osta“ u sude: Ali je O. Utban Talija |
to (u , dubrovačke biskupije“ ) njegove t
pak se toj smotri ima štošta prigovorit.

Kad god ,Hrv. Straža“ spominje hrvatski narod,

še vo, kojemu se nikad
doljublje. U našem narodu, osim Hrvata katolika, ima
dosta ta i pravoslavne i muslomanske i izraelitske

podredio čija vlenka saječjiosi, otopite bo,

a osj ost, 080 -

sanskih muslomana, kako se žalibože bilo dogodilo tt
godom Trebevićeve proslave. Na to valja da paz

više, jer u rukama muslomana stoji budućnost Bosne

iH vine, da li će one k Hrvatskoj ili ne,
»Hrv. Straža“ ocijenjujuć naše pisce, prevršila je
mjeru. Po njoj izgleda, da je naša književnost sasvim

bezbožna. Citiranjem pojedinih mjesta i dialoga ona ni-
je *mišta, Zar je bezbožan, ako opisuje
ividua. misli se ne mogu odobriti? Ako je koje
će u nemoralao ili šteistično, zar slijedi iz to-

ga, da i pisac mora biti takav? ,Hrv. Straža“ ocijenji-
i e najvećeg pjesnika Kranjčevića otišla je pre-
o. U svakom njegovom retku ona traži dokaz, da
ga prikaže panteistom. Donekle će imat pravo, ali
samo donekle, Znamo naime, da pravi pjesnik u času
nadahnuća na nešto, a da sam ne zna zašto, ,Hrv.
Straža“ u svojoj revnosti do toga, da osugjuje
i kritičara Jakšu Čedomila (dr. Ćuku), iii
no samo katolik, nego i svećenik. A kad katolički
svećenik nije ostao poštegjen, kamo li će svijetovnjaci ?
Za dai < NIRENANIM Ob on ocijenjuje
koju knjigu, ocijenjnje ju s umjetničko-književne stra-
. Što me najviše ozlovoljilo, jest to, što ,Hrv. S.“ na-
ui jednog od naših prvih kritičara ,neki“. Taj
v ,neki“ zvuči kao jednom Jakši Čedomilu.
av uje s ga Ouudanaja ra a

to s toga, evao ,L' Inno a Satana“. Tre-
ba znati, da je kia spjevana u mladenačko doba.
kad čovjek vAs gori od čežnje za slavom. Ali, ako je
Carducci zbilja židov, onda mu se nije čudit. Svak

eni tugje vjere manje vrijednim od svoje. Nego ako
»Hrv. 8.* navagja početak ,ode Satoni“, koju je spje-
vao u pestrpljivoj mladosti, mi ćemo citirat početak
safičke spjevane u zadnje vrijeme — u razumnoj
— pla chiesa di Polenta“. Ljepše himne
Djevici Mariji malo koji katolik je ispjevao.
Salve chi del mio canto. A questa

adre o tu rinnovellata
Itala gente de le molte vite

starosti
blaženoj

Rendi la voce

a la rm Ja sazna squilli
mon: cam, sorto
Osnti di dlivo in e a la campagna

Ave Maris
prestanimo % prigovorima. ,Hrv. S.“ ni
suvišna. Navest.ća njezine vlastite riječi: ,Pretjeranim
gonjenjem beletristike tupi i oslabljuje se misaona sna-
ga, duh postaje tromim. Najveće je zlo, što filozofiju
niti cijeni, niti štuje naša inteligencija, a sve to s to-
ga, jer se njom ne bavi. Filosofiji valja opet izvojštiti
ono priznanje, što joj dolikuje kao kraljici svih zna-
nosti, S toe njegovati pravu filozofiju, isti-
cati korist i potreba njezinu, upućivati našu mladež

na ozbiljnije bit će nam poglavitom zadaćom“.
S ovim će se riječima svaki Hrvat složiti. I ako je ne
mala sramota, da smo na znanost za-

ek seka,

boravili. Za to dok Tresića kao pjesnika,
i ne spominje njegove filozofske spise.

A Tresić je u Hrvata jedini filozof, koji je stvorio svoj

vlastiti filozofski sistem.

