vojuičko ženidbene i t. d. za sada :

Prištedaja države na kamatima iznositi će preko |

:

i

i

ku t
i
5

moru |— a ie
I Molanat je na moru pak..+..... Ali g.

lantu nema javaih ureda, i to je jedina raslika. —

razlog je mogao doneale vrijediti prije, kad u

lima nije bilo mi pućeva niti željeznice, ali sada?

Osametite se dakle, jer tako radeći kopate sebić grob

1 počinjate samoubojstvo na sebi. kO
Nastavit će me. Gei

i #kOJsN

Ia krajine, početkom Veljače) 5:š::

Slava sv. Vlaha kako se je dopala stiaicimas? | |
Dne 2. veljače, t. g, došao sam sa jos di .
bošnjakom da vidimo tu pripovijedanu slavu &v. :
u Dubrovniku. Nijesmo se pokajali što sino
smo se više osvjedoćili i zadovoljili nego
nadali, dapače niti pomisliti nijesmo mogli da će
biti, Došli smo u oči sv. Vlaha po ružnu vremeti
tim je milije sv. Vlahi — per ignem eš aquam

3
zi

Q
.

š
g

s

i

3
4
.

.

vw 3 »
:

s

%

=
Fz

> e
nz.
i S Ga A Šš

a

Gruvanje topova sa Minčete, potrealo ši

:

3
o
li

i
ži
i
iz

E
Hrrlu
ill
šitlatr

;
ij
iti

ui

štel

a
.

I
i
8

Još veći utisak učinila nam je ma isti
Vlaha, ceremonija doćekanja barjaka iz sela. To
remonija divna — nigdje nevigjena! Junaci sv.
uwjesu se plašili kise i nevremena, već žarkim
ueustrašivo pošli i sretao došli, nakićeni krasnim tri
bojami. Osubito nam se je dopalo držanje jednog št
ća od kakovih 60 godina, koji označen saskovićat
čeništva, nevinosti 1 neba \(trubojom) ukočeno, -
poput kakvog mladića ponosno zastavu držeći
je izmegja sakupljenog naroda. Na lica ma .
odraz puštene hrvatske due... 3
Tesko sam čekao novioa u Dubrovniku.
da vidim kako-će 1 šta će one: reći; 0 ovoj.
er mi bosajaci možda nijesmo kadri prosuditi. i; T9qua
Baš u nedjelju (8..0. m.) dopade mi u ruke, Dux.

iš

.

i.

i

irt

tad
"a

i

+:
€
RS *%

i

e

jurovnik“ br, 6. Obradovah se i pomislih: brala Boga :

evo Dubrovnika“, to je list si na 0.

uoga grada, koji je/pod rode eye trija u s ća

štogod zanimiva i pohvalna čitati o ovoj svečanosti.

Ali sam se gorko prevario. Mjesto hvale, naditao sam

prigovore i izamijehavanje djela prirode od boga mam .
late. Što bi trebalo da ljudski sudumo i govorima, Das: :
oruvnik“ se osvrće na puke bajalice i prasaovjer)e pro+ -
stoga puka: da su naime ,rgjavi saso“ Što je graba .:
imjeme, da sv. Vlaho ,noće da bude Hevat*, itd, Ako: >
je Istina da je ko ovako rekao, trebao je ,Dubrevnik* :
4 taj mah se oprijeti te prasaovjerje izbijati iz- glave
1eukoga narvda. Obratao opažamo da i ,Dabrovnik* _
\ek bi pristaje as ovo prasaovjerje. letina, da
a0 mije bio prožet ljubavija i vjerom Kristovom #& dao:
;e bio rogjea u Srbiji, ne velim da nebi ,nebijeo Hiva:
jata“ i u ogće hrvatskoga naroda, luji je analamunale

Aristianitatio; ali ar. Vlaho bio je pravi katolik, par:
iuraa av. rimskoj crkri, protivnik prasaovjerja pogaa. —
stog; bio je nadahaut dahom bošjim te je ore.1ede..:
4 božanskuj zapovijedi ljubio & i damaq ljabi, .Š. (ago. ,
uema nije do trca i djetinjarije kajem 00; DudeNt>:.,

s
#

«<

 

 

ik“ ogra. Žao nam je, ali čoko moramo doe