Baničević i šumski upravitelj pl. Savorgnani bili im u: svemu pri ruci. Evala im! Dok se visoka g razgledao sam sa- mostan, otočić, crkvu i t. d. Sve je.lijepo, sve je kra sno, & ma brate sve zapušteno. Pitao sam sama sebe ; je li moguće da Visoka Vlada, gospodar svega toga, drži to u potpunom neredu? Odgovor je jasan! Jest! u pravom neredu. Samostan zapušten, crkva zapuštena, sve odaje: ruševinu: i -ništa drugo. Samo gdje i gdje vidi ge koji mladi život koje divlje trave, par kokoši i ništa drugo da te zanima. Stidio sam se uprav stidio na ne- ke opaske nekih izletnika, koje su doduše istinite. Sve je to danas u državnim rukama, pa nije krivit nego g. baruna Giovanelli, koji je do praga samostana do- lazio, ali dalje ne, da ne izgnusni barunske cipele. Putnik. Opuzen, 10. Marta. U broju 19 od 7. tekučega ,Hrvatske Krune“, do- pisnik iz Opuzena kori staru upravu ove Čltaonice, kao da za vrijeme njezina upravljanja, u prostorijam iste Čitaonice nije se za ostalo marilo već za kartanje: do- čim je ovdi svakomu poznato da do promjene stare u- prave skoro nitko nije u Čitaonicu zalazijo, bilo za či- tanje ili kartanje; & tomu budi svjedok g. učitelj Škar- pa koji uze riječ u glavnom zboru pri promjeni upra- ve rekao, da će se.i on isključiti ako se nebude po- hagjala Čitaonica jer kadgod u nju dogje uvi'ek je pra- znu nadje. Što se pak tiče ,Piccola“ mogu kazati g. dopisniku da je isti bio odbijen baš na predlog bivšeg predsjednika ; zato molim ga da odsele kada bude pi- sati u noviiiam da barem piše istinu jer naša poslovica kaže ,u laži su kratke noge“. Kotor, 10. Ožujka. Zadnjom nedjeljom dovršiše ove godine srpsko- pravoslavni pokladi, dočim pokladi katolički dovršiše danom 24. pr. mj. Veljače. Ove godine i jedni i drugi učiniše izvanrednu maškaradu, u koja svrhu potrošiše lijepa novca. Ali kad su zadovoljne njihove kese, za- dovoljni smo i mi. Neka im! Nu ne možemo mukom mimoići zadnju srpsko pravoslavnu maškaradu od 1. t. mj. o kojoj se ovgje po Kotoru mnogo govori, a to stoga što su u njoj imale djela njeke katoličke gospo- gje i još: k tomu njeke katoličke gospogjice. Ove su posljednje u katoličkoj korizmi, obilazile m«skarirane grad i zatim su otišle na ples u srpsku čitaonicu. Iz- javit ćemo odmah, da nijesmo nikakovi klerikalci; mi liberalno štujemo svačije uvjerenje; nu ipak ne može- mo, a da ovim putem ne žigošemo to bezobzirno pona- šanje dotičnih gospogja i gospogjica, koje na toli be- zobrazni način sablazniše najplemenitija čuvstva ovih gragjana ; vjerska naime i domoljubna. Tješi nas pomi- sao da ovo recimo zlodjelo nije počinila ma sijedma kotorkinja; ali nas sdruge strane u srcu boli, da u otom broju imademo ubrojiti na žalost i kćeri onih li- čnosti, koje su zvane da prednjače u svemu gragjanstvu, a koje pokazaše da nemadu takta, te da još nepoznadu naše okolnosti. Zar ovakim postupanjem uzgajaju se dotične Keri i naš mladi naraštaj? Zar se ovako ople menjivaju mlada srca, bez nadzora dovoljnog, puštena na alobodil, u vitlogu" ':.. pa lijepo i pod maškerom? Zar se na ovaj način poštuju svoja vlastita vjerska osvjedočenja; a ujedno i vjerska čuvstva većine ovog gragjanstva ? Ne nipošto! Dok se pravoslavni srbi ve- sele i miaskeriraju pri njihovim pokladama, a u našoj korizmi — prosto im bilo, ali ne prosto bilo katoličkim gospogjama i gospogjićčama — pa i ako nije bio tih veliki broj! — igrati ulogu, koja ih prikazuje u sasvim lošem