A valja priznat, da su oni članci u ,Hrv, St.“,
koji su izvan polemike, i sasvim učeno, osobito
onaj 0 Voltairu. o ima ljudi, kojima se divi-
mo ko velikanima, a tamo su upravo — ništa. ego
se srž neće svigjat ono čisto katoličko stanovište
ovi i

Ipik rekbi, da je to premalo za napredak filozo-

u nas. Više bi se doskočilo prevagjanjem filozof-
a raznih naroda i vremena.

ohvalno je, što ,Hrv. St.“ uvodi u praksu ideju

DR lom a
te pre unaprij
Slovenci što više. u. hrvatska, 4 Hrvoti što više e
venske listove pišu. 4 W.

Naši dopisi.

i
a
:
:

 

ižirlg:
i

si

 

zi

HE
E
ža

ss:

  

     

pie

+ [š njima se sastati

0 | slijedbenicima otvore oči, ali ja sam uvjere

     
     
  
   
     
       
   
    
    
  
   
  
  
    
      
 
 
   
    
    
   
   
    
 
  
    

, [dan i svijesan, kako se hrvatsk

kve niže rase, i & toga ispod njihovog je dostojanstva

i i zabavljati. Hoćete velike glavice i

u ovom slijediti nijemce i njihovog učenjaka Momsena.

Da je živ | + fra Sabo i da bi ovo čuo, rekao bi:
Ala teste de celegatti.

Na drugoj zabavi na 21., da ih nebi koji radnik

vo- | prevario, prilijepili na vratima veliki kartelua sa kubi-

talnim slovima: ai non soci & proibito \ i , A da
još bolje taj dan pokažu vrhunac svoje oholosti i mae
stetičnost njihove veličine, pozvali da im na plesove svi-
raju nekakvi dopuzanici sItalije, a isključili e. glaz-
bare. Bio bi dos'atan sami ovaj čin da se njihovijem
n da je sve
zaludu, jer su ti ljudi i ćoravi i gluhi, da bi ih štapi-
ma mlatili nebi se prenuli, tako su magnetizirani i za-
slijepljeni. Jadna Korčulo, što si dočekala, gdje je po-
nos tvojih radnika?, dočim se u svijetu ističu hrvat-
stvom, poitenjeta, radom i uzornim ponašanjem u svo-
joj kući puštaju se ovako gadno vrijegjati. Po drugoj
zabavi, kad su se okolo 3 sata po ponoći vraćali kući,
nekoji od njih zapjevali: Evviva |' Italia il giar-
dino d' Europa, a megju tijem bilo je i činovnika.

Pošto sam fatalista moram još nešto istaknuti.
Na tijem zabavama bilo je samo 5 djevojčica, bilo je
jedino 5 obitelji što nepripadaju činovničkom staležu,
a na stolu pri večeri bilo je 55 osoba. Broj im je da-
kle od kuće 5.

Doznao sam da se je s mjesnog poštarsko- brzo-
javnog Ureda prodalo ovijeh dana preko stotinu kartela
utrije za Legu, čim potanko doznadem koji su se či-
novnici tijem bavili opisat ću njihova prezimena i za-
sluge, da ih gospodin Patay moć bude odlikovati a
eventualno i promaknuti, jer njihovo uplićanje u poli-
tici prolazi svaku mjeru

Preko onog što mi je poznato bilo, ovijeh 'dana
dočuo sam baš lijepih o seoskom poštonoši Jakšić. O-
vaj čovo zaboravio je odkud potječe. te dao se dušom
i tijelom talijanaškoj struji a jadnik neuvigja da se
š njim služe kao što postolar šilom. Ali i to me mari
kad je do svoje koristi. On naime ima trostruku služ-
bu kcd mjesnog poštarskog ureda a ne će mu ni gredu
u jaju opazit, jer je u milosti inače skrupoloznog sta-
rešine. Isti je c, k. seoski postonoša za | ir i Pup
nat. a kako obavlja tu službu evo dokaza: Župniku
Žrnova upravljenu svotu novaca ostavlja u jednoj krč-
mi a neće da se potrudi do njegovog stana premda mi-
mo istog prolazi kad ide i vraća se iz zaselka Postra
na. Višekrat čulo se raznih tužba, ovgje za to neće da
čuju. ali rekbi da se spravljaju ravno potužit se Rav-

kove službe pobire znatne svote novaca svak je uvje-
ren Lagja kojom se ovi prenosi obavljaju neodgovara.

