'
muzikom bilo je i ućenika (na-
MI Rk ea msiboo i.
da su marširali nego su dapaće nosili nekakve fe-
Pliće. i izazivali derući se kako Paljizi kad se keraju.
li imena? Iznijet ćemo. Nadalje isti listić ucka i
ni pok da pavali na glazbu! Sjeguroo misli da je
lubrovnik pun svemu svijetu pozaate zedarske fukare
i mularije. Takogjer laže kad veli da je policija kar-
pevsla zabranila i za to da ga se nije izeijelo. Sve je
to iffamna laž jer ovoga te puta nije nikakvog kar-
possla učinilo, pošto mije bila potreba ier je svsk zao
ds će karrevo i sam izać i bit na placi, fe da je su
rišno poć te mačit za učinit ge. A... se šeto po placi.
Lijeps je i ona gdje se tuži na crkvu ,la qnale
s tutte le pazioralita vuole estesa la stessa tutela +
|gusrent'gia* | Da bi ko, nego ,Dalmsta“! Ostavimo
gve drugo, sjetimo se srmo Ricmanja!
Još se nadalje tuži da Hrvati ne pomažu ,le
p.stre patriotiche istituzioni“, A koje su t0? Zloglasna
kja podružnica iredentističnog ,Dante Alliglieri“, Pak
pozivlje ,esotiche soc'eta dei suti Cirilio e Metodio.“
Qsakove uvrijede nijesu dostojne odgovora nego prezi-
ra i zgrašanja, a Herostrati koji se kupe oko guušnog
i podlog ,Dalmate* neka slobodno i dalje mrče i kle-
retaju jer i onako takove se klevete nas pne primiju
pego padsju opet na obraze (recte poplate) onih koji
ili kuju.
zvanom
talijanaša) i c.
—aEtEDasto o
Postalia.
Regbi da su neki c. k. činovnici na mjesnom po-
štarskom i brzojavnom uredu toliko revni u službi ds
ferman (objelodanjen u ,Jedinstva“ br. 11. dana 6. Ve-
lječe) vrše ne samo u nutarnjim poslima ureda već ća
i u doticaju sa strankami (nevjerojatao &l istinito).
Pak još kažu i pišu da je ferman ukicut Puste li ironije!
Dne 26. Veljače brzojavio sam na hrvatskom je-
riku u Cieszanow. Osobu kojoj je bio namjenut brzo-
jav nijesu našli, a meni ie ured odgovorio da dotičnika
se taogu nači na njemačkom jeziku / (Znam da ne vje-
rujete. ali je na žalost istina !). 3
Tako protuzakonito postupanje sa strane c. k. či-
novnika s jedne me strane začudilo a s druge nagnalo,
te sam odmah predso ovaj utok : :
Slavnome C. K. Ravnateljstvu Pošta i Brsojava
Zadar.
Doe 26. Veljače o. g. predao sam na brzojav u
mjestu brzojavku za Ivana Savčića putnika u Cieszanow.
| ersstavljenu u hrvatskom jeziku. Na moje iznenagjevje
piimio sam priložepu službenu vijest o neuručivosti po-
menute brzojavke. Nu još me siše iznensdilo i u velike
zičućilo kad sam brzojsvku otvorio i opszio u istoj
nekakve hieroglife, koje sim napokoo riješio. tumačeći
da mi je javljena neuručivost pa njemačkom jeziku.
Prelszeći preko toga što se ova službena brzojavka ima
sniatrati kao povrijeda mojih narodnih osjeć: ja, ja ssm
uvjeren da je po postojećim propisima imao Brzojavni
U:ed' meni dostaviti ovu službenu brzojavku u onom
jeku, u kojemu sam ja brzojavio biva u hrvatskom,
pa sve i da je službena vijest bila sastavljena od ure-
da u Cieszanowu na njemačkom jeziku. u
Stranke nijesu držane poznaviti pjemačii jezik a
nipošto paka obigravati od nemila do nedraga i močiti
se do brzejavne postaje, da im se sadržaj protumsči,
Naprotiv ova je dužna da vrši službu po purtojećim
propicima i zakonima i da bude na ruku grigjanštiu,
& vipošto da vrijegja njegove osjećsje i pravi nepriiike
bzirom pa gore maredeno i na okolsost da u
.uliko sam čuo ovo ne bi bio jedini slučaj (baš o0-
midne ssm vidio isti slučaj sa poštarskum doznač e m)
slobodan esm obratiti te Tom Slavnom C. K. Rivna-
teljstvu molbom d* providi i da odredi slobodve na-
putke & da &e nešto slična um+prijed pe ponovi.