svijetlu. Danas s njihovim, nazovimo ih, arleki- nadama pazaraju i sami srbi. Neka se doista srame, jer imadu radšta. Kotor, 10. Ožujka. Javljaju nam iz Crne Gore znanci, da je svaki dan to gore zlo-i naopako — onom puku, zavladao je ve- liki glad u nekim predjelima. Iz Rusije je bilo došlo žita da ga se razdijeli siromašnom puku; ali gospoda cetinjska :hoće i ovog puta da se okoriste tim žitom, skupo ga prodavaju. Usljed velike nevolje i bijede. koja danas. hara po Crnoj Gori, crnogorska mladež na bu- ljuke ostavlja svoje ognjište i seli se u Ameriku. Sva- ke sedmice brzi parobrodi Lloyda i Ug. Hrv. društva vode mnogo tih ponajboljih mladih crnogorskih sila, da je žalost i gledati. Potrajeli ovako za kratko vrijeme opustjet će Crna Gora. Cetinjska gospoda imala bi sad otvoriti oči, pak mješte bavit se velikom srpskom po- litikom morala bi proučavati današnje nevoljno stanje Crne Gore i tražiti tomu lijeka, i to dok su još na vrijeme. Iz Boke Kotorske, početkom Ožujka. Za ovaj mjesec urečeni su izbori biranih birača vanjskih naših općina. koji će tamo n Aprilu birati je- dnog zastupnika na mjesto odrekavšeg se zastupnika Stjepa Kneževića. Dvostruki broj biranih birača pripada oj stranci, ali nastaje pitanje: hoće li se ti svi složiti i okupiti okolo jednog čovjeka. Njeki bi htjeli, čujemo, kandidirati Fabrisa, koji se je u za- dnje vrijeme proslavio onom ,veleizdajničkom aferom ;* drugi budvanskog načelnika Srzeutića, treći Bučina ; njeki pak ercegnovskog junaka, radikalca Nakičenovića. Kako vidite kandidata je dosta: nu u zadnje najlakše da iskoči koji o komu se i negovori kao kakov Dews es mbekine. — Obe vijestit ćemo vas naknadno. Skadar, 3 Ožujka. Iz našijeh strana, otputovalo je 800 redifa put Monastira, viši dio nevoljnih težaka, kojim su obitelji ostale bez opskrbe. Ima ih šantavih, pre gluhonje- mih i neki su ćoravi. Obilazili su selija i grabili, dok nija mora biti slobodna i 0 sebi, te sama država koja bi mogla doći i biti dobro vigjena od kršćana, bila bi Austrija. Ali pošto su Turci u večini, treba da bude o sebi, Po Balkanu. Iz Carigrada javljaju, da je bilo oštrih sukoba iz- megju ustaša i oružničkih četa u monastirskom vilajetu Palo je na obje strane više mrtvih i ranjenih, megju kojima je i oružnički zapovjednik. U prilipskom okru- žju u selu Vrbjani umoren je jedan pravoslavni sveće- nik. Tu se danomice zbivaju krvavi sukobi Nijedno se- lo nije na miru. Stanovnici omanjih varošt bježe u gra- dove, dočim i ovi nisu sigurni. Turske čete koracaju zemljom i zulumski postupaju sa jadnim pučanstvom pod izlikom, da traže ustaša i oružje. U Macedoniji su ogorčani, što je sultan imenovao generalnim nadglednikom, u koga polažu najveću va- žnost predložene reforme, Hilmi-pašu, jednoga od prvih krvnika potlačene raje. Ova činjenica najbolje svjedoči, da sultanu nije do provedbe reforma. Hilmi-paša pri- mio je iz Carigrada uputu, da sve članove macedonskog odbora smatra izdajicam i da ih odmah smakne, netom ih se dočepa. Tvrdi se, da je Turska ovlašt-na na ovo od evropskih vlasti. Na cesti izmegju Ferana i Bjelopolja sukobiše se Crnogorci s Arbanasima. Poginuše tri Crnogorca i 1 Arbanas. N. L. , .