je jer su predmeti izloženi plj\sku mora i kiše. Pri jed-

nom i drugom prenosn njega nije vidjeti a upotreblja-
va ljude koji se znadu vinom pošteno okititi. Dne 25.
Februara t. g. mornara nije bilo za prenos pošte do
parobroda, te sam imao prigode vidjeti da je dotični
činovnik sa poslužnikom lagju vozio i jedva jedvice pa-
štu predali butuć činovnik vikao kapetanu da počeka.
One večeri pak diligjenca nije otputovala jer je nije
imao ko prenijeti. Cijenim da meće bit zaboravio plaću
primit i za ovaj put.

Za naredni broj čudnovati odlazak Višeg Povje-
renika Pavišića u Kotor i pozivi na Poglavarstvo u
predmetu ketarske bolesničke blagajne. Šita.

Čilipi u Konavlima.

List ,Dubrovnik“ niti čitam. nit pri ruci imam.
Ne čitam ga. jer bi trebalo da posumnjam o svačijem
poštenju samo ne o srpskomu. da svačiju glavu tikvom
držim, samo ne onaj par srbendarskih. Zadnjom poštom
prijatelj iz Dubrovnika pošlje mi u omotu zadnji broj

srbendarskog klepetala, upozorujuć me na nekakvo
smo 0 meni. Doista se ne bi bio ni osvrnno na sli-
e oplakotine, da se nije ticalo moje dušobrižničke
službe, Gadna je laž, dostojna srbendarskog-cavtatskog
pisarčića i gospara oko ,Dubrovnika“ da ja
nijesam podijelio sv. pričest nemočnici i da «am se
s prozora okosio nadovezao nepristojnih riječi. Istina
je pak, da sam ja nemočnicu ispovjedio i sv. joj poma-
zanje podijelio, a kad je bila u stanju, da primi sv. pri-
čest t. j. d dan, ja sam ne žaleći truda opet k njoj
otišao i pričestio je, a Bogu fala eto je još žive. Da
je srbendama do poštenja i obraza, sve da je stvar i
istinita bila, ona ne spada u djelokrug političkog lista
ni pod nadzor g. Fabrisa, te je on kao pošten čovjek
svom bogoljubnom reporteru, koji je viši dušobrižnik
od samog dušobrižnika, imao kazati: To nijesu posli
a ni moga lista, eto ti presvijetlog biskupa, pa ga
tuži; ali što ćeš svi consulti uzalud, jer popofobija
napreduje.

Nije istina ni da Uskopljani obijaju za sv, misu,
jer kako može svjedočiti cijelo pučanstvo, svake prve
elje u mjesecu, ja redovito odem, da rečem prvu
sv Misu u Petrove crkve ispod Uskoplja.

o čujem srbendarski ,Dubrovnik“ ne štedi ni

e druge svećenike (katoličke ben inteso) pa ne bi bilo

s go da mi svi zajedno kupimo g. Antunu montu-
ru, nas tako rado ispecijonira, neka tako barem
čisto znamo koga imamo. Župnik.

Domaće vijesti.

U Zagrebu bio je prošle subote velikih demostra-
e proti magjarštini i njemštini te proti magjarskim
lama. im je jasno, za se demostriralo, za pra-
vice Hrvatske. Čudnovato je, kako srpski listovi igno-
rišu ove demostracije i druge pojave u Hivatskoj, a u
istom pravcu, o čemu pišu danas svi evropski listovi.
Sigurno im smeta da pišu, kako je hrvatski narod bu-
i marod zna izlagati i
“ao i

i

 

 

proti Njemcu i proti Magjaru i proti Talijanu, kao
svima vladama za svoje pravice; m _ to,

i listovi znaju najbolje, kakvi su u tome Srbi.
ajmilije nam je pak, što vidimo, kako se budi naš
dični Osijek; malo godina mislili smo, da je taj
grad mrtav za hrvastvo, a gle damas! Neka je za to

smeta

e

:|u prvom redu čast i dika d.ru Neumanu i d.ru Lorko-

viću, te dičnoj ,Narodnoj Obrani“, koja pored. junač-
kog, poštenog Osvita“ zausimlje dostojno u re-
du sviju n: listova, koji se žilavo i požrtvovno bore
za hrvatsku ideju, na izloženim tačkama hrvatske do-
movine, Mi najbolje znamo, koliko se za to hoće muke,
ka, žrtava i samoprijegora. Ali bilo sve s blagoslo-
vom samo kad smo za Hrvatsku, a Bog je s nama!
Kakvi su. Ovih dana ,Srpski Glas“ i ,Srpski List“
puni i_najtrivijalnijih u a. Srpski Glas“
grdi ka Još Kai a Šš

