<.
,
:#
S
.*
a
ad
>
i
pr
,
sa
+
me
prirčna od" 26ljezničkih poduzeća u kaši
bilo manjka.
s advokatom pregledali su općinski
ništa voriti odmjerenom
namjeri da je općin-
naša je općina ispra-
800. eli to smi-
je nešto reći pa ako i ludo.
Ako je u općinskom ispravku rečeno da se pod
rubrikom siromaštvo raznmiju i liječnici i bonički tro-
škovi_i e i ubozi, hoće reći da je kod
općina sve to svrstano u rubrikn ,siromaštvo.“ A jer
je ,Veritasu“ dobro poznato koliko liječnici, koliko pri-
malja i koliko bonički troškovi lako mu ilo
sračunati da za uboge, bilo u potporam bilo u sistema-
čkom uzdržavanju naša općina u 3 g. potrošila je
olo 4000 K. Zašto onda bulazni?
1 tako redom Veritas“ svaku izvrće i podmeće
bez ikakva ja ili poznavanja stvari o kojim piše;
a te svoje laži prostačkim klevetama: uživa
sE
# beskamatni zajam iz općinske blagajne“ ili
novčanog se pretička plaćaju porezi
onim osobama te služe u općini iz čistog
gel ublja“, i to na temelja govori se“, tako
uprav
* Za svaku te smo iznijeli u obranu naše časti od
€ dokazali, ali tdita Vevitagač i drugova, temeljito smo
ritas“ reče ,govori se“ i to njegovo ,govori se“
vrijedi više svi naši dokazi. — Ili je srpska riječ
po sebi dokaz?!
Mi smo dakle dokazali da ,Veritas“ izmišljao
ke i činjenice, kako će na temelju tih krivih pret-
va moći iskrnjega crniti i potvorati, a što na to
»Veritas“ ? Izmišlja druge činjenice i na temelju tih
novih
motne aje.
tina gradi nove i gadnije potvore i sra-
Takom vrstom ljudi mi nećemo dalje prepirati,
niti će mo se više osvrtati na njihovo huncutsko pisa-
nje; znadu gdje je sud, neka tamo prikažu svoje kle-
vetničke osvade i tamo će mo oiprteo,
rvati.
> s e
Naši dopisi.
Dubrovnik, 26 Marta.
Do nas dopire, mnogo glasova; teško je vje-
rovati svemu, ali je dobro, da se sve prati i kon-
troliše. Čuje se u. p. i to, što je istina, jer se u-
vjeravamo i na svoje oči, da je plan današnje vla-
de: naći načina, da se Dalmaciji neda ništa, ali
da ona u Dalmaciji nagje koga, da se na nju oslo-
ni. Razumije se, da mora tražiti Hrvate, jer se
bez nas i ne može ništa, a proti nama još manje.
Nami se čini, da prema planu vlade ustaje jedan
i jedini za sve Hrvate: onemogućivati vladine na-
mjere, i pružiti dokaza onima u Beču, da su u nas
izgubile svu vrijednost fraze i prazna obećanja. A-
ko ne učinimo sada tako, mi ćemo današnjem sta-
nju stvari kumovati još za koji decenij; a stanje
stvari je, da se ekonomski upropašćujemo, da se
s moralnog gledišta uništuje hrvastvo, a u toliko
podižu Srbi i Talijani. Nikada, kao sada, nije od-
lučan čas, da se svi Hrvati prihvate jedne batine,
pa lupaju ovaj truli sistem, te mi ne vjerujemo,
da će politika baruna Handela naći za se u ovoj
zemlji i jednog jedinog čestitog Hrvata.
moramo biti svijesni istine, da nas oni
gori ne samo ignorišu, ali da se s nama i ruga-
ju, što možda računaju, da će s nama motati kako
je njih volja. Ne samo narodni interes, ali i ljud-
ski obraz nameće nam obvezi, da prosvjedujemo
proti takom mišljenju i da mi činimo razumjeti,
kako se u Dalmaciji dalje ne može, ako se ne za-
dorolji hrvatskom narodu u njegovim svetim pra-
vx A i opravdanim zabtjevima.
Hrvatski narod ove zemlje mora prekinuti
svaku sa ovom današnjom politikom dalmatinske
vlade, sa kojom su zadovoljni samo Talijani, a o-
sobito Srbi, jer se ovima puno obećava na naš
0 tome čitaju se i pisma Milaševa po Dal-
maciji. Biće bolji i oni i njihova kuma u Zadru.
