Ovo doznao iz naših hrvatskih listova, nijesam jer je naša nehajnost i nemarljivost fenomenalna. Hoće li ostati prama tomu važnom listu indiferentni i naši kri- tičari i pisci, koji znaduj francuski? Jesu li Tresić i omil); primili pozive kao suradnici ? ave sami. Ovom zgodom mo iževnost vrijedi. Mi ne može- mo svoje političke mizerije i čupanja iznijeti pred stra- pi svijet jer bi!smo se tim jedino osramotili, a kad Francuzi čuju za Gjalskog, Kranjčevića, Leskovara i druge, onda će nas nešto cijenit. Možda se u Parizu već pobrinuo za to. Ne valja propustiti ovu prigodu, jer se ovakih ne vigja svaki & i$Ude: Af prve krim zgodom ne okori- stimo, dokazati ćemo; da smo politički mesreli. Dr. Ću- ka i Tresić su držali i nedavno neka predavanja u Pa- rizu, te tako će njihovo PRE u ,Critique Internati- onale“ biti još više uvaženo. Na posao, dakle! j se knjižica Ise Velikanovića u Mitrovici. donoseći početke' dvaju djeli pokazala odma prvim bro- sasvim nepraktična, u koliko se meni čini, U sva- m svesku donosit cijelu pripovijest ili roman — čini mi se najjednostavniji način i najugodniji čitatelju. Ako je moguće, nek g. nakladnik uvaži predlog. Jer što je gore čitaocu,*nego čekat nastavak od broja do broja? Tu ne ostaje, nego dvoje. Ili s od e do ka te uvijek štogod zaboravi, ili če a sve e, a a počet čitati skupa. I jedno i drugo sekantno. ik Svij. knjižice obećaje, da će donijet u prijevodu Gotheov ,Faust“. To je dobro. Nek se ne 0 samo na velika pjesnička djela, već i na liriku. Jedino mu se ne može odobrit prijevod Shakespearova Hawle'a, jer je Hamlet do sada u nas preveden i više puta. M bi mu se odobrit tek onda, kad bi izdao svega Shakespeara u hrv, ruhu. To bi i trebalo. Najve- ći engleški traged je u nas sasvim ograničeno i jedno- strano Kuriozan bi bio znat, što će Svj. knj. prevesti od d' Annunzia. Roman ili dramu? Jedno i drugo škakljivo za našu ,nevinu“ književnost. Ko li će opet znat d' An- nunzia prenijet na hrvatski, a da ne izgubi onaj ritam i sjaj originala? Po mom mnijenju bi za to bio naj- sposobniji pjesnik Milan Begović (Xeres de la Maraja). jegovi ,Zapisi umjetnika“ (u prekolanjskoj ,Nadi“) jesu u nas nešto osobito radi svog zvonskog stila. Ne mislim, da će Velikanović izdat od Przyby- szewskog Zlatno runo“, kad ga je već Jelovšek izdao u svom zborniku. Nek Velikanović izdade one dvije druge drame, koje sa ,Zlatnim runom“ sačinjaju ciklus. Ako je g. Velikanoviću moguće, ne bi li osim pri- povijedača i pjesnika, mogao donositi u prijevodu i djela velikih svijetskih kritičara i filozofa ? Nezreli bi smo se svi Hrvati pokazali, kad bismo pustili, da Svj. knj. propane, kad ne bi smo je marlji- vom predplatom pomagali! Ne samo da će ona u lite- raturi ispunit mnogu prazninu, nego će bit komodna svakomu, koji hoće da čita tugje pisce, osobito moder- ne, a ne zna tugje jezike. Drugi narodi imadu po čita- ve biblioteke, koje se bave isključivo prevagjanjem, a mi tek sada jednu. Bolje i jedna, ali dobro. Nek je pu- blici, (osobito učenicima, čitaonicama i prosvjetnim dru- štima) preporučeno, da potpomažu novcem tu lijepu ustanovu, a nakladniku Velikanoviću, da ne prevagja što već imamo prevedeno, jer tako ne bi činio drugo već gubio vrijeme, .