U potpunoj nadi očekujući pravedan uspjeh ovo;
utoka bilježim se 8 poštovanjem
najodaniji
Josip Onyszkicwiez
U. Dubrovniku na 5. Ožujka 1903
s e e
Dopisi iz Cavtata.
Nastavak o našim prosvjetiteljima.
Koji je uzrok nemirima u Cavtatu? Zar tsjaik?!
Ne spominjete li se valjda kako ste mu nazad malo
v.mena iskazivali radi dobra i po mjests ko-
rina ponašanja ?| To nije bilo daleko, nema nego mi-
lo mjeseca. — Onda je bilo ,hosana“ a sad je ,cru-
cifigge.“
Ima 11. godina da današnji tajnik složi kod naše
oićine i za to ste vrijeme višekrat mijenjali lice: je-
du ste ga godinu hvalili, druga trpjeli, treću ražili,
4tvrtu u zvijezde kovali, pak napadali i klev tali da
gs do godine opet uznosite. Taj vaš neprestasi ,volla
fcceia“ imao je dakako i svoj uzrok. — Zadnja evo-
lecija kod vas je nastala radi toga što bi se tajnik bio
&'ergično opro vašem pokušaju da u naše društvo
|alipidaurus“ uvedete srpsku politiku i što je kidisao
ns neke peskladnosti, što vam nije bio.drug u pitanju
ta diobu općine, što vam nije begenisao kad ste kli-
Gli: Živjela srpska — krepala hrvatska“, što nije su-
djelovao vašim demostracijam proti općinskoj vlasti,
što se nekoj vašoj gospodi nije klani&o do erne zemlje
it d. i t. d. — A pitamo vas malo, da kakov bi nam
tajnik bio da tolike (po vašem mneuju) grehote nebi
bio počinio, već da je držao & vama protiv općine, da
t vas sumnjičio i klevetao općinsku vlast j br-
vite, da je uživao u općem nehajstvu, da je i oa de-
mostrirao i klicao ,&repala Hrvatska i t 4. i t 4 —
I tada bi tajnik bio vaš par, tad ne biste proti njemu
pisali, kako što pišete; ali tada tajnik nebi bio više
tajnik, već bi i on poput onih što doglasuju i pišu u
ubrovniku* pao s konja na magarca.
Govori nam se da se ne osvićemo na ,Dubrovni-
kuvu*_pisaniju, ta ono se iz Cavtata i ne piše, & ve-
ćioa u mjestu onako i pe a.
Bit će da se iz Cavtata ce piše, jer valjda i ze
aju, ali ako ne pišu svakako će doglašivati, pak smo
a istomu.
A napokon se i mi ovim ne branim. radi naš, ta
ki nas svak sna ko &mo mi i ko su oni, već radi iz
goljeta koji bi oaš muk mogao valjda nso-
pćina i javna dobrotvornost, na molbu
u mjestu, složno uglaviše da se sveča-
ze prenaša, jer bi to, izuzev
tete cijelom mjestu. To je činie-
.- mo. — Zašto . goto, »Dubrovni-
tivj* napadaju pa svijeh već na samoga
on to sve bio uradio? — Bit će
WU jnika,
zi tajnik ali da je tolik ć ni
zali. — Ili a vi e Meet e
poznato, a to će i svjedočiti
od DI prošle ode vla.