Trst, 11. Ožujka, 1903.
o Trsta i ogroman broj
Crnogoraca za Ameriku. Svakome je začudno ovo ise-
ljivanje. Stoga mi smo propitivali gdje koga od iselje-
nika: čemu MEJE rodnu u, a idu trbuhom za
kruhom. Kako u sviet bolan brate! zlo i naopako
kod kuće: ako Rusija ne pošalje žita pogi o. Ne
žita jadnom narodu, ali mu od dana do
sltavlje — pogo:
poština. Nekakvi viši
imacije pozobati će lije
bez mila i d u
w[i:
me jedne dionice (parti), i to tako, da violini počmu
s jednog kraja, a oboi s protivnog, pa tako violini do-
činju ondje, gdje oboi svršavaju, a oni pak svršavaju,
e je violinima s i
A Kad čovjek m put vidi i čuje izvagjati ta.
kvartet iz same jedne stranice, čini mu se, da čuje
vidi nešto. što je apsolutno nemogućno. Pri koncu pak,
neko neobično udivljenje zaokupi mu dušu, te ostane
zapanjen gonetati mu stanak, pa ne vjerujuć ni vla-
stitim osjetilima traži da bude ponovljen.
Za pokazati njegovu apsolutnu vrijednost, dosta
je spomenuti, da u čitavoj svjetskoj glazbenoj literaturi
naše [u koliko nam je poznato, ne nalazimo šta slična, osim
duet sa dva vio-
kod velikog Mozarta, koji je napisao
pa Ž : kvartetu — čita
lina, svaki od koji — poput u ovom
svoju dionicu s protivnog kraja. , 8
Razlika je megjutim, da je Mozart na onaj način
napisao samo duet, dočim je Vlastelicova kompozicija
složena za kvartet, k tomu duet je — prvog — napi-
san uvjek u jednoličnom tempu, dočim kod potonjeg
nalazimo različitih oznaka predavanja (maestoso, allegro,
meno i čak ceronelle). Osim toga kod Vlasteličinog
kvarteta nailazimo tekom komada na razne koloraturne
oznake (dolce, dolcissimo, doloroso, crescendo). dočim
kod Mozarta nema, već sama početna oznaka (allegro).
— Konačno spomenuti nam je, da se komad Vlastelice
odlikuje i krasnim dinamičkim efektima.
Ovom paralelom ne hjedosmo niti iz daleka uspo-
rediti Vlastelicu samom Mozartu, ali ipak moramo pri-
nog ljubitelja glazbe, te kao skromnog i čes mladi
Analizujuć pak komad sam po sebi, priznati nam
je da su melodije karaktera hrvatske narodne muzike
klasički obragjene, te je rad toga za nas Hrvate
još veče vrijednosti. Antun Dobronić.
Korčula, 18 Marta.
Evo me opet na braniku. Htjeo sam malo opo-
činuti, jer su bili pokladi te i u meni teče krv u žila-
mi, pa sam se naželio i ja malo naplesat. Nadošla ko-
rizma, dobili smo valjanog predikatura, propovjeda hr-
vatski i talijinski. Ovim zadnjim jezikom najviše za
desetoricu, a ipak su talijanaši zaželili i preporučili da
talijanske predike budu nešto uzvišenije; neznam za
koga — ala su smiješni.
Promislio bio nek progje i korizma. Kad nazad
dana u broju 20. ,Dalmate“ poznati dopisnik počeo iz
nova s polemikom, te kao da me je šihom ub0 pro-
budio me, latih se pera i evo me. Na onom ću se do-
pisu na svoje vrijeme osvrnuti, a sada da ne prekinem
nit, početi ću ondje gdje sam s mojim zadnjim dopi-
som ostao t. j. 8 kom D.ra Koniga.
Najprvo mi je red spomenuti da na 4. Februara
sudbeni poslužnik Lukanović u znak žalosti za odlazak
D.ra Koniga, predao javno u Sudu D.ru Smrkiniću jed-
nu krunu na korist Lega Nazionale. Grehota je da se
ovo nezna, uvjeren sam da će iz Zadra dobit pohvalu.
D.r Konig otputovao na 5 Februara u Benkovac.