što se može korisnije za drugo upotrebiti. Dinko Politeo je legao u grob, a i s njim i mno- ge lijepe osnove za našu literaturu. Strahovita je šteta, što mu usud nije dao, da napiše povjest talijanske li- terature, koju je on izvrsno poznavao. Rađujmo se, što će u nakladi Ostojićevoj u Dolnjoj Tuzli (u Bosni) izać drugi dio njegovih memoara, koji zauzimlju u političkoj našoj književnosti prvo mjesto. Nek istomu nakladniku Ostojiću bude preporučeno da što prije sakupi u jednu knjigu Politeove književne članke, bilo naše književno- sti, bil prkos o tugjih. To je i sam Politeo mislio učinit. Us njegove rane smrti, mogu se opet izdati, jer ne- ma, nego sabrati ih iz listova, po kojima su raspršani. A W Dopisi iz Cavtata. Nastavak o našim prosvjetiteljima A tajnik, Goi oko ,Veritas*-a, i neište vaše harnosti, on je osvjedočen da vi takovoga ćustva ne možete niti osjetiti. - Vama se naprosto pričinja da pišete u ime naro- da, isto kako što vam se i pričinja da vi tajniku ni- pustili da izrabljuje vašu velikodušnost, niti da my on vas ne ini niti grdi već vas naprosto neobada, jer ste vi Cavtajski izrodi ili doseljene hijene. Ko je Cavtaćanima A porekao pravo pačanja u poslima 7 < Niko! Ali:se pita ko je vama dao/prava da neznajući i nehtijući znati za ta prava, eosve svaka koja pišete ? — Pravo izroda! a viCavtaćani znali biste u što 86 nov- ži g8: 'vallvši tek donio nam je lijepu pregršt kleveta i podmetanja proti našoj općini, tako da je općinska uprava opet morala svaku ispravljati. Na početku te pisanije priznaje se prvotnja po- greška jer bi dopisnik slovo K uzeo ga broj 3 (la 8 čhiara come la pegola) a pri svrsi obećaje na stvar se povratiti, kad svijcć nepristrano saključke koje vašnost dogogjaja sama pruša. — I do: ista ,Dubrovnik“ se je ma stvar opet povratio, i to uvrst vši ispravak nadležnih, po kojem je laž od po četka do svrhe cijela njegova pisanija u prošlom broju, za koju je kazivao da ,ne ; relasi na polje polemik» i uure- da već isnaša konkretnečinjenice kako se novac rasiplje.“ Mi nećemo opetovati što je sve u ispravku kazano, samo konstatujemo i opet da , i&“ gradi kule na zlobno izmišljenim brojkam i činjcaicam. Tako je obijedio poduzetnika Gjurović, da mu je zgrada popucala i t. d. pak metnuo da se za jednu siromašicu (valjda Ju- rasinku koja je na hrani kod udove Kolay u Dubrov- niku) te je kadra da se prehrani svojim trudom, troši po 20 kruna na mjesec itd. itd.; kad se je nasuprot do- kazalo da je Općina za školu u Močiću utjerala ne 8800 već 7135 K; da se je odlomku Močiće za pokriće do- tičnih, javno poznatih i potpuno opravdanih troškova i- malo nametnuti ne 300 već 400%; da škola koju je poduzetnik Gjurović gradio, nije popucala itd.; da se za siromašicu Juras troši ne 20 već 40 kruna mjeseč no i da ista ne samo što nije sposobna za rad, ali da se jedva i malo diže iz postelje uz koju je bolest i sta- rost prikovale; da su se skorice putevi u Močiću nači- nili ne s vladinom potporom već sa seoskim nadnicam i novcem, a uz pripomoć Zemaljskog odbora; pa tako redom za svaku pojedinu tvrdnju ,Dubrovnika“ doka- zalo se je da je prosta laž i kleveta. Dakle saključak kojega važnost dogogjaja sama sobom pruža koji je? ! Je su li to Vaše konkretne či- njenice koje iznosite da me sagjete na polje polemike i uvreda 2?! Sram Vas bilo. Mješte dakle iznositi na pregršti laži protiva na- šoj općinskoj upravi, zašto radije ne iznesete gdjekoju iz Vaše sredine. — Na priliku o glasovitoj upravi do- bara umobolne Maslo, čija je imovina nazad 5 godina vrijedila 60-000 kruna, a danas nakon 5 godina uprave ne vrijedi niti 20*000 