tr jezno čeljad
Mat Gospe od
to krčme, bilo od
ća
£
nije našao ma niti grke riječi
: Ssmo a DNA DJ Račić psovao i ružio što se
kae Po Rao
ali je tome sam usrok. — Nama je poznato
#8! =use-e
da je općinska uprava opetovno pitala starješinu paro-
brodića , Cavtat“ bili se zauzeo za prevoz muzike i uz
koje uvjete, ali ovaj je istom treći put odgovorio, da
mu je zamjenik prinčipala g. lija Ričić naredio ceka
javi gospodi na općini: ,Ako im je štogod neka kme-
oi degju. js nijesam u Parizu.“ — Ora&j odgovor opći-
na je razumjela negativno, te je inače providila. Dan
današnji nije niko peophodan. — Kako je kapetan llijs
ovaj svoj postupak opravdao kod vlasnika parobrodićs,
nama pije pozaato, — 'To stoji, da je nakon toga dan
nalog vojsci parobrodića ,Cavtat* da ne smiju primati
ništa niti za općinu, niti za hrvate u Cavtatu, — Ali
o tome se prije pisalo, pak dećemo opetovati.
Dakle, kako rekosmo, ma Gospu od stijega u
Ciwtatu nija bilo nereda; cereli su se nasuprot dogo
dili kad su srpska muzika i srpski fakini bež znanja
općinske vlasti ne čekivano bš&nuli u Cavtat jedne ne
djelie po podne da bi Cavtat uželi tobože u porjed
Izazirala muzika nije: počela je sa austrijskom
himnom, onda je otsvirala Veselu srbadiju, zatim Rado
ide, pak Bože Bratinstva te ovet da capo s& Srbadi.
jom i t. d — Srpski fakini izazivali nijesu. sawo što
su onako po običaju otojevali 20 tak puta , Bočni Bra-
tinstva“, »Srbadija“, n&ado iđe“ i opet da cavo; za-
tim su pobiedonospo šetali gori doli obalom in ,doppel-
reihencolonne“, gdjegod su koga i rinuli, ćašavji, Da
sred pijaca zametli vilinsko kolo, igrali se hr$atoždera
Iz Boke Kotorske, 24 Pebruara:
_ Čujemo da je ove dodine u Crnoj Gori zavladala
velika nevolja i glad Uslied toga sve što je boljega
od eraozorske mladeži bježi put Amerike. Svako sed-
mice ,Wurmlrandom“, ,Panunoniom“ i Godollom ide
nnoštvo po izbor crnogorskih momaka, koji pjevaojem
veselo kreću iz Kotora. Upada u oči, da crnogorska
mladež veselo i pjevajuć danas ostavlja svoje otačatstvo,
gdje bi po pisanju kršćanske ,nepristrane* ,Slaven-
ske Misli“ morao biti pravi raj zemaljski, Iz dobra iz-
vora dozossmo, ds je knjaz Nikola puno ozlovoljen
ovom selitbom svojih mladih cruogorsca, jer će ovako,
potrajeli ova selita do brza opuštjeti Crna Gora. Za to
je o'lučio sum glavom proputovati Crnu Gora i obaći
osobito one predjele, iz kojih se seli ssd mledi Crno-
gorski naraštaj, — Nije istinita vijest, koju s«& Cetinja
javiše tršćaeskoj ,Slavenskoi Misli“, da se žito koje
dolazi iz Rusije mukte dijeli Crnogorcima, već je posi-
tivno istina da se to žito skupo prodaje i daje ga
vagjevinu. — 3
Cibača u Zupi, dne 26/2 1903
U prošlu negjelju bili su amo došli nekoliko srba-
kovića iz grada, u namjeri da izazivlju mirnu čeljad,
pjevanjem nekakvih pjesama za koje mi župljani neće-
mo da znara pajprvo započeli su ma Trgovištu odklen
kako ćusmo; bili su potjerani, a zatim došli u Čibaču
donju gis zabočeše ponovao pjevati ; pa skladni način
i još nekih lijepih stvaraca, da je bilo divota. — Vrt
Mata Vragolova dobio je onog dana ,imprimatur“
austrijsko-srpske alijanse, — A pripovijadaju nam gg
kanonik Liepopili i savjetnik Nardelli da im je ni pa-
robrodu paralo bit u srpskom r%ih
Vitite dakle kako je to sve bilo skladno i ušesno.