Bilo je plača i žalosti a ufete, napravio salamaleke Pe-
tru i Pavlu, napokon je pošao pozdiavljati one kod
kojih nije igda ni u kući bio. Jadan htio se pokazati
skladan pri polasku, jedino nije bio kod Načelnika jer
je znao da mu je on napravio škicet. Bile su mu dvije
oprostne večere. Jednu su mu priredili iredentovci Gi-
lardi, Andretta, Sisgoreo, svi kampijuni di primo or-
dine, skupa sa radnicima i s glazbarima talijanaške
stranke. Uvjek nam činovnici kažu, da zašto ih proga-
amo i crnimo po novinam, da nam oni u ičemu ne
škode, i da se oni ne prte u politici. Bila bi dostatna
jedino ova večera za dokazati koliko se je činovnik D.r
Konig sino u politici i kakav je bio zanešeni pri-
staša talijanaške stranke. Za tu večeru obilazilo se po
zivom od siromašnog do
stranke, a kao natpis popisnom listu bilo je napisano:
gli italiani di Curzola al D.r Konig. — Nekakvi dišpe-
raduni, koji nemaju ni križa božjega, ali su zato fa-
natični talijanaši dali do 10 para, ali večere nijesu pla-
tili. Drugu večeru dali su mu činovnici, a kušalo se
da mu priredu večeru anche le dame italiane di Cur-
zola, ali im nije uspjelo. — Na svoje vrijeme otputo
vali su, savjetnik Cambij, povjerenici Giupanović i Gre-
gović, porezni nadzornik Rendić, pristav Ančić i drugi,
ali takvijeh večera nije bilo. Njemu su učinili iznimku,
jer su talijanaški činovnici govorili, da je on bio pa-
triot, a one su večere oni pokrenuli.
Za nikakvog činovnika pri polasku nije bilo toli-
kijeh političkih demonstracija kako njemu. — Donapo-
kon pucalo se iz kanunčina, glazba (banda cittadina)
ga iz kuće popratila do parobroda i vikalo mu se evi-
va, a nadglednik lučkih radnja Margetić iz Blata amo
je navlaš došao da mu složi pokućstvo i iskaže mu
zadnju poštu. Pošto sam š njime gotov, reći ću mu
skrušeno jedao requiem i od sada unaprijed držat ću
se one, de mortuis nihil nisi bene.
Nazad vremena C. Cordani iz Milana po-
slala nekim našim gragjanima nekakvu kolorednicu sa
slikom Vittoria Emanuela IL, kralja talijanskoga, eda
bi sakupili novac pel plebiscito nazionale, i to compre-
si gli italiani residenti all' estero, da se gradu Rimu
preda album sa poć isima svijeh doprinosioca.
Tijem eksa M Čišba moralo bi se doviknuti: ,hand
off“ (ruke k sebi), ne pačaj se u tugje zemlje, a mje-
sto albuma pomozi onijem gladnijem, tvojim zemljaci-
ma o južne Italije, koji ti nijesu na diku. Kriomi-
ce, ali ipak, kako sam doznao i ovdje žalibože nekoji
su se odazvali —
Okolo zadnijeh Januara bili su prenešeni iz Du-
brovnika smrtni ostanci pokojnog kanonika Alibrantija,
koji je bio žestoki autonomaš. — U otsutnosti savjet-
nika Polić u te dane D.r Pojani upravljao C. K. Su-
dom, i njemu bio je zaiskan lithografični aparat za na-
pravit mrtvačke oglase, kog je dragovoljno posudi >.
ili manje dana iza toga umro hrvat Vicko Fo-
retić. Bude mu isti a pitan u istu svrhu. Sada ga
pak našao sluudno zanjekati, Malenkosti su znam i
ali su vam u svemu isti. — Ala, ćaća, dosljednosti !
Znadu samo vikati kad ih kritizujemo i kad ih ošinemo,
Kad nadležna Vlast proti jednom činovniku, ma
bilo za koji čin istražuje, & još gore kad ga obustavi
od službe, kako je to nedavno slijedilo sa poštarskim
činovnikom Galasso, dotičnik gubi sav ks i ugled,
mal te je uputno, kako to dru-
ipso facto primjestiti. Ali mi smo ov-
istog
je u svemu iznimka, službu je preuzeo te se
govih prijačeljac ko nalrnJeIcom promašio očeliVNANE TIE" | ra
pristaše talijanaške |
Dr Rade Kvekić u svome govoru u parlamentu,
a o pjesmi Noć, sjetio se Crvenaša. Za što, to ne
znamo, biće radi efekta, da time markira svoj radi-
kalizam kad ne zna čime drugo. Nego d.r Rade Kvekić
je od Crvenaša radi pjesme Noći, gori milijun
puta. Isti su ga srpski listovi, pa i Dubrovnik“ oštro
osugjivali za što se nije oglasio onda, perla od ju-
naka, kada je Tonči bio u tamnici, Ali je onda dr
Rade mućao, tresla su mu se koljena i nebi vam bio
isnuo, da ste ga pozlatili, samo da se ne zamjeri. Tek
kada je austrijska vlada, radi nekih drugih stvari, ba-
talila sve i kad je vlada izjavila, da je ona pjesma
naivna, oglasio se i junak Rade! Zaslužilo, da se piše
osobita studija o ovakim političkim komedijantima. Dr
Rade je završio svoj govor trafik-miganja na vladu, da
Srbi ne ištu ništa drugo, već pravo da čuvaju i
njeguju svoju narodnost. Evo vam bizantiniz-
ma! A u čemu i gdje im je uskraćeno to pravo? Ili
im je malo, da u njihovim školama nadahnjuju djecu
najfanatičnijim srpskim šovinizmom, a u hrvatskim, da
Hrvatima, radi njih, nije slobodno ni svoj jezik nazivati
hrvatskim ? Nego, mi se ufamo, da će se oni brzo izjav-
ljivati najblaženijim, samo dok vlada podigne
skutiće, da ugju pod čador. Već su joj kazali, već
su je molili, da ih uzme i da od njih čini svašta, samo
da im bude milostiva.
,Glas Naroda“, list i organ hrvatske radničke za-
jelnice te radi na polju radničke borbei obrane, kao i
ni polju politike prosvjete i svakovrsne upute me
nicim i ebetuicim, Ciiena_mu io tuzemstvo g. K 6,
mozemstvo K 8. Pretplata: Krvavi most br. 3, li kat,
ili tiskara Mile Maravića, Duga ul. 8.
Vučenje ,Merkurove“ lutrije gleno. Prama
od | ziključku središnje uprave ,Merkura“ imali su se svi
zgoditci za lutriju, što ju priregjuje to društvo u ko-
rt svoje Zaklade Franje Josipa 1. za podupiranje bo-
enih i oskudnih članova, nabaviti kod domaćih trgo-
veca i obrtnika. Nu pošto je trebalo nabaviti predmete
za 501 zgoditak, a uz to spada u glavni zgoditak sile-
sim pojedinih stvari. to nije bilo moguće. sve prirediti
de 25. o. mj. za koji je dan bilo odregjono vučenje.
Društvo je s toga zamolilo kr. ravnateljstvo Lutrije za
odgodu vučenja, te je rečeno ravnateljstvo otpisom od
24. veljače 1903. br. 370, dozvolilo odgodu vučenja do
20 lipnja t. g. na koji će se dan i svečano proslaviti
društvena tridesetgodišnjica. Društveni odbor moli u-
jedno sve zavode i pojedince, koji su primili srećke na
prodaju, da se glede rasprodaje srećaka služe vreme-
nom, što još ostaje na raspolaganje.
Opća izložba na pučku korist. U Badenu kraj Be-
ča ustanovio se je odbor, a na čelu mu g. Načelnik da
priredi opću izložbu od 11 do 26 Travnja. Pojedini te
bi željeli što izložiti. neka pošalju dobro uregjene pred-
mete pod adresom Allgemeine Ausstellung fir Volks-
vohl — Baden — Wien.
Iz Sarajeva. stižu nam opet glasovi, da se ovih
dana dogodilo nešto, radi jedne žene, što je izazvalo
našu braću muslimane, Ne upuštajući se u raspravlja-
nje stvari, po sebi neprijatne, mi moramo izjaviti, da
ne odobravamo što se dogodilo, i da žalimo sve, što bi
moglo pomutiti odnose izmegju nas i naše braće mu-
glimana. Hrvatstvo nije. neće i ne smije nikada biti za
ništa drugo, već da privlači pod jedan barjak svu dje-
cu hrvatske domovine, da svi zajedno radimo za hrvat-
ske narodne ideale, a da se pred jednim Bogom svi
ljubimo i osjećamo po onoj, da je brat mio, ma koje
vjere bio, dok bracki postupa.
Listak G. I. Matkoviću, pravniku — Potonje —
Rat. Ispravak ne damo u list, jer u Dopisu se spo-
minje g. Radović, a ne vi. Drago nam je, da je stvar
onako kako vi velite. Vaša čast dakle ostaje netaknuta.
Ako bas hoćete objelodanit će mu kako priopćeno už
cijenik. Savjet upotrebiti će mo, jer nami je najviše do
toga da nosimo čast onim koji zaslužuju, a ponajpače
načelnicima i gospodi.
Teške probave, katari u drobu, dispepsije, neješe, lju-
čavice itd., kao i katari disačih organa, nerazlučivanja
puza, kašlji, promuklosti su one bolesti, za koje se u-
sotrebljava 38
naravna
alkalična kislina
osobitim uspjehom po izjavama liječoičkih sve znadari.
Hunyadi Janos
= NAJBOLJA NARAVNA GRKA VODA,
Prirodno blago svjetskog glass. Blage, pouzdana. Vlas-
rik: Andrija Saxlehner, Budimpešta. C. i k. dvor-
ski 'liferant. (62 b
=! Čast mi je saopćiti cijenjenim mušterijama, da ću
se 1.og Aprila o. g. povratiti s putovanja, na koje idem
u svrhu da dobavim za nastajnu sezonu sasvim bogati
izbor klobuka za gospogje, izmegju kojih i pariških
modela, kao takogjer klobuka za muškarce, odrasle
i djecu.
Priopćujem dalje, da sam, e da bolje poslužim
cijenjenu gospodu mušterije, dobavio u meju radionicu
jednu modisticu iz čuvene Maison Thiimmel u Trstu.
S poštovanjem
V. Ronchi.
Gradska kronika.
' asni Nadvojvoda Franjo Ferdinando, prestolo-
misljednik boravi ovdje od prekojučer, na povratku iz
Misira, Odjel ratne mornarice otišao mu je u susret, i
ia topova ga pozdravio, a takogjer i brodovi ratni u
gruškoj luci sa glasnim urrah! Š njime je njegova o-
bitelj. Svak se ovdje divi vanrednoj bogoljubnosti i do-
broti prejasnog Nadvojvode.
nutciforo“ zove se list, koji, kao organ republi-
kan4, izlazi u Ankoni. U br. 12. od ove godine. žestoko
Crnegore, te kaže, da se iredentizam, radi kojega
napada na talijansku vladu, jer se pušta vući za nos k
hrvatstvo Dubrovnika i Boke Kotorske
cijelu nam domovinu, prihvatio se zadnjega srestva, ko-
je mu preostaje. On uvijek vrijegja i sumnjiči Hrvate ;
po njemu mi Hrvati Dubrovčani i Bokelji najgora smo
čeljad. A mi što radimo. Iznosimo i dokazujemo, kako
se , Dubrovnik“ bori i kojim se srestvima služi, a nje-
ga to peče, radi toga se on onako ljuti; pa da se ka-
ko tako obrani počme nam on dijeliti lekcije o skladno-
sti i o čovještvu. Ali mu na to opet odgovaramo, da
najprije on bude skladan i da miriše čovještvom, pa će
se brzo uvjeriti, kakvi smo mi, to jest da ćemo mu pri-
znati i te vrline, kao što mu danas odkrivamo poroke.
Živio Biankini! Čestiti naš zastupnik, odvažni taj
pregalac, opoštenio se je u u toliko da mu se dive
isti njemački listovi. Zagrmio je po sedam zakona, i
dobro opro glavu i srbendam i talijanašima, i ministar-
stvu istom, koje dok njih njeguje, dok njemštinu na-
meće, nami uskraćuje svaku i najmanju. Evala sokole,
harnost će te naroda spominjati od pasa do pasa.
Svetogrdni lupež Gospe od Milosrgja rijet bi da
je zatečen u Zadru. Našli su u njega mnogo toga zla-
ta, a kad se razvidi progovorit će mo opširnije.
Obhod. Prošle nedjelje vas kler, brastva, g. biskup
i silu naroda odoše na poklone Božijoj Majci koju je
svetogrdna ruka lišila nakita i zavjeta pobožnijeh duša.