kruna. to se ,Dubrovnik“ malo ne pozabavi ovim predmetom? Zašto ne zaviri u račune i konstatuje ko- liko su rendili pršuti, kokoši, kozlići, koliko je stajalo uzdržavanje bolesnice, koja živi kao najprostija siroma- šica; koliko se je skonata, kmetskih dohodaka itd. pri- milo; zašto su porasli dugovi, zašto su porezi neplačće- ni, zašto se vjeresija umanjila, a usto nepokretnine ba taljene, istrošene?! ,Dubrovnik* se ob ovemu ne bavi, jer se posao tiče njegovih prijatelja gg. Negrini i Ma- loševića koji su blizu Sudu a ako mi za ovo pitamo, to je samo radi primjera da se vidi kako bi dopisnici , Dubrovnika“ imali prečijeg posla nego li je klevetanje Hrvata, i jer predvigjamo da će uz ovakovu administra ciju brzo nestati Maslina bića, i ona jadnica pasti opet na naša legja. I s ovim smo mislili završiti, kad nuto u br. 11. samozvanog , Dubrovnika* opet se pojavio , Veritas“ te bi šupljim doskočicam i novim klevetam da obori či- njenice svrstane u ispravku naše općine u br. 8. (Nastavit će mo ) ve e. . Naši dopisi. Dubrovnik, 15/3. Tužna je vijest što dogje iz Hvara, da se je pre- selio u vječnost vrli svećenik i uzor-rodoljub — velč. Dn. Juraj Petrić, župnik Brusja na otoku Hvaru. Smrt njegova ne samo ražalosti njegovu rodbinu, dali sve o ne, te su poznavali pokojnika. Vrli pokojnik bio je če- stita duša sa svakog pogleda bilo vjerskog bilo rodo- ljubnog. Nemila smrt pokosi ga u muževnoj dobi, pre- pedesetu godinu svoga života, shrvan od ve- likog napora svoje svećeničke dnžnosti Kao svećenik bio je uzorom dušobrižnicima; kao rodoljub bio uzor- značajnik u ljubavi spram domoviue rodoljubima. Niko ne može procijeniti njegov rad na dušobrižničkom po- lju do li Onoga, koji sve vidi i sudi, i, koji će ga, ka- ko ufam, zaslužno nagraditi za njegov neumorni rad za vjeru i svog iskrnjega. Kao rodoljub ljubio je kršćan- om ljubavi svoj hrvatski narod, za koga je više puta ku čašu popio. osobito prigodom izbornog poprišta. bro će se spominjati dušobrižnici otok&a Hvara i Bra- ča g. 1894., kada poslije smrti neprežaljenog zastupni- ka naroda vanjskih općina — Dn. Stjepana Buzolića, hrvatskog pjesnika bijaše naknadni izbor, na kojem bio je izabran zastupnikom ovdješnje zemaljske bolnice rav- natelj — Dr. Roko Mišetić, kakvu borbu imaše, ali vrli kojnik sjećajući se svoje savjosti i dostojanstva sve- kenićk ne htjede dopustiti da se poni njihov značaj i dostojanstvo, odvažno predobivši svaki ljudski obzir, svijestan svoje dužnosti, osokolivaše svoje su- drugove, da bez ikakvog obzira i straha stupe na iz- presudi i šsvede one|i P namjera neće uspijeti. i da će potomjani i oskorušani, i preko njih megju sobom ostati što su i uvijek bili, naime <— ljudi. Mir. Jelsa, 10 Marta. Slavno Urednistvo! Ovog časa bio sam upozoren ročitao sam vašu bilješku u ,Crvenoj“, o fratru (mislim) Pavliću. koji ove korizme propovijeda u ovoj svijestnoj varoši. Čukalo se i nagagjalo da je on srben- . | da, ali niti iz daleka da je takav fanatik, Danas mu je pače stigao i jedan broj ,Dubrovnika“, a i inače se je donekle izdao, kao n. p. u Nedjelju u posve kukavnom govoru o S. O. Papi. gdje je revno izbjegao da i ma pomene encikliku: ,Grande munus“, i dekretal: ,Sla- verum gentem“, U pučanstvu ovdje nastaje nemir i žamor na Pro- vincijala i biskupski Ordinarijat, koji ovakovim ljudima provociraju ovaj naš hrvatski i katolički puk. Ovako mora da raste broj odmetnika, kad ih se ističe i na- meče. mjesto da ih se, kako zaslužuju, zapostavi i po- nizi. Sramota, sramota ! Nemože se još predvigjeti na što ćemo u puku doći; i dali će Općini i našemu Žnpniku uspjeti, da uti'aju žamor i ljude umire. Kako bilo dobro je da se u ,Crvenoj“ žigoše ovakovi atentati i nepodobštine, ko- je smučuju naš dobri i bogoljubni puk, a sokole dma- će renegate na daljnje ustrajanje u svojim zabludama na štetu i sramotu crkve i hrvatstva. Pišem u žurbi, gdje sam se našao, neka Vam o vaj list čim prije stigne; a bude li još štogod nova, javit ću Vam se opet. Mošići, 13 Marta. Ovih prošlih dana javio je jedan gospodin iz Či- lipa, koji prima list ,Dubrovnik“, da imaju neki pred- brojnici u Močićima, koji će primati ,Dubrovnik“, t, j. gosp. Ivo Skurić, ali mu nije upalilo kako je mislio, već mu se izjalovilo, jer on misli da mi nepoznamo list ,Dubrovnik“, što tugje uzmnoži a svoje nepozna. gosp. Mato Vragolov nekih dana kad je bio u Konavlima, kazao je nekim što primaju ,Crvenu*, da zašto primaju i uzalud plaćaju, da će on pisat na ured- ništvo ,Dubrovnika“, pak da će im dolazit mukte, Ali je i njemu uzalud trud, neka ne misli gosp. Mato, da može kupiti za dva novčića svakoga, kao neke ribare u Cavtatu. Bog i Hrvati! Domaće vijesti. Pučka skupština u Zagrebu. Dne 11. o. m. bila je u dvorani ,Hrvatskog Sokola“ velika pučka skup ština koja je bila mnogobrojno posjećena. Tu su govornici istaknuli te osudili nečuveno iz- erpljivanje na korist Ugarske, na štetu Hrvatske, čija je posljedica ova zlosretno sastavljena financijalna na- godba, koja velik dio dohodaka Hrvatske izručuje Ugar- skoj. Isto tako su se izjavili proti novom nametu u krvi i novcu, koji je skopčan sa novim vojničkim osno- vama. Primljene su sliedeće resolucije : I. S razloga, što bilo kakova ekonomska i finan- cijalna podregjenost u opće štetno djeluje po narodni razvitak; što se je naročito financijalni odnošaj izmegju Hrvatske i Ugarske pokazao neizrecivo štetonosnim i upravo ubitačnim po svaki zdravi kulturni, socijalni, gospodarski i politički razvoj Hrvatske : Sakupljeni zahtjevaju, da se hrvatski kraljeviuski odbor, koji razpravlja o obnovi financijalne nagodbe izmegju Hrvatske i Ugarske, stavi na stanovište pod- pune financijalne samostalnosti, i izjavljaju svoje pouz- danje onim članovima toga odbora, koji na tom stano- vištu stoje, s pozivom, da ga ustrajno i unapried za- stupaju. H. S razloga, jer je za postignuće svih uvjeta zdravom kulturnom, gospodarskom, socijalnom i politi- čkom .razvitku i životu, pa dakle i za postignuće finan cijalne snage i samostalnosti, nuždno izvojštiti podpunu slobodu štampe, sastajanja i udruživanja, slobodu izbo- ra i obće, jednako, izravno i tajno izborno pravo, bez kojega se uz izborau praksu i policajni sistem, koji go- spoduje u Hrvatskoj, ne može hrvatskom saboru pri- znati, da je predstavnik narodne volje : sakupljeni pozivlju na sveobći zajednički rad i or- ganizaciju svih narodnih sila i na žilava borbu za po- stignuće ovih politićkih i čovječanskih prava. I. Sakupljeni izjavljuju, da su iz razloga kultur- nih, gospodarskih i socijalnih principijelni protivnici m litarizma, koji sveudilj traži od naroda sve veće i nove žrtve u krvi i novcu; ali dok taj militarizam po- stoji, sakupljeni zahtjevaju : demokratizaciju vojske i njeno prilagogjivanje na- cijonahim potrebama i karakteru onih naroda, koji ju sastavlaju i uzdržavaju. lito tako smatraju sakupljeni svako povišenje kon- tigenta novaka i vojnih tereta ne potrebnim, dapače štetnim te zahtievaju, da svako ovakovo povišenje odkloni. trote; i -| borno poprište, da tako izvrše svoju dužnost izbornika. Probiljogovanje zajedničko rente. Koncem teku- : va“ > im i 1 e jo AE M s ubljaše istinu i pravicu. s aštro osugjivaše nei- | ćega njeseca ožujka biti će izdana naredba tinancijal- upravi ; znali hi ste da sve što se je u Cavtatu učinilo | stinu i nepravicu bilo kod protivnika bilo kod sumišlje- noga ninistarstva, usljed čega pozivlju se svi vlastnici i lo i očenje obale i uregjenje ulica i trgovi | nika i toga radi stekao ljubav i štovanje kod svih, te konverfirane rente, da istu predoče kod službenoga, za i vi i obale i pošumljivanje, sve je to učinila da-|su poznavali njegov neporočni značaj. U njemu biska- | to odrezjenoga mjesta, u svrhu prebiljegovanja na 4%. našaja uprava i u zadnjih 7-8 "godina, a da prvašnja | pija hvarska gubi dobru potporu, a narod svog iskre- | Prebiljggovanje obaviti će se kod sviju prijavnih mjesta ništa d nije; znali bi ste da su Cartalani (do | nog pobornika. u tu i inozemstvu, te će se prebiljegovati koli plaštevi, potrebe će mo i potpisima na srijedu) molili da se ku Mili pokojniče! Kako si za života živio i radio za | toli kujonski arci rente. ' pi magazin Bonde i da ga se odma poruši; Boga i svoj narod hrvatski, tako sada moli se pred|_ . Mesto za takove prijave za Dalmaciju je Podru- ste da je ta kupovina stala do 1900 kruna; znali bi ste | Svevišnjim za svoj mukotrpni narod, koga sa s-ih stra- žnica Ljubljanske Kreditne Banke u Spljetu. da, je za klaonicu bila odregjena svota od 2000 kruna, [na biči i svake tuge i nevolje snašaju. Tvomu pepelu Dijo se na opće znanje, kako dno 23. 8 i se ova nije mogla graditi radi Vladine zapreke, | Tvoj štovatelj iskreno kliče: Slava, a Svj od 9-12ura u Jutro slijedit će u B o va ija. note isti bio je uložen u Bondin magazin, te da ir duši: Pokoj vječni! 0. L.J M. vna dražba za M ded NONE tovtka*x ostalo nego krad 160. &- To je dakio g. Oskorušno, na Pelješcu, 10 Marta. Brkač PETRAŠI E 3 i u Župi, u GAJEOVICI a fesmeo_oođi PE Otpje Caso i JRI O NE (Rušne pojave.) Neima gore stvari od nesloge i|3 Rij od iu oz u koa uz ma Sa u ci- o nea odlomak Cavtat povisio op-|nesklada megju selima. To je isto kao da se zavadi su- onu sajsšom Bača A 9 oće se 1 ree : Mei (ne 20) izvolite zapita Mata | sjed sa susjedom. Takova zavada i nesklad dovodi više E kao isplaćivanje urin : s godina ; V pijerka Negrini, Iliju Račić i dr Ouirće vam | puta do nemilih poslijedica i do osobne mh; rig De Pladsšja i ui u dva godišnja “reči da je to trošak za redara, & da se redar lak i do osobne osvete, Ljudi koji takov nesklad stva- ' Dudreonik # Fošiede 1008 mora viti Je toga što su neki zavedenjaci njih raju zaslužuju najoštrije žigosanje; a tim više kad se Q4 Uprave Bi . . AdarJa. Jok je sva sreća da Cavtajski odlomak ne- romisli da megju takovima, ima i onih, koji po mjesnoj p via općini alla , Veritas* jer bi onda , recimo načelnika, i onih po znanju, kojeg su mo-| Opće je poznato da Mauthnerovo impregnirano i doista u pogibelji, a ovako ju | rali steći grijući sveučilištne klupe, morali bi prednja: |sjemenje dava najveći rod. Jednako je izvrsno i nenad- dovoljno zaštićuju Ta Divizić i 6; — i kao | čiti Nera s ujeda MEN. i kriljivo -uthnerovo sjemenje za soćivo i cvijeće. " drugi i E se takove ljude udre po prstima, iznašamo 0- ; ino vijećakk po vaj slučaj koji se je desio na same : u ? Sako €. Kalačić nije bio biran se. prijedika O LE aa ga se e er pre- vlastitim interesima, a ne zato jer bi mu taj- x u ne mogu. imat željenog makne iz Cavtata treba d t i \ : tE g Hi iz še si: 8 : # u i 3 Mala talk o Jes shi ga kao tja itenog 4 - ia, jodnoglazao. MR iako da vo Bi IdE vama. — Pitate vašu duševnost i ona će vam dati ja- ua Mije "ie dosta i i .| Radović sa bratom i neki Tuflica, po : Lanjske godine“ društvo maškara iz Potomja, po- eti ro bi najljepše primljeno. Ovo odine rušani odvratiše posjet, isto maškaratom. tom društvu bili su sve vigjeniji ljudi i mladost oskorušna. No čim ovo društvo, pod hrvat, trobojnicom stupi u dvoranu potomske čitaonice, nagje se nekoliko kavgad:- tija, u kojima se isticao sin načelnikov, pravnik te, & sve iznenada, počeše pogrdnim i uvrijedljivim riječima psovati Osko- rušane tako da u malo i — promislite — krv pro- tekla! Ovaj postupak te nekolicine sgadi Oskorušane, a ogorči i Potomnjane, radi upravo neskladnog ponaša- oskorušnim gostima. Ples se odma i "rigleniji Potom njeni, a čelu sa g. N. ori , Nikom Tutićem i ostalima. pozvaše goste move da ih počaste. viš o Je zahvaliti trijezmenosti većeg dijela ed — aaravno alkalična kleline FI uće piće prokušano Poiti kaliju ja. bolesna s : i klfarima u tebu- u i mjebu. Dubrovačka Lirvatska tiskara prodaje jednu rabljenu Tiskarsku mašinu. Uvjeti prodaje sasvim povoljni. NJuERNe»NIDNNBIIERNFBĐIINeBBNBN»B»BNBNEEEEEFBIEEEEIEEEE Tvornica pokučstva Ignac Kron TRST -BEĆ dvor.dobavljač — Kuća utemeljena g. 1848 Tvornica u Beču u vlastitim e t R 42 llustrovani cijenici, izvorne nacvtane osnove, prospekti pokućstva za sobe šalju se na zahtjev badava. Najveća solidnost, ukusnost i niske cijene. Gradska kronika. iN" 1 Lovro Bogdanović, sin priprostih ali čestitih ro- ditelja, u procvatu dobe svoje u pustoj mladosti svojoj, nemilom bolesti skrhan umre, na veliku žalost mili roditelja, znanaca, prijatelja i svakoga, koji ga je po- znao, Nadaren, čestit, dobar, ustrpljiv marljiv, nikao iz puka, a svom narodu svim žarom duše odan, on je bio tvrda uzdanica prežalosnim roditeljima, svedruzima i miloj Hrvatskoj, tvrda uzdanica da će prodićiti i sebe i rodnu svoju grudu; ali se dobromu Bogu prohtjede, i on zaklopi umrle svoje oči. Ah! istina je živa da što je boljega dugo ne živi. Iskreno naše sažaljenje tužnim roditeljima. Bio mu danas imposantni i tužaljivi spro- vod. Donašamo pjesmu, koju mu namjeniše prijatelji. U SMRT LOVRA BOGDANOVIĆA. Oh che peccato morir si giovane! Došlo je opet vedro pramaljeće, Zastupalo cv'jeće po poljima budi, Da njime kiti prsa pune žudi, Prelesti mlade i sladjane sreće. Al za te više proljet ne zarudi, Niti je za te procvjetalo cv'jeće, U pustu jamu — tvoji će svi trudi, A vrhu jame žalobno propeće. Andjeo smrti cjelunu ti čelo, Tek što ti žića zora zarudila U nježnoj sreći mladenačkih snova ; I za vijek zaspa ko golupče b'jelo, Kom smrtno zrno skrši NE O zbogom, Lovro, zbogom... do vidova ! Prijatelj. SRANJA RNA" Gjuro Macan s Dubea čestiti i vrijedni domorod i kremenjak umro je. Naše sažaljenje obitelji, a pokoj vječni vrlom pokojniku. Visoki gost. Doznajemo. da će N. V. nadvojvoda prijestolonasljednik Franjo (Ferdinand na pov iz Afrike stići u Dubrovnik dne 25 t. mj. Nadvojvoda pu- tuje incognito. Odsjesti će u Hotel Imperialu. Odlični posjetnik. Boravi od nekoliko dana u Du- brovniku N. F gospodin podmaršal Tomičić od Gorice, rodoljub i spisatelj hrvatski. 1 Matija Ban. U Beogradu je umro Matija Ban, rodom Dubrovčanin. Obilnim književnim radom se je istaknuo, a nekada u Srbiji igrao ifznamenitu političku ulogu, kao jedan od prvaka liberalne Ristićeve stranke. Radi ode Sultanu, u oči rata s Turskom, izgubio je po- litičku popularnost, a ni u književnosti nijesu ga šte- dili kritičari. U opće pak više je sa taktom uspijevao i u politici i u književiosti nego sa zaslugama. Bio je u sporu Hrvata i Srba neutralan, koliko god je mogao biti, a zna se, da je o Dubrovniku ovako govorio: , meni je grad srpski, ali mu je budućnost u Hrvatskoj“. U privatnom životu dobar i prijazan, u vjerskim pita- njima indiferentista. Kćeri su mu pravoslavne, kao što su i sinovi Gjaje pravoslavni. Bez tog zaloga, ili da ni- jesu dali djecu svoju u taoce srpstvu pravoslavnom, ni jednom, ni drugom nebi bilo opstanka u Srbiji. Matiji Banu bila laka zemlja, a duši njegovoj Bog milostiv! »Orpska Zora“ i tika. Mi smo višekrat . zali, koja je svrha talijanaškom društva , azio- nale“ i koji su njezini izvori. Slično društvo imaju i njihovi saveznici ,Srbi“, I njihovoj ,Srpskoj Zori“ ista je svrha kao i Legi“ i jednaki izvori, poznata je stvar, da je i ,Srpska Zora“ više političko nego li t. zv. , kul. turno“ društvo. A to mam je otvoreno pokazao i saa t. zv. srpskih radikalaca“ u Zadru ,Srpski Glas“, ko- ji u broju, što smo ga onomadne primili, predlaže, da se štampaju članci S. Bjelanovića i da se čist prihod dade ,Srpskoj Zori“. To bi imala obaviti uprava toga lista. Ko zna. kako su šovinističkim velikosrpskim ide- jama bili zadahnuti članci političara Bjelanovića, i tko zna, kakovim duhom diše onaj politički srpski list u Zadru. čija bi uprava imala da izda te članke u prilog »Srpske Zore“, tomu će biti jasno, koliko ima bezoč- nosti u SrbA kad govore da njihova ,Srpska Zora“ ne- ma nikakva posla sa politikom. Zahvalni smo t. zvanim »Srbima radikalima“ na njihovoj iskrenosti. Svećenika inostranca, onomadne su meki mladići na poljani, zakidivali, kad je išao kući. Sramota je to grdna, jer je Dubrovnik u svijetu na glasu radi skla- dnosti. Zar hoće neki leri, da i to dobro u nas nesta- ne? ik bilo Peco e tah—% iza dio ko će mo svršiti ne znamo ni sami, Obaviešćeni smo, da je opet jedan činovnik bio otpremljen iz Dubrovnika, er je nešto žicom zatražio hrvatski. Ni da je oca ubio! Tet čas, naredba kO grom otprtljala ga. Može li se da- trpjeti? Molimo naše zastupnike da se zauzmu u oču, jer jedna i dvije dadu se pretrpljeti, ali više ne. ta“, da vero alleato, i on prigovara jer »Dalma! vrijeme ne dopuštilo, da se izvrši 0 u Gospe od Milosrgja. Tu ga barem politika ne uljeziva, kako ni u preporuci g. župnika djeci, da se ispovjedaju kod ispo- tjednika vješti! polio (ako i to nije na kako i ostalo) e malo dobna djeca trebaju posve vještih ispovjednika. Buffoni ! Noki časnik na konju iz Trebinja, tako je nemilo hrdnuo u nekakvu župku, da se je i ranila i okrvavila u padu. Malo više opreza gospodo ! Pohvalno. Prigodom smrti g. Lovra Bogdanović, bi udjeljeno mjesnom dječijem z e Prigodom smrti Gjura Macana s Isgledno: om ra udijeli zakladi za bolesne radnike Hrvatske Zadruge De MI MV pok. Tonka Kruna 6. — U istu zakladu prigodom vića, Odak Roberto i Pijevac Ivo po Dogan co, Sulić Marko | Brbora Mato po