>..e e Domaće vijesti. RIS SOS Češki je narod vas u crniti. Umro je slavni Dr. Franjo Ladislav Riger. Taj vrli muž najviše je ri da je Češka oživljela u pravom narodnom duhu. Mla- dić se istatakao, pak stekao progonstvo, u Parizu se nametnuo i povratio se u svoju zemlju kako obožava- ni domorodac. U starosti na političkom polju postradae, ipak ostao uvijek kako otac Češke. Slava mu! Ivanu Zovku apostolu hrvatske misli u Herceg- Bosni, ,Osvit“_je držao zadušnice dne 10. o. mj. Sla- va mu! Marko Živković-Šupuk veteran u kreševu za narodne hrvatske svetinje preminuo 8 o. mj. u Drnišu. Laka mu zemlja. JS Tri episkopa Na pok. Gjorgju Nikolajevića, mi- tropolita Dabro-bosanskoga u Sarajevu, najviše su vi- kali Srbi, dok je bio živ, jer je bio velika tvrdica. Pro- ti njemu svega su pisali. Kad je umro i kad se otvo- rio testamenat da im je sve ostavio, priredili mu sjaj- ni pogreb i u Reljevu na grobu stavili znak harnosti. Ovako je isto bilo i sa mostarskim Leontijem Ra- dulovićem, kome su zagorčali i zadnje dane života, a poslije i spomenik pod gli. Ovih dana umro im je u Mostaru vladika Sera. fim Perović, ali kako je bio siromah i nije ništa osta- vio, nijesu ga ni do groba otpratili. Uvijek ta blažena politika od profita, pa i u crkvi. Crnogorci u Trstu. List , Trieste“ javlja da je ovih dana došlo mnogo Crnogoraca u Trst, da ištu rad- nje. Jadni i nevoljni ljudi bili su gladni i bosi; nigdje nijesu mogli dobiti radnje, pa se ,Trieste“ ruga tali- jansko-crnogorskim simpatijama u talijanskome Tratu. A mi doznajemo da su ovi jadni ljudi išli na srpsko- pravoslavnu opštinu, da im tamo što udijele, odakle su ih otpremili praznih šaka, tako da su se vratili opet u Kotor, na troškove tršćanskoga magistrata. Po svoj pri- lici će sad ostati u Boci Kotorskoj, gdje će im Hrvati davati radnje, da se prehrane, kad nijesu mogli dobiti ni zalogaja hljeba iz fondova crkvene im opštine u Tr- stu, koja raspolaže s milijunima. Glas Crnogorca“, to jest Nj. Visočanstvo kra- ljevsko skinuo je ovih dana kapu pred ministrom Ka- lajom i barunom Kučerom, pa im se poklonio ,do cr- ne zemlje“ ; pohvalio ih je, da su oni, ili vam bosan- ska vlada, najbolji prijatelji i dobrotvori Crnegore, jer su puštili, da se u ovoj gladnoj godini nekoliko Crno- goraca doseli u Hercegovinu i što zaradi. Mislimo, da bi se ti Crnogorci bili još dublje poklonili gospodi na Cetinju, da se manje razmeču mužikom u politici, da manje troše za Luje i ostale gospare, da bolje pripaze na Jabunčane, jer bi se uštedile mnoge pare i Crno-, gorci bi našli pomoći u Cinoj Gori, mjesto da se ski- ču od nemila do nedraga. Izjava u ,Glasu Crn«cgorca* sa priznanjem, da je bosanska vlada prijateljska i humanitarna smela je gla- ve našim Srbima. ,Dubrovnik“ vazda prenese svaku i- zjavu iz crnogorskoga lista, samo je ovu obašao. Ka- kav je Fabris, mogao bi još i to pomisliti, da je i Glas Crnogorca“ kupljen od Austrije. Bez krčmara ... Izjava u zvaničnom organu ru- ske vlade, da Rusija neće ni za Srbe na Balkanu pro- liti kapi krvi, nit žrtvovati i jedne pare, ako se pobu- ne proti Turskoj zatekla je Srbe, kao .... znate li kao koga ? Prije nekoliko godina neki vragoljan pozvao ne- koliko mladića na fraju u pok. Boška s Dupca, uvje- ravajući ih, da će on sve platiti. Kad su se dobro na- jeli i napili, a bilo doba da se ide i da se plati, vra- goljan se za čas ostranio, pa bjež u grad. Promislite kakvi su ostali oni mladići! Morali da isprazne sve špa- ge, pa da nešto i založe i da plate. Ovako se i Srbima dogodilo. Nijesu oni nikada pitali, što misli ruska vla- da, već su vjerovali ako im je ikada koji Rus što šu- nuo, pa su držali kao u ruci, da će sve ovo, što im smeta, biti