A i žandirmarija ie gledala i gledala, i uživala i nau-
tima, — Ili je naš trobojni nakit ga svakim danom
vidite na općinskom uredu. za vas izaziv?! Nebi se na
tu vašu opasku niti osrranli da i u njoj ne vidimo po-
zašto izirtaoje. A pam: je nasaprot poznato da se je
tajniku bzš onom prigodom i zamierilo šta nije izvje: |
sio trobojnice, kako sa ih bili izvjesili mnogi drugi
Kalačić,
_megiu kojim je predajačila
uća obitelj
Za spomanvte veliko-srpske
ka demostracije zbilo se |
ig& i drugh lijepih prizora, ko u pak završili sa |
pljuskom Mita Vragolo a, k Ju Dubrovnik“ opetovao |
& zlosretno spominje |
Mato Vragolov. — Evo mu kratke biderafije, — |
Subi, ovišoki, košturasti, dugo-grbonosi, kratkovidai |
momak u 30toj godini. Sia je hvaljene napomene kape- |
tana pokojnoga Stijepa Vragolova, na čijem se broda |
do zadojeg časa vijala naša omiljena troboja sa grbom |
(ledu od tih troboja, još se ošlazi u Cilipima.) — lina
8 godina da uči pravo bez ikaksa uspjeha. — Sada se
bavi veliko-srpskom politikom i nsrodnom ekonomijom.
To je dakle parsona academica i prijesni prijatelj
našega kazvenoga suci g. Negrini,
Nastavit će mo.
Lijepe kao nove postaju sve kovine
nikela, alfepida, mjeda, bakra itd. ako se čiste
1 +
bua Pu'z Extrakt.“ Ovo obljubljeno sredstvo izu
godina i u trgovinu unio vlasnix tvrtke Fritz Scehii
peigu. S njim se brzo i bez truda postizava prek
od velike trajnosti. Uz to Globus Patz Extrakt ne izgriza ki
vine, pe gousi ih i nimalo ih ne troši. Po izvidima trojice za-
kletih sudbenih kemičara u njemu nema nikakvih štetnih sasta
vina te je nenatkriljivih izvrsnih svojstava. Ovo je u prvom redu
stoga, što je Globus Pautz Extrakt sastavljen od tvrđe sadre,
koju tvrtka vadi u vlastitim rudokopima i u vlastitim velikim
to
parnim tvornicama racijonalno pripravlja, Nije se čuditi, što 8
Globus Putz Extrakt sve više rasprodaje: oko 200000 doza
tvornica dnevno razašilje po svim stranama. Ne samo kućna goj
spodarstva, već i carsk i i il i
va, željeznička uprava,
zavodi ito stalni su kupci Globus
Pi
gradske želje:
Putz E
u i
če,
xtrakta, k
ji je bio po
red drugih odlikovanja na svjetskoj izložbi u Parizu 19 0. na-
gragjen zlatnom medaljom. O značenju ovog uprav savršenog
sredstva za čišćenje mogu naši čitaoci stvoriti? pojam, ako im
opomenemo. da tvrtka raspolaže temeljnom glavnicom od 5:1 m
a
WAČK
i-
lijuna marska i drži zapošleno oko 500 radnika i 50 trg i
činovnika ; jedna druga tvornica sredstva za čiš
sličua značenja nigdje ne postoji. Vlast
baleža, kartonaža i sanduka ušavršaju spoši
Sehilz jun. akcijonerskog društva u Lajpcigu i Eger
u pripravljanju sredstava za čišćenje najprvo ua cijeior
Ali pošto sve što je dobro i pravo nagie patvarača, s te
paziti, kad se kupuje, da ne bi prodali kakav patvore:
Extrakt“, jer Globus Putz Extrakt čisti bolje nego i jedno dra-
go sredstvo. Nek se traži u svim trgovinama samo ,Globus Putz
Extrakt“ u dozama po 10, 16 i 90 para sa obraobenom ozva-
kom ,Globus“ u crvenim potezima
Naši dopisi.
Župa, $. Marča 1903
opomenuli smo ih da mi nečemo da pjevaju političkih
pjessme, sli oni uz pftkos nastaviše i dalje, tako smo
bili usilovani pokazat im vrata.