1.
vr! a

b' bila istinita i polo-
proti drugome, obadva bila bi,

sretnete.
, Mi Hrvati, koji

o moralu, ne mo-
u korist sve

u zavadi. Strastreni, bijesni, bez ikakovih obzira u bi-
ranju svakih srestava, da sruše protivnika. U tome ni-
čega se ne srame. Svašta će reći jedan drugome. Pu
kad su onaki izmegju njih njihovi vogje u stim
srpskim listovima, mi se još čudimo da su svi ovaki,
kakvi su, protiv Hrvata; mi se čudimo za što i nama
Hrvatima svašta brtljaju i siplju, a osobito proti Cr-
venašima i čestitim Bokeljima. Ne treba im se ču-
dit', jer su oni tako odgojeni i takav je njihov moral,
Oni će vam reći protivniku, da je lupež, izjelica, špijun
i sve što hoćete lakoćom; kojom se Hrvat prekrsti, ali
to još ne znači, da se neće sutra tom prrtivniku, čim
se pomire, ljubiti oba obraza i proglasivati ga najve-
ćim značajnikom. Takovi su, pa što ćete im.

tome in neće i nemože ništa popraviti, ni poli-
tika, ni društvo, ni vrijeme, nego bolji i solidniji do-
maći uzgoj.

Govorio je nekada u Srijemu jedan sudac, da bi
on uzakonio pravilo, da se odmah jednom optuženiku,
čim reče da je Srbin, obali pola kazne radi zanemare-
noga uzgoja, premda mi ovo što rekosmo primijenjuje-
mo samo na politički im uzgoj, jer se u ničije čovje
štvo ne pačamo, jer kao nami naša čast što je mila,
tako nam je milo, da poštujemo čast sviju, pa i naših
protivnika.

Srpski listovi o d.ru Štadleru. U doba Jeronim-
ske afere srpski listovi su bili, za toliko vremena, pu-
ni napadaja na d.ra Štadlera; sada pak, povodom tu-
žaba Muslimana, srpski listovi muče; t. j. oni iznose,
kako je njima drago, o pokrštenju one Muslimanske
udovice, ali bez komenata. Vidi se, da time žele po-
djariti Muslimane proti Hrvatima katolicima, ali se vje-
što kriju, a da bi odali u tome, da ih predvodi pro-
paganda proti hrvatstvu.

Ovo nam, dakle, potvrgjuje da su Srbi ovu stvar
uzeli u svoje ruke, da je upotrijebe za se, premda su
jedno Hrvati i hrvastvo, a drugo je dr Štadler. Ima
n. pr. u Bosni dosta katolika i koji nisu Hrvati, ali se
svi ovi katolici drugih zarodnosti ne spominju, pa se i
po tome vidi, da se baš radi da se nešto, što se je do-
godilo s jednom Muslimankom, a što ni jedan Hrvat ne
odobrava, nastoji istovjetiti sa hrvatskim pitanjem, oso
bito sada, kada se Srbi oblizuju oko Muslimana i pri-
činjaju im se, da se i oni bore za prava muslimanske
vjere. U Sarajevu n. pr. najviše se ističe neki srpski
eo Stjepo Trifković kao branitelj vjere Muhameda.

ije li to i odviše pritvorno!? Ali nijesu ni naša braća
muslimani tako naivni. pa da im vjeruju. Srpski pop
bori se za muslimane! I to se prikazuje kao nešto
iskreno“,

Izjava. *) Naš se je katolički i muslimanski svi
jet od vajkada, uz sve, historijske neprijaznosti, dobro
pazio. A sada, kada bi već jedanput bilo doba, da sun-
ce bratske sloge što jače prosine, kada nam za to tre-
ba ljubavi i mira u teškim i mučnim vremenima i po
islamski i po katolički dio našega svijeta, upravo sada
dolazi sve iskučenje za iskušenjem, puca jaz, raste mr-
žnja, a žalosne joj se pošljedice vide ne samo u naro-
dnom, nego i u gospodarstveaom pogledu. Ovakovi raz-
dori nastaju obićno, što se ne shvataju prilike, te se
radi toga neznanja vrijegjaju redovno najnježniji osje-
ćaji, — u prvom redu vjerski.