razvaljeno, da će doćekati sve što žele. Hra- nile se ljudi iluzijama, a sad od Jednom zinuli od čuda. Rusija neće da plati za njih ma ni što vrijedi 2 rublja. Nikoga ne žalimo kao one, kojima bi se na Ceti- nju govorilo. da će mu se dati pri diobi, kad bude ta + i ta palača u Boci, to i to selo, taj i taj ljetnikovac u Gružu, a sad od jednom ostali ljudi duga nosa, što se oni na Cetinju mogu uvijek braniti : prazno nama, pa i mi vama. Bili računi bez Što je Papa? Ko je Leon XIII? Knjišera Rezolucija hrvatskih akademskih gragjana, kojom prosvjeduju protiv ugarskog renuncija u pitanju hrvatsko-ugarske financijalne nagodbe i protiv predloga tajnosti ustmenih razprava. Radi se o stvari vrlo važnoj, pa kad se r&d sakriva pred narodom, onda se pobu- djuje sumnja u otvoreni i pošteni rad. Oni traže, da se iznesu vjerodostojni i nedvojbeni računi sveukupnih hrvatskih prihoda, te da se na tom temelju pronagje tražbina, što ju Hrvatska ima prama Magjarskoj, bilo tim, što joj se oduzimahu i oduzimaju zakoniti prihodi, a naprćuju neopravdani i nezakoniti tereti; bilo tim, što ne participuje kod nikakvih zajmova i investicija, ali mora nositi ogromne terete za sve te izključivo ma- gjarske potrebe i korisli. G. Dragutin Franić gim. prof. iz Gospića, iz- daje putopisnu knjigu sa gjacima kroz Bosnu Hercego- vinu, Crnugoru, Dalmaciju, Istru veoma zanimivu sa 73 slike. Cijena s poštarinom kr, 5, hel. 80 Preporučamo kako su učinile mal da ne sve naše novine od kojegod bilo stranke G. Isa Velikanović u Mitrovici, osnovao je i izdava Svijetsku knjižuicu, u svescim svake 15 dana sa 96 stranica. Cijena godišnja sa poštom K 16. Već je objelodanio , Braća Karamazovi“ Dostojevskog, i , Bez Do- gme“ Sienkiewicza. Preporučamo zabavni i korisni pothva. SVILA ZA NEVJESTE od 60 novč. do for. 11:35 metar, u svim bojama. Šalje se u kuću franko i već plaćenom carinom. Bogati uzor- nik Narona Tvornica svile Henneberg, Zilrich. 32 pa se od stotina godina kako zdrav izvor u svim lestime disačih i probavnih organa, kod uloga, kata- ra u trbuhu i mjehurima. Izvrsno za djecu, oporavlja- juće se i u nosećem stanju. Najbolje dijetetično i ras- hlagjujuće piće. Hunyadi Janos SAXLEIHNEROVA NARAVNA GRKA VODA, djeluje blago. Izvrsna proti nahladama, servo pro- bavi, kogenstijama itd. 2a) Daje se znanje, kako dne 12 = o. & od 9-12 ura u a jato dilje slijedit će u Biskupskoj Kx Bači, PEPRAČI I SRAŠINI 1 župi, u ČA oci iu ZAVRELJ U u Župi uz prvu fsk Jom od Er 280 na Oe i oo 1002) ssllpatio 1 Wo ze D zogoin s ro pa; 2) ani 0 e u dva šnja obroka; 8) Pla Plać fa 3 sh pes < iš ii od že koi. vla Nadarija. Gradska kronika. Odlikovanje. Kapetan u pričuvi i agenat au- strijskog Lloyda u Gružu, g. Frano Goll primio je fran- cusku kolajnu Officier d' Accadćmie i kneževski bugar- ski nacionalni civilni red za zasluge petog stepena. — — G. Ivo Stjepović-Dabrović u Dubrovniku naziv kne- ževskog crnogorskog dvor. zubara-tehničara. Čestitamo ! Zadovoljština autonomašima. Povrijegjeno ta- lijanaštvo ukinućem poznatoga fermana — premda ču- jemo, da je pismeni ferman bio samo usmeno opozvat — dobilo je zadovoljštinu i činovnik ovdješnjeg c. k. poštarskog ureda g. Franić, radi sumnje, da se je mož- da preko njega doznalo u javnosti za poznati nespret- ni ferman, bio je naglo premješten u Zadru. Taj pre- mještaj nije moguće razumjeti drugčije nego kao zado- voljštinu talijanaštvu, razjarenom da mu nisu dobro pro- računani planovi o istisnuću hrvatskog jezika iz ureda uspjeli. Jer ako je ferman bio zakonit onda ga nisu smjeli ukidat, ako je bio pako nezakonit zašto onda premještaj ? Akademija. I po drugi se put dična kita sku- pila, da sluša umne radnje Dominikanskih klerika. Jed- no krilo prostranog manastijere bilo navlaš za to i ukusno uregjeno i razsvjetljeno. U dnu izdignuta po- dina, zaogrnuta zavjesom, a posred zavjese slika La- va XIII. Program sastojao se je od tri djela. U Lom držao hrvatski uvodni govor fra Markolia Padovan, pak krasnoslovili isti hrvatski safićnu odu, fra Frano Belić latinski Carmen, fra Tomo Šeparović talijanski sonet. U Il.om djelu držao akademički govor O, Antonin Za- ninović stud. theol.; pak krasnoslovili grčki fra Tomo Šeparović, hrvacku pjesmu fra Angjelko Posinković, ta- lijansku odu fra Laudvik B. Vicić. U Ill.em djelu fra Do- minik Jakaša raspravljao o postahku čovječje duše, i prigovorima fra Markolina Padovana i fra Bernarda Ma- roevića odgovarao ; a krasnoslovili su fra Inokent Ba- ković himnu latinsku, fra Dominik Jakša njemački Fest- lied; te zahvalnu pjesmicu izreče fra Ludvik B. Vicić. Učenim sastavcima isprepleteni bili birani komadi, koje odigraše vješti naši tamburaši, koji su se uvijek i svu- gle odlikovali. Ushićeno spominjemo ovu akademiju, koja nam je tvrdi jamac, da će čestiti, PREV 0 ni klerici dominikanci ne vele u daleko biti učeni i ugledni redovnici, i da će uz starije svoje drugove u svoj Hrvackoj dobro poznate, neizmjernog dobra učiniti dušama dobrog našeg puka, i proslaviti tužnu Hrvacku u koliko im redovnička stega bude dopuštala. Čestitamo! 1 E Seo NEĐO KA JA Rujna do 20. Li Vlaho Bukovac, Ovijeh je pv e: zemljak Vlaho Bukovac izložio u umjetničkom Artina u Beču velik broj svojih slika, 0 ROO den-Blatt“ piše ovako : Ko je jednom vidio slike Vlaha Bukovca, ne će lako zaboraviti njegovu karakterističnu šarenu notu. Umjetnik voli živu intonaciju, kao zahahnutu crvenim plamenom, te ima svoj osobiti način da se poslužuje tako zvanom tehnikom oštrcaja, tako da mu je šara puti vazda laka i mekana. Njegove gole ženskinje za koje umije da stvori tjelesnu šaru izmjenjivajući ružičaste oštrcaje sa zelenkastim, vrlo se lijepo prikazuju; 080- bito jedna, slikana u širokom zablještivom svjetlu, bila je jedna od najljepših komada na megjunarodnoj izzložbi u Mlecima. Bukovac se pak rado podaje i fantazijama alegorijske paravi, u kojima se simbolični dogagjaji zbi- vaju, pa nas zato podsjeća na belgijskog slikara Wiert- za. I utjecaj moderne struje opaža se na njekim Bu- kovčevim slikama, kao na dvostrukoj slici ,Ikar“, gdje Dajdalov sin strmoglavice njori u zelenkastu polutonu rijeke Eridana. Razumije se da u njekim portretima, kao što su oni kralja i kraljice Srbije, umjetnik nije mogao, da se, kao u drugim, posluži svojom vještinom u plainaire slikarstvu To su slke od aparata, gdje je kralj u cr- venoj uniformi, a kraljica u dekoletisanu ružičastom odijelu s modrom vrpcom reda S. Save preko prsiju; za takove slike umjetnik je morao paziti na to, da tehnika bude svakome razumljiva. Tako je vrlo otvoreno i iskreno izveden portret našega Ćesara, koji je umjetniku sjedio u Dvoru g. 1896. To je bez sumnje jedan od najautentičnijih portreta Nj. Veličanstva, što ga je ikad slikarska ruka izvela. Te iste osobitosti ima i vlastiti portret našega slikara. To su prave študije iz prirode. Ali i u portretima što su pomnjivo i kao prave slike izvedeni, umije on više puta da očuva što je životno. Na osobiti mu je mačin uspjela slika u naravnoj veličini jednog gospodina već u godinama, u kojoj je svaka osobina fizionomije pro- učena i glede nacrta i glede šari, baš s najvećom pa- žnjom. Ima i njekoliko portreta gospogja, naslikanih u jasnom svijetlom tonu, u elegantnim toaletama, kao što je portret gospogje barunice pl. Gieselove, kćeri bivšeg namjesnika dalmatinskog pl. Davida. Vidi se da umjetnik u svakom smjeru uspijeva. Njegova izložba vrlo interesuje svakoga koji ljubi u- mjetnost, pa se za to može reći da je gospodin Buko- vac vrlo dobro dočekan u Beču. U ,Neue Freie Presse“ napisao je o Bukovcu..po- i “| štovani kritičar Franjo pl. Servaes odulji člančić, n ko- jemu kaže i ovo: ,Bukovac je i u potretu, a osobito u krajinarskim genre-slikama pokazao dobru spremu za samostalno koloristično shvaćanje prirode. Ali svoju naj- veću umjetničku sposobnost pobrao je u triptihonu po- svećenom Dante-u. Obje slike: ,Dante u raju“ i ,Dan- te u paklu“ zanimive su po svojoj, kod Bukovca obljub- ljenoj dvostrukoj rasvjeti. Mističko-fantastički sadržaj obiju slika bio je prikazan umjetnički i vrlo efektno, — Jednostavnija je srednja slika, ,Čistilište“, Ali za to se odlikuje intimnošću i silom uobličivanja, Ophod patnika pokazuje prikazu takova izražaja, koji se no će tako brzo zaboraviti. » Wiener Abendpost“ pak hvaleći pojedine radnje, . piše općenito, da je Bukovac ,zanimiv umjetnik vlastite fiziognomije, koji ne stupa udobnim putem svagdanjosti, koji je ozbiljno učio i puno znade, te se nikad ne prepušta , jednom izvjesnom načinu. Bukovac uz prirodni dar, i- made u svojoj snazi sva potrebna tehnička sredstva, kojima rukuje kao pravi virtuoz, ali za to ipak nije o- bični kakav virtuoz, nego pravi umjetnik, koji zaslužuje najveću pažnju. Pod konac vanredno simpatičnog ćlan- ka veli se o našem umjetniku: promicanju talenta, koji teži na više, nego o zasluže- nom priznanju jednog potpunog majstora“. Svi ovi laskavi sudovi prvih bečkih kritičara, slu- že na čast našem Bukovcu i našoj umjetnosti. Duga kosa, kratka pamet. Naš napredak, ho- ćeš — nećeš Srbendam je trn u oku. Buduć su sa sva- ke strane u srpskom taboru okruženi dugim kosama, htjeli bi da i nas u te redove zapišu. Poznamo ih i sa- faljivamo im. Sigurni smo pak, da bi se sad Antun Orlando, rado lišio dugih kosa, kojim valja da se kla- nja, a otišo u Zvonimirov grad, pa ako će i za najza- dnjeg suplentića. Neka se ne jedi, mi mu nijesmo krivi ; kratka pamet uvalila ga megju duge kose. Ispravak. ,Dubrovniku“ kome sve douše, samlo ne istinu, javljam da je moje stenjanje uz gimnazijske basamake, u doba istrage, prouzročila želja mojega kum- četa iz Stona, da pregje sa gimnazije u Travniku, k mjesnoj gimnaziji, što se je i dogodilo. To i ništa dru- go. Da je poštenja, prije nego izlanu, o stvari bi se o- svjedočili, a ne bi na izmišljotinam kule gradili, Pru- dilo jim. Ante kanonik Ljepopili. Izgledno. Gosp. N. N. sakupio je u veselom dru- štvu K 4 za zakladu bolesnih (radnika Hrv. Rad, Za- druge. Živili darovatelji ! Listak. G. Ivo Zec. Cerro de Pasco-Perd. Javi što nova od naših iz tijeh strana i pošalji na moju adresu. Pile. oO ra u oat ača kriljivo Mauthnerovo qjemenje za soćivo i cvijeće. Dubrovačka Lirvatska tiskara prodaje jednu rabljenu Tiskarsku mašinu. Uvjeti prodaje sasvim pr voljni. ,Ovdje se ne radi o »8.*., NRHRNNNESE=ENSRRINNINSS EINEN