Bogoljubna se molba dizala k nebu u dugom obhodu,
a u crkv: je bila pjevana Misa. Preko mise presvijetli
biskup držao je prigodno ganutljivo slovo, koje je mno-
go suza izmamilo od slušaoca. Nadasve je živo svako-
ga u dušu ranilo, kad je biskup vapio da Bog op
nami, jer smo kažnjeni radi grijeha mašijeh, a da o-
prosti i svetogronom lupežu, koji je po svoj prilici žr-
tva sadašnjeg praktičnog neznabostva; i kad je navjestio
svoj zavjet, da se uputi sabiranje milodara, kojim bi
se podigla veličanstvena kapela i oltar obljubljenoj sli-
ci Majke Božije. On je ustanovio komitat, koji će se
pobrinuti sakupljati milodare nekoliko mjeseca, a mož-
da i godina, dok se sikupi glavnica upotrebnita svetom
tom pothvatu. Čestita se namjera izvršila što prije.
»Ekvinocijo“. Naša vrla diletantna pozorišna dru-
žinu sprema se da dne 4 Aprila dade lijepu Vojnoviće-
vu dramu , Ekvinocijo“, koju je g. auktor za ovu pri-
godu preradio i više prama dubrovačkom dijalektu do-
tjerao. Izbor je komada bez sumnje sasvim dobar i sre-
tan, ali uz to i veoma težak koliko radi izradbe toliko
i radi tehničke strane, jer u našem kazalištu nema za
nj zgodnih scenarija. Nu ipak sve to nije smelo naše
diletante, koji se svojski zauzeše, da sve zaprijeke ot-
strane. Scenariju dogotavlja mladi umjetnik g. Marko
Rašica, a vježbe krasno napreduju 1 sami se plemeniti
gospodin auktor toliko zanima za ovu predstavu, da se
je ljubezno prihvatio truda, da upravlja vježbama. Bi-
lo sretno!
Ispravak. Zamoljeni od uglednog Povjerenstva Jav-
ne Dobrotvornosti u Cavtatu, javljamo da su pohvalno
dali istoj Dobrotvornosti, prigodom smrti g. ž Bi-
jelić, D.r Valtazar Bogišić kr. 20 i obitelj Gotz kr. 10,
jer u prvoj vijesti red se je bio pobrkao.
Dru Ficcanasi. Taj čovo šnjuri svuda, i dug mu
nos dopire i do sakristije. Što išnjuri pošalje skladno-
mu Dalmati“ prijesnom pobratimu i još skladnijeg
našeg ,Dubrovnika“, a to su bilješke iz njegovog no-
tesa. Jedna bilješka javlja da se ho titi sv.
Andriju, jer se počelo pjevati ,O Joziče“, i tijem uveo
kaos, proti običaju od pamtivjeka; što nije istina, jer
se u svim crkvama grackijem osim katedralke, fratar-
skih i Jezuitske, crkvene pjesme od davnina pjevaju i
latinski i hrvatski. Druga bilješka temelji da tu pjesmu
pjevaju sam župnik, kapelan i remeta, a da mra-
morkom muči, dočim je prije u sve glase pjevao ,Pan-
ge lingua“. Opet golema laž, jer i u Sv. Andriji i u
ostalim crkvama puk pobožno moli, a pjevači ili crkve-
njaci pjevaju, jedino kad se pjeva hrvatski ili letanije
ili kakva pjesma, i puk čedno i poluglasno prati pje-
vaniju. Treća bilješka da dokaže da sakristija upravlja
listom, veli da se vidi po potpisima Dn. A. Liepopili.
koji do dva puta se nalaze u zadnjem listu. Kad bi i
mi na taj način razložili, mogli bi smo rijeti da -Dr
Ficcanasi zna ko je pokrao svetogrdno Gospu od Mi-
losrgja, jer je to ,Dalmati“ prijavio. Dn. A. Liepopili
dao je ispravak sa potpisom, a to je dapače dokaz da
je prama listu prosta stranka, drugi je put potpisao
natječajni oglas, kako presjednik glazbe, dakle opet ka-
ko prosta stranka. Što pak opaža, nek zadrži za sebe;
se zašto sramiti biti presjednikom patriotičkog doma-
ćeg društva. Možda je u Kalabriji to sramota, ali u nas
zaista nije.
Potres, Juče pred zoru, osjetio se prilično jak potres.
vo Dante Alighieri. ,Crvena“ je i onomadne
naznačila, kako je to društvo milo našim
posve u rukama masonerije, koja više nego li braniti
jezik i kulturu talijansku, gleda da isprekovrati vjeru i
poredak, i da iščupa iz duša spasonosno katoličko vje-
rovanje. A da je baš tako imamo oficiozni dokaz, biva
koloredno pismo lože ,Universo“ u Rimu potpi
Umberta Dalmedico velikog meštra, i Romola Reboa
tajnika, supotpisana i potvrgjena od vrho meštra
Adriana Lemmi od g. 1894, gdje se lave da
društvo masonsko uzimlje u okrilje Dante Alighieri, i
da su poslanici svih loža priznali re potrebu
da se to društvo svud raširi, čera radi šalje se svim
ložam u inozemstvo govor velikog meštra, statuti ma-
sonerije itd. Bilo na znanje katolicim talijanašim !
Hrv. Pjev. Društvo , Gundulić“. Javlja se štovanoj
gospodi, koja će nas stiti njihovim cijenjenim da-
rovima prigodom emije od 18. A o. g. da će
se darovi primati u prostorijama , Hrvatske e
Zadruge“ svaki dan od 10-12 sati pr. p. Odbor.
Dubrovački brodi. Beatrice u putu iz Poti
za Servolu. — Becher va en u Trstu.
Dubac prazan u putu iz Cetteza Nikolajev, — Gra-
dac prazan u putu iz Marsilje za Dunav, — Napried
iskrcava drvlje u Aleksandriji. — Prazattus iskrea-
va ugljen u Trstu. — Balkan otputovao iz Trsta za
Salonicčco na 27/8 — Gundulić otputovao iz Trsta
za Stratoni_na 20/8. — Epidauro na 24/3. otputo-
vao iz Batuma. — Istok krcau Marionpoli. — Orjen
na 25/8. — Leopoldina na 24/3.
renuo Carigrad i proslijedio za Anversu. — Zora na
24/3. otputovao iz Gjenove za Carigrad.
po Kor- | bi Itali l ći dosta jada, aže , Pri :
iban žao Kakav rode taruić: Ako je tn |. Uji ona, Pano ode sao ovan lala | poića ača sele oled odi + sli a
refrigani talijanaš, štićen, te ga se hoće navlaš
ovdje držati, neka ga se prvo nauči da bude uljudan Sre i Vočeli misi“ po.19 dobne da so. z02, Kabo [ekooa ANN * Kr, 25.
li zabada : Ma misliti. prava im najsrdačnije zah i du-
lao je dodijao a što je gore u samom uredu parena. | _. Mudre glave. Nismo, radi našega jezika i narod- | boko suučešće u nor TT
tio je mir i sklad koji u vladali. — Za | ih nam prava, ustali proti nekim ovdašnjim činovnici U istu zakladu prigodom smrti Kate Knego .ulo-
njega, dixi, o seoskom knjigonoši Jakšić buduće. | 5% Talijanima. ,Dubrovnik* a uzimlje u zaštitu, kao|žio je Simo Papa Kr. 3.
Do vidova! Šiva. sto je i naravno, od kad je Špiro Gerun savjetovao I- Takogjer u istu zakladu poklonio je gosp. E. K.
zau [ra doma tako ih soma sje Jakić pr a| Naknada loa toj
Dom aće vijesti. ,Slavenskoj Misli“ piše, da bi bilo gor Slavenima u|Lovra Bogdanovića: Miletić Antun Kr. 4 i A.
našoj državi, kada bi ona sklopila s om _ formalni | Silvo, Ku s Abel, Rakigjija Vicko, Obradović Ma-
"e Ia istina sli nt ei ovie stran Me od ne bolje, kad je u savezu s Itali- (to i Stjepo i-Dabrori Pavo po
tvorac. je stranka već gotova, Dubrovnika“ , što ga ori Pohvalno. o smrti Lovra
zoši su onu i i poovali Savu Bjelanovića | nako, kakav je. vaćaju i važnost i E oi njega gimnazijalca, drugo njegovi učenici. VI.
si, eri »Srpskog : ije dakle Sava Bjelano- znamenitost zemljišta od Korčule do Špiča, ne samo po | da zakladi glendalić" za siromašne
Ovo jed dimi misli, ni srpske stranke“, u, nego po rasvitak na cijelome slavjanskome | mjesnoga ć. k. Vel. Gimnazija Kr.
jer nikakav čestiti gragjanin pak bio i kanonik, nema '
nešto znači za |
-
4 ze
zzmarmnnišmme it“ — 4
F