., luči put grada pjevali su cijelim putem kroz
Cibaču izazivno, kad su prolazili preko Dubca pjevali
su Rado ide a kad su došli iapred samih kuća pucali
l a in što niš : šu iz revolvera, Oro je već više puta da nam se ma
g vala vi tog veselog društva, samo što nije htjela su-| Doben groze slično i riečima poragljivim i smiehom
djelovati, jer je to posao općine, a općina nemsla re- | izkaljuju osobito kad izvjesimo hrvatsku trobojnicu.
dara. Pa nećete da im bude žao: što ga sada ima! Neka paze ta gospoda u naprijed i mirao prola-
Eo se im naki. | 26 kroz niše selo kako mi njih puštamo mirao, erbo
oš pišu da ih je tajsik izazvao trobojnim naki- | pi; pas jedan nut mogli nač i ne dobre volje. Za danas
dosta bude li do potrebe javićemo se.
Domaće vijesti.
Hrvatska Vjeresijska Banka u Dubrovniku
tvorila je svoju prva podražnicu u Šibeniku, koja je
rvim ovoga mjeseca započela svoje djelovanje.
Zilima paibolii uspjeh |
Svak pred svojim pragom. ,Dubrovnik*
da
|se naruga Hrvatima, iznosi, da je i u Zagrebu dosta
tugijinsca, a na Rijeci da su Hrvati potisnuti, Sve je
ovo istina, samo što je istina, da Zlatoi Prag pred 50
godina nije bio češki, a u Zagrebu je bilo sve njemač-
ko. Kako je danas? Bolje sto puta. Prije 50 godina
svi su dalmatinski gradovi, izuzev naš Dubrovnik, bili
manom talijanskog ambijenta. Danas svi su skoro hrvat-
ski, izim Zadra, u kojemu se ipak napreduje.
Na protiv, što je od Pančeva, N. Sada, Kikinde,
Sombora i drugih velikih gradova, koji su prije bili sa-
mo srpski? Danas su magjarsko-njemački, što dokazu-
je, da je hrvatska otporoa saaga i odviše jaka, a svi-
jest nsrodna probugjera, pa kad je ovoga, hrvatski na-
roi ne propada. Bilo bi, dakle, bolje Srbima, da gledi-
u što se od njih radi, pa da se brane, mjesto što se
pams rugaju“ za nešto, gdje zaslužujemo i pohvale, i
mjesto da svakome pomažu proti nama.
Evo naših kolonija po Amerikama i po Australi-
ji; gdje god je Hrvata svud se održavaju kao Hrvati;
imaju svojih listova, škola, društava, pa i crkava A
Srbi nigdje! Eqo im za izgled Srba na Rijeci i u Tr-
stu; u prvome zradu već su se pomagjarili, a u drugome
i u školi im djeca uče talijanski, jer ne zuaju — srpski.
Posvad'li se i u Mostaru. Izmegju Srba u Mo-
staru izrodio se pravi pakso razdora. Posvadili su se
211 Gostarstoga im lista ,Srpskoga Vjesaika“, barem
tato daju razumieti ćoravijem, upličući u svagju srp-
sku politiku, srpska mučeništvo, srpske ideale i sve o-
stalo, A kad tamo Srbi su se i u ovom času, kao uvi-
ješ, u Mostaru, kao svuda, posvadili radi solads. I vaz-
la profit!
»Dubrovnik? nam u zadnjem broju pripovijeda, da
je stagja nastala radi milodara, što ih kupe za siroma-
ha u Nevesinju.
Koliko će siromasi dobiti tih milodara ne pitamo
jer zna, da ga i ovdje ulazi sama politička agitsaci-
ja u prilor prvaka im t. z. narodne stranke, ali je do-
ro zvati da su se radi solada posvadili, prije nego su
h i počeli kupiti.
Cekamo daljnji razvitak svagie, jer će sada po-
ja jedni druge nazivlju špijonima, Braća Radovići
b će ozloglašeni, jer je ,Dabrovnik“ proti njima.
A reći, da je upravo pravi uzrok svagji, Što je
listu neki bivši učite i dobijao po koju forintu na
mjesec, pa im dodijao, odrekli mu saradcištvo, & on ra-
e
četi
DA
(Papina svečanost). Dinas u viečoom grado
Rimu slavi še velika i rijetka svečanost! Dvaderet i
pet godišnjica krunisanja za papu, dapašcjeg slavno
jeg :
vladajućeg sv. Oca pape Lava XIII. Ali nama nije bilo
moguće pora i rabotaog dana, da danas proslavi
ovaj za cio katolički narod presretai dan, te smo gs
stoga pa dostojan pačin proslavili u nedjelju 1, o mj.
Već u subotu na večer slavljenje zvoo4 i pući-
nje mužari navještivshu nam sutrašnji den, Netom poći
še zvoniti zvona i pucati mužari, po strinčma sa po
češe paliti mugobrojni ogaji, a matici, zvonik, Župa
čka i obližnja kuće bijihu u jedsn čas dino raavijet-
ljene Vrijeme bijaše uprav krasno ; ni dsška vjetra, di
bi nam našu željenu padu pomotilo. već kao da se
i ono ovom Netkom danu vesel ilo! Kadi se jo malo
jače umračilo Postrsniska sela, "Čalopeci . i Petriča b
jehu lijepo rasvijetliena. I želježnički katolički stražari
na ,Mićinom gustijerni“ ne želivši truda ni muke, sv
tietl1
jećutu
NneKa t
krejem želježuičkog puta bili su ris ka
ljube, Isutrstova
vidi, da i oni iskrom sinovske liubav
Namjesnita u ovoj tužvoj doli
nedjelju rauom zorom na 5 sati, zvonjenje
zvona i gruvanje mužara, navjestivshu nam željuo oće
kivani dan. Tačoo na 9 sati počae velika pjevsni mi
sa, koju odsloži naš dobri župnik veleč. Medini, preko
,
koje je držao lijepo prigadno slovo, Preko +v, mise
pjevala je naša vrla Zupska i Postranjska mledost
pod ravnanjem gosp. učitelja od Postranja. Kako je
taj dun spadala misa cd prišv. Sikrameote, dodjoše po
običaju u velikom broju naši krsni Postrauji, da se
zajedno s nama za zdravlje ev, Oca pomolim, Po
svršenom obhodua bi izloženo ,Presveto“ uz svečino
pjevanje: ,Tebe Boga hvalimo“, Nakon toza ,molitva
za papu“ i blagosov s Presvetim. U samo podne svrši
se ova lijepa svečanost, koja će ram mezbrisiv biljeg
ostaviti u našim srcima dokle god smo živi,
A ti dobri Bote, još nam na mnogo godina poživi
našeg devedesetrećeg gogišajeg sijedog starca sv. Oci pa+
u Lava XIII, koji brabar | nepomičan stoji na pećini
Petrovoj, te lomi sila onih koji še naprežu, da izbrišu
pameti i srdaca ljudskih preslavno Ime Jezusa lso-
krsta | Zupljani
Kotor, 20 Februsra;
Zalwala. Gosp. A. Šetić, čestiti dubrovački ro-
doljub, prigdom skorašnjeg svog smo boravka poklomo
je u find hrvatske kotorske glizbe iznos od krava 20
dvadeset; na čemu mu ovim putem Uprasiteljstvo
di ono milo forinti izazvao pravi sukob. Kakvi su!
Fuzija parotrod. društava. Ljubljanska kre-
dito& banka ozela je iuičijativu, ako bi bilo mogućno,
la se ilm, parobrodarska društva stope u jedno,
pa da sebe obezbijede i za uvijek oremoguće svačiju
tugia utakužica. Dozoajemo, da će u tu svrhu doći u
Dubrovnik g. de. Vic+ Mihaljević iz Spljeta, a da su
društva Rismonda i Topića već u načelu pristala na
ovaj korak
S paše strane, kako stoja stvari, i prema vijesti:
ma, koje smo čuli, želimo da se ostvari ova namisao.
Iz kaštela javljaju nam da je tamo zavladao
priteški glad, javljaju, da se i ako uputi zakuplja-
aje milodara, kiko po ostšloj pokrajini. To je uprav
kršćanska i čestita misao, Nadahne li dobri Boz koga
na to djelo milosrgia može kojegod bilo svotu otposlati
dboru unavlaš ustanovljenom, ili ovom uredništvu da
idpremi tamo ,
La lega naziona'e, razislila je ove godine ,il
bilaceio del. patriottitmo Zarstino“ gdje počam od
t. 1892, kad su se zakupile 1678 kruni i 66 (il, doprinosi
vila stake godine dok su godive lsnjske dostigli upaav
čudaovatu svota od 30126 kr. i 37 fil. Zakljućuje izja-
vom da: ogui figiio della forte Ziva, dao je popriječno
po 3 krune. Da bi tako bilo; ali nijesu to figli della
forte Zira nego oni koje mi hranimo našim novcem u
većem djelu; i koji kako činovnici mebi smjeli prko-
siti vali svega Dsroda pokrajine, a ipak jer vlada neće
da obuzda nmjhovo strastveav ponašanje, prkose dok
se narodu no smrkno
Pišu nam iz Konivala ; Ima nekoliko zemasa
da po Konavlima obigrava neki nadri-liječaik — da-
kako bez diplome — & zovu ga Mehmed efeodija. Oa
je prosta veralica, skitalica U malo dana odnio je iz
Konsval« nekoliko stotina kruna. Skoro ja dao neko-
mu seljaku čarbolne kiseline da se maže od koje bi bio
izgorio, da mu se uije priteklo u pomoć
Ove godine, godina je svud jadna, pa i u Konav-
lima, te je nepravo da jedao lopov vara ovaj dobri na-
rod, Poltička vlast za to uezua, a ja znam da je već
prije bio negdje osugjen na isplatu globe, Molimo dak-
le u iuteresu naroda, u interesu vjere i morala, da to-
ga varalicu proćeraju.
FOULARD SVILA
od 60 novč, do fe 870 metar za bluze i odijela. Šalje
so u kuću fraoko i već plaćenom carinom. Bogati uzor-
sva
hrv, kotorske glazbe najsrdičnije zahvaljuje i blagodiri,
pik odmah. Tvoruica svile Henneberg, Zitrich, 31
si.
Proti katarima ;
disaćih eia, nešladama, MANNA. O. ie
isaćih organa lju. kv ra $
gim grlenim bolestima
sama ili pomiješana sa vrućim mlijekom.. Djeluje
gotvorno, osvježajuće i utažujuće, pomaga odijeljenje
sluza, te je najbolje prokušano u takovim slučajima.
Gradska kronika. . |
Kavalijerstvo. Čuli smo da je g. Fabris poslo
ukor svomu dopisniku s Brgata, koji je a sedmom bro-
ju papirnatog Dubro “o
lana, da je privezao trobojnicu na svijeću od grličanja.
Ali to nije dosta. Da sve bude kavaljerski, £ ;
Fabris javno u listu pozvao pi
bračana s kapelanom, treba da javno u listu doja-' == *
vi biskupu, da je oao bila grdna kleveta ili bolestarp- = = -&
ska "naa popofobija. so 2
alosno a istinito. Red se franjevački zove ,o£:
do mendicantium“ i pojedinci u tome redu, ne u
raspolagat novcem ni posjedovat ga. Bili vjerovali, a
je ovgiešnji franjevac, nastanjen u prepuklo siromašnom
stonskom samostanu Pavlić o. Agustin, prigodom zaba-
ve u korist fonda Srpske Zore u Bondinom Pozorištu,
darovao 1 krunu. Unmicwm u svijetu, siromašni .
vac, kida ulomak katoličkom samostanu, da e
za gradnju kakve rišćanske crkve ili škole, hi .bo-
lje za vaspitanje kakvog rišćanina, koj sutra
ljet na nas katolike. Bravo fratre, a : c0nsules, * :
da ne bi po vragu osvanuo s kamilavkom na glavi. + -/
Tuže nam se, da neki financijeri prebiru putai i
ke na način koji se ne pristoji prama uljudnim :0soba-
ma, jer zakon u tomu im slučaju naregjaje, kako ima. .
du postupat. Žalosno da stvar po sebi škakljivu i teš-
ku. takovi otešćavaju i gore svojom bezobzirnošću,
Uhv:mo da će, do koga je, provigjeti.
G. Vlaho Bukovac slavni naš slikar,
doe 28 pr. mj. svoje krasne ragje. Za
zadiviti te pribrane ragje udivljenje pu
demo obavješćeni javit ćemo što potanje.
ki
i
S
i
:
i
z
Korizmeni propovjednik je ove godine x ši ai
šoj stoluoj Matici zg Ivan ke Malerbi iL je g:
Propovjeda talijanski i propovjedi su mu uprav see
i korisne. $ io
__ Izgledno. Luko Lovac darovao je u fond bole.
snih radnika Zadruge kr: 15, a Antun Zec trgovac
pokućstva kr. 2 za izgubljenu okladu. Ževjeli vrli :
darovitelji ! O \ i
— Ucviljena Obitelj smrti ne.
zaboravnog šure Dinka Politea Male u' fond »
lesnih radnika ,Hry. Rad. Zadruge“ Kruna 5.
Pohvalno. Pri smrti Aotuna Visića'c.
k. sudca udijelio je mjesnom dječica € Gje. 3
ro Vidak e. k. Drž Odvjetnik u Šibenika K_ 6... +:
i
_ Prodava se jedan glasovir, još u sasvim
stanju, Z+ potanje obavijesti moli se, da : se
upravu ovog lista. Ve!
Opće je poznato da Mauthu impregnirano
sjemenje dava najveći rod. Zudnaba ie izbrsii i nendd-
kriljivo Mauthnerovo sjemenje za sočivo i cvijeće;
Diskoras na Poljani, Vlaho, Sava i Ji
Vlaho: Dolro jutro lijepa danas dama |.
Sava: Baš lijepa, kao na
je, oni dan, bio
v aho: To
Ko da se
i sit VE
E
š
3
F
s
&
E
i
i
š
:
u
ti: smrti
,_ pohadjajući muogobrojn
Sava: Pak što to smeta, k
Vlaho: Neka bi se moglo
Božija, ali ipak znamo
Jednu samu kuću pa
milosti. Ta je kuća Kato!
eljio na Betru Svetom
skijem Papam, kao na
svjedočanstvu. A budući
može biti vaša Crkva pra
Sa - : A sašto nebi
ti i častiti Boga
0: Prosti, ali MK
bilo potreba da Isukrst
svoj nebeski nauk. Reci
M ka. stani svomu Ocu, &
oćeli osluživati njih
vladati ? vom
i
g
F
o
s
li
si
-
.
ri
8.
E:
si
g:
ii
[
:
'
s
š
8
s
&
š
E
S
E
zi
'
ri
š
ei
i
ff
3
£!
1
podanici s
naredbe, nego se
Sava: Vidim da imaš či
i M pravo, ali kako nati sora ae oi E
e ne može sakq- a
. 4
:
Viah : Mogao si me i
nito nositi to ime, Da ii ou e
u toliko dijela koliko ima
ha, bez vrhova Yara,
Jovo: Šta se ta nim a sie e '? Sebi u“
svi i svuda i na nebu. i
Vlaho; Ha! ha! Bit će tad Mei:
AM bio i Adam srb a raj zemaljski
Jovo; Sto ne
“vjerujete vi latini, a kad bi vam;ja kasao da je 10
A Srbin, jer se je porodio od Davida koj je pra- >
Vlaho: Bože oprostimu | Ne bih bio niu snu dado *
ovake bedastoće i z: može se udska
"pak ne će te majedit Sv. Vlaho videći'1 čajeći ša so čini | x
u milomu : pg
i, obračajući se, priu:
greesih, soje kle sia!
Dubrovniku.
Sava: Jovo odlaze, Pak ovaj
ovake nauke, naše bi srbstvo
zimlje. Mi nemožemo drugčij
naša starešina naučila, poj
propalo. i
v : .
"obodrajica će 4 Jesse prison io Ma roi» M
JAVNA ZAHVALA. e:
Dužnost nam nalaže, da iskažemo javno našu 03... . ..:
sobita zahvalnost U, Klaića, zi
Vlaška Klaić Boža u or Nika | 9
idića, Iva Matijaševića, Miha Matijaševića ZAO
ir, kao M rim nada vrlim e M. ao
naš. maškaratu bratski i ye
bruara. Ne ima riječi, le > jet : :
ostajemo. at %
Ua pozdrav Bog i Hrvati | ti i
ilipi, 26 Februara 1903. De
Hrvatska VS
i Ja
OGLAS. rave
|
Hrvatska V. Banka re
ku priskrbit će e RENE U a |
državne rente sa odreskom RO O