Priloc ..Crvene Hrvatske“ hr. 8. Čuravi biđani ba hrvastvo 61. tal jasskog Sučijeližma, piti tal 'snske framasnnsr je Samo, ća mi budemo uviiek pa straži, da nikada pe zaklupimo oči! Zvonar seocke crkve. e e e Malo isporegjenja. Prošle Nedjelje prirediše ,Srbi“ maškarani bal ps korist ,srpske zore“, a nazad malo italijanci na korist iredentistične ,leghe“ Oba ova bala pokazaše i jedne i druge u pravom svijetlu, otkriše 1m golotinju. U ,Dal- mati“ već je bio opis talijanskug plesa, dočim predvi- gjamo u ,Dubrovniku“ kilometričaj članak o njihovom balu. Mi koji smo nauča: na takvo pisanje nasmijat će mo :e, doćim zoamo da se to piše za one onamo, o- namo . . < Potpuna pravoin možemo reći da koli pr- vi tuli drugi poolagli su 8 ovim balima jravi fiasco. Ta- lijanci su pozvali na bal sve ,srbe“, a ,srbi“ sve ta- lijanuce, Kad se već toliko i jedni 1 drugi razmeću, pi- tamo ih zašto ne učine jedan p.t sami i otvoreni ples bez maššara ? Razumijemo da nije moguće o tom ni pivmislit kad sa maskaraniu balom čine fiasco, što bi bilo Bad bi se javno otkrili?! A sad isporedimo našu zabavu u kazalištu. Zabava bez maškarauog bala, po- zvani 1 prisustvovali jedioo Hrvatu, pak onakav uspjeh | Uvjeravaju mas neki (ne od naše strauke) koji su bili na našo) zabavi, pa pošli i kod ,srba“, da su požalili $tu su tauo dušu, da o najmanjoj prispodobi izmegju naseg baja 1 loga ue može bit govora, u jedau rijeć fiasco, putpum fiasco. Ubašrunu se sad na vve okolao- sta da su talijani Zvali sve srbe“ 1 ovi u njih bili, da su Srbi“ Zvali sve talijauče 1 oai u ajih dili, da gi jesu sami ,SrDi“ 14 Dudrovaika pričedili ovaj bal nego sve Štu je srba“ u Dalilačiji ((& 4 ubližajih 1ješta osobav su doputalije dušie) pak vvaso slab 1 Morali Š materijalu: uspjeh, a uu Hivali šauti Deć čije pomsć, uvaku preljepu zabavu 1 vaša proplav Kažalšto a , s materijeluo slfaue ualafilili 1 jedao | druge, elo ve: Belim se j8r slu 1 vpok pubjed ll, Zet pušazali Ja je Dubrvvmi jediio ho ovalski grad. Da pobjedili smo oso bito ako 88 vovruciliu 1 ua W da je u Kkazalistu bilu prihoda 1561 šruua&, u ,Z-drači“ 813 «runa, & da s već upravlja treća Zabava ua Korist Lasugjer glazbe a četvrta na korist pjevačkog drustva ,Guudalić“*. Pri svrši ovog I8poregjenja napoweuuč mu je gos- podi oko »Dubruvuika“ da ue zaborave po vragu u su trašnji kilometrični opis bala ,srpske Zore“ umeluut i one rijeći gospogje RB. 2.2... pAjuićh meni, gdje sam ovo došla, ovo uje društveni bal, < vo je kavaikina, što je ovo za Boga, ne vidi se drugo nego vlasi 1 nphoi djetaći ,. . .“, pak tvoja gospugja bjež iz teatral ata Konversija. Obvežuica zajeduičkoga državnoga duga po 43 po stu, toga najpošustijega 1 najvbijubljcuijega austrij- bkoga papira nestat će do malo vremena iz prometa. Od kad su se god. 1868. ujedini državni dugovi i jedno stotinu rasličiih vrsta svelo sve na zajednički tip (od 5% sa odbitkom 16% poreza, na čisto 4 2%) prodro je taj papir u sve slojeve pućanstva i malo po malo, kako je raslv blagostanje naroda, narastao u Ci- jem laku, da je državi postao preskup interes, kojega za nj plaća, te je odlučila oboriti kamatajak na obve- znice jedinatvenoga duga u papiru 1 u srebru od 42% na 4%. Udaosni sakon bio je pred malo dana glašovan 1 ministru predsjedaiku podijeljena oblast, da Može provest konvorsiju na 4 po stu. Moguće je prvvesu kvuvorslju od skupljega duga na jeftivij, sko jo ubićajui kamalajač u Grgovačkm i Obrčulia gradovima države viši vu Kaljala dobčuvija papira 1 ako je CiGua letoga otalav nad nvmiaaluu Izavsoim. H teć 56 okoristiti dauašujom Jefiuoćvm mov- Ca, 28 Koju Muogi diše, da je samu prolačija, & Qipor šku trajao, neki Bljudvio da sv avuvoriica odimal na 8% ii ćak na 04% %. Zabačena jo ča mao rado Dojaćui da bi to bio pogibeljsu skus, Koji bi porvinotio uveli - ke današaji poredak mnogih jastutucija 1 sa dugo vre- rodna sakrčio pu$ daljajoj konversiji državoih dugova. : Koaveraja će uslijedili pretiskom novih obvesaics, | = oje će glasiti na 4%, Lo će posjednici alanh sa 432% dsba. Za stako 100: forinta not inala, dob't ća molitelj «e uvsžiti nakon izminuća navedenoga roka, a taj rok ako smo dobro obaviješteni počeo je teći od 19 t. mj. već će svak bit prisilen ća pristsne na zamjenu i primi novi papir glaseći pa krunsku vrijednost. Glas o konversiji djelovao je nepovoljno na cijene starih obveznica, te im je tečaj u malo dana znatao pao. Pošto Austrija ima mnogo duga u inozemstvu, bo- jati se je daljnjeg padanja cijene, ako inostrani vjero- vn:ci budu gpudjali na prodaju stare rente u velikoj množini, a nebvde dovoljno domaćih kupaca. Jer iznos koji se misli koavertirsti. iznosa ogromnu svotu od 8 bi ljade 1 600 milijuna kruna. I tim veće biti konseersija jošte podpuno prove. dens, već će ostati ne konvertirsnim takozvani ugarski blok od hiljadu i šeststo milijupa kruna, dok se našs vlada o tome ne sporazumi sa ugarskom. Ugarska se naime obvezala g. 1868. doprinašati za kamate zajedničkog 42%, duga okolo 68 milijuoa na godinu, pa se austiijska vlada boji, kad bi konver. tirala cijeli dug na manji kamatnjak, da Ugarska nebi tada povratila svoj dio, raćunsjuć koliko bi odpalo na njezina legja, ne po starom kamatnjaku od 42%, nego po uovom od 4%, ili manje. Jer je ioteres po srijedi to će se pitanje valjda brzu rijesiti, a do tada dolazi na konversiju one obve- znice papirne i srebrne reute, kuponi od kojih dospi- evaju u gjenars i juliju, te u magju i novembru dočim papiri sa kuponima febrar — august i april — okto- bar osim vinkuliranih komada, pa onih koji su polo- aeće bit konvertovani. 7 miljuna, a kad bi se cijeli 4 2%, dug konvertirao iz- uagala bi pristednja 11 milijuna kruna na godinu. Gabi- tak tulikuga prihoda osjetit će kućanstvo mnogih po- syeunika državne rente, a bojimo se da državljani neće ud loga nikakve koristi imati jer smo navikli, da se za prave gospodarstvene potrebe izdaje malo & da sve proguta vojuićki moloh, za što moderne države naj- više Lrvoe. Perida novih 4%, obveznica državnog duga teško a će Lrajak. 35 godina uepromjenuta, kao perioda 4 2%, avja idčećava. Već sida se misli na bujuće zajmove ua 3% No, Koji Di utru put konvertiraoju na 3% %. da še Laav nasa država približi i izjednači 1 u plaćanju salata Zapaduln državama, Eogleskoj, Franceskoj i t d., svje plaćaju pu 2% i 3% na svoje obveznice, U svo uu napredak | Naši dopisi. Cavtat, 19 Februara. (Našim prosvjetiteljima.) Hambenost i zloća srg- abih plskarala proti našoj općini, dostigla je uprav vr- hunac, U kilometričnim dopisima, u brojevima 1., 6. i 7. ove godine, — da ue brojimo pissniju gprije kata- strvfo* — više je laži a žući, nego li riječu Vidi se ga su uželi posao za glavu, držeći se one ,kleveći i opet klevući, valjda će nešto i ostati“. U prvom se reda na- pada općinskog tajnika, ne radi tajništva već radi op- Guue, jer im je tako naručaije: ocrairajući tajnika str- čaju otrov proti općini, & to je svrha, 8 toga se napokon odlučišino da prorešetamo sve Stu še pise i one što pisu, ili doglašivaju, & u tomo će mu se držati činjenica potkrijepljenim svjedočanstvima, i t&ko će se čut i drugo svono, kako ga ,Dubrovuik“ naživlje. Kad ste bijeli a vi držite. Zuamo da je u jedaom broju ,Crvene* bilo od- guvureno gDubrovakovoj“* pisaniji proti općipskom prv- čačuuu ša lek, gud. 1903. Na ove umjesne opaske , Du- orovnik“ mbe odgvvori, nije, već je podvukao rep, a Go je prišuao da je svaku sto je pisao u sloj namje- ca izuma, Dr. Niko Svilokos, njihov odvjetnik, u svako je duba šprevau svjedućiki da je oBA pisanija prosta šle- 200 kruna u gotovu, Molbe za isplatu u gotovu neće|nogorski deni za kaučije np. vojuičko ženidbene i t. d. za sada : Prištedaja države na kamatima iznositi će preko | : i i ku t i 5 moru |— a ie I Molanat je na moru pak..+..... Ali g. lantu nema javaih ureda, i to je jedina raslika. — razlog je mogao doneale vrijediti prije, kad u lima nije bilo mi pućeva niti željeznice, ali sada? Osametite se dakle, jer tako radeći kopate sebić grob 1 počinjate samoubojstvo na sebi. kO Nastavit će me. Gei i #kOJsN Ia krajine, početkom Veljače) 5:š:: Slava sv. Vlaha kako se je dopala stiaicimas? | | Dne 2. veljače, t. g, došao sam sa jos di . bošnjakom da vidimo tu pripovijedanu slavu &v. : u Dubrovniku. Nijesmo se pokajali što sino smo se više osvjedoćili i zadovoljili nego nadali, dapače niti pomisliti nijesmo mogli da će biti, Došli smo u oči sv. Vlaha po ružnu vremeti tim je milije sv. Vlahi — per ignem eš aquam 3 zi Q . š g s i 3 4 . . vw 3 » : s % = Fz > e nz. i S Ga A Šš a Gruvanje topova sa Minčete, potrealo ši : 3 o li i ži i iz E Hrrlu ill šitlatr ; ij iti ui štel a . I i 8 Još veći utisak učinila nam je ma isti Vlaha, ceremonija doćekanja barjaka iz sela. To remonija divna — nigdje nevigjena! Junaci sv. uwjesu se plašili kise i nevremena, već žarkim ueustrašivo pošli i sretao došli, nakićeni krasnim tri bojami. Osubito nam se je dopalo držanje jednog št ća od kakovih 60 godina, koji označen saskovićat čeništva, nevinosti 1 neba \(trubojom) ukočeno, - poput kakvog mladića ponosno zastavu držeći je izmegja sakupljenog naroda. Na lica ma . odraz puštene hrvatske due... 3 Tesko sam čekao novioa u Dubrovniku. da vidim kako-će 1 šta će one: reći; 0 ovoj. er mi bosajaci možda nijesmo kadri prosuditi. i; T9qua Baš u nedjelju (8..0. m.) dopade mi u ruke, Dux. iš . i. i irt tad "a i +: € RS *% i e jurovnik“ br, 6. Obradovah se i pomislih: brala Boga : evo Dubrovnika“, to je list si na 0. uoga grada, koji je/pod rode eye trija u s ća štogod zanimiva i pohvalna čitati o ovoj svečanosti. Ali sam se gorko prevario. Mjesto hvale, naditao sam prigovore i izamijehavanje djela prirode od boga mam . late. Što bi trebalo da ljudski sudumo i govorima, Das: : oruvnik“ se osvrće na puke bajalice i prasaovjer)e pro+ - stoga puka: da su naime ,rgjavi saso“ Što je graba .: imjeme, da sv. Vlaho ,noće da bude Hevat*, itd, Ako: > je Istina da je ko ovako rekao, trebao je ,Dubrevnik* : 4 taj mah se oprijeti te prasaovjerje izbijati iz- glave 1eukoga narvda. Obratao opažamo da i ,Dabrovnik* _ \ek bi pristaje as ovo prasaovjerje. letina, da a0 mije bio prožet ljubavija i vjerom Kristovom #& dao: ;e bio rogjea u Srbiji, ne velim da nebi ,nebijeo Hiva: jata“ i u ogće hrvatskoga naroda, luji je analamunale Aristianitatio; ali ar. Vlaho bio je pravi katolik, par: iuraa av. rimskoj crkri, protivnik prasaovjerja pogaa. — stog; bio je nadahaut dahom bošjim te je ore.1ede..: 4 božanskuj zapovijedi ljubio & i damaq ljabi, .Š. (ago. , uema nije do trca i djetinjarije kajem 00; DudeNt>:., s # «< ik“ ogra. Žao nam je, ali čoko moramo doe