Tako i presvijetli g. nadbiskup Štadler, zanesen
svojim pretjeranim vjerskim marom, zaboravlja bitne
životne i narodne interese našega svijeta, smečući s uma
zakonom odregjeni put, kada koja inovjerna osoba hoće
da pregje u katoličku vjeru.

S ovom izjavom najstrožije osugjujemo takove nje-
gove postupke, te isto tsko najsvečanije odbijamo od
sebe i svaki pokušaj, da bi se ma od koga miješalo
Hrvatstvo sa katoličkom vjerom, te da se na nas ka-
tolike Hrvate iz Bosne i Hercegovine ma u ćem obara
krivica i baca mržnja zbog ma ičije nepromišljene vjer-
ske gorljivosti.

Presvijetli g. dr. Štadler biskup je rimski. On je
duhovni nadpastir i Nijemcima i Magjarima i Talijani-
ma, ukratko svima pripadnicima katoličke vjere, u svo-
joj nadbiskupiji pak nije nikako opravdano, da se baš
zbog čisto vjerske gorljivosti g. nadbiskupa udara sa-
mo i isključivo na nas Hrvate iz Bosne i Nlercegovine
i da na nas pada mržnja. Naprotiv se čudimo Njegovoj
Presvjetlosti gospodinu nadbiskupu, što živući m:gju
nama, kroz dugo godina nije mogao da shvati, kako su
naši i muslimanski životni interesi zajednički i kako
nam je ruku uz ruku ustrajati i muku mučiti, pa želi-
mo ovim i tražimo, da svako žive na miru u svojoj
vjeri, a svi skupa u ljubavi i bratstvu.

Sarajevski Hrvati katoličke vjere.
*) Donašamo sa željom da se stvar razbistri — Ur.

Matica Hrvatska. Uprava Matice Hrvatske woli
onu gg. svoje povjerenike, koji do sada nisu prijavili
svojih članova, niti naručili knjiga, da to učine što pri-
je, jer bi se moglo desiti, da ostanu bez knjiga, budu-
ći da je od tiskanih 11600 primjeraka već preko 10-000
raspačano, a do 40 povjerenika joi.se nije javilo, a
knjige se ne šalju nikomu' ko ih ne naruči.

Pišu nam iz Cavtata: Naš savjetnik Kosović po-
šao ima nekoliko dana na dopust, a kaže se, da će po
dopustu u pensiju. Na mjesto njegovo odmah nam po-
oljnog autonomaša-srba Smirich-a. Kad
Kosović u mirovinu naši se Srbi nadaju da će doći g.
Dušan Bašić. jer bez njega ne bi bila potpuna galerija
€. k. sudbenih činovnika Srba. I tako je uvijek u nas.
Jedan pogje, drugi gori dogje. Nama Hrvatima u Cav
tatu dodijala je crnogorska politika i zulum neke go-
e Dogodi se da kad činovnici idu u komisije po

onavlima, znadu svega i svašta proti Hrvatima govo-
riti, a širiti neku svoju politiku. Tr su im u oku oso0-
bito župnici. Ali svijesni Konavljani, znaju vrlo dobro
njihove opake namjere i vijerni svom hrvatskom nače-
lu ne osvrću se na njih. = ,

Pišu nam iz Župe 25. Marta : Ima dvije godine da
u nas Župi počela je groznica, a danas je naše štraši-
lo : sve to više raste, to jest raste sporad lokva grofa
Kaboge, koje su i uzrok i iz kojih on kopa zemlju za

ovu tvornicu kupa. Suviše je rijet koje !su_ poslje-
dice ove nemoći, samo će mo rijet da već ima u Župi,
mnogo stanovnika koji su zdravlje izgubili jer take su
posljedice groznice, Ako one lokve ne budu očišćene i
voda bačena na dvor Župa će postat jedno mjesto n
komo neće se moć živjet i nje stanovnici propavuće
brez dvojbe. Zato molimo dotičnu vlast da se zauzme
za ovo naše propadanje.

G. Trosić Pavičić javlja nam, da on nije radio sa
»Srgi“, niti što u tome listu napisao, Istini na čast o-
pozivljemo za njega što smo kazali, i veoma nam j
drago da priznati i čašćeni naš književnik ne podupire
nebracke pokušaje nazovi srba u našem gradu.

Pišu nam iz Imotske: Kao što u svemu ovgje

e
E.

pravimo iznimku, tako i u poreznome uredu. Ima 6-7
pišu, toga se | godina

da nemamo prijamnika, već
s istim uredom, u kome su većim dijelom činovnici me-
sobom svojta i rodbina. Osim (oga upravitelj ima
van ureda dosta bliže i dalje svojte, prema kojoj ga
vežu neki osobiti obziri, a poreznicima najbolje po-
znato, kakove su mjere za jedne, a k za druge.
K tome se ovaj čovo bavi i velikom politikom, kso i
trgovinom vina, te se upliće u mjesne, osobne i druš-
tvene razmirice. Jeli pak sve ovo poznato njegovim nad-
' ne znamo, ali za stalno znamo, da

nik upravlja

 

n starešinama,
im je poznato, da često izbiva iz ureda, baveć se ku-
ćnim i drugim privatnim poslima, što na veliku šte-

 

 

mjere ne preduzimlju, a pošto se govori da kod pore-
znih ureda u pokrajini ima kroz kratko vrijeme slije- ;

diti promjena i naimenovati se nekoliko novih prija-

mnika, počekat ćemo da vidimo, hoće li i ovaj put bi-
ti ispušten naš ured, pa ćemo do potrebe udariti u
druge gusle. :

Pišu nam iz Čilipa u Konavlima: Čitali smo u
prošlom broju ,Dubrovnika * nekojih netačnosti. Nijesu
nikakve istine, što naši pošteni srpčići pišu i buncaju,
jer to im nije po ćudi. Naši srbakovići pišu proti na-
šem vrijednom listonoši, da pravi neke nerede, i da je
govorio: da ne prima niko , Dubrovnik“, jer da mu va-
lja namah platiti šesnaest kruna. To samo vi srpčići
kažete, jer naš listonoša nije srbaković. A da je takav

onda bi ste ga u zvijezde kovali Drugi put pazite do- ||

bro što pišete, e ne bi vam se lonac izvratio na glavu.
Hej, mili srbakovići, mi znamo da vam je teško čuti
one naše mile i junačke pjesme, kad naša braća zapje-
vaju u Čilipima; ali, srrbakovići, ovo je početak, a u
naprijed će još đrukčije biti. Nama nije stalo za vaše
napadaje, mi znamo, da imate obraza, dosta i dosta....
1 prije ste se zalud izbrbljali, kada su nosili poštu Bor-
ković i Dragović. To je sve zato, jer su naša braća

Hrvati. A da su srbi, bili bi vam dubri. I ono vam sme- |

ta, i ono vam je trn u oku, kada ste u Čilipima na

Gospu Nuncijatu vidjeli, da se viju naše mile hrvatske

troboje!! nemojte se ljutit, e ne bi ste pokvarili zdravlje ..
VEZENE BLUZE

Appenzcilski vez! fr, 2/75 do okolo fr. 50. Šalje se u

 

kući franko i već plećenom carinom. Bogati uzornik |

odmah. Tvornica svile Henneberg, Ziirich 36
Proljetno liječenje.

Prve su proljetne nedjelje obično naj zgodnije vrijeme,

da se poprave smetuje u funkcijama tlelesnim, koje su

nastane naučinom življenja kroz zimu. Za tu je svrhu

preporučena od liječnika osobiti

 

 

koliko za samostaluo domaće liječenje koliko osobito
kako pretečno liječenje za kupelji: Karlsbad, Marienbad,
Frauzensbad i druga liječilišta, 381).

Gradska kronika.

 

Presvijetli Prestolonasljednik Nadvojvoda Franjo
Ferdinand. bivši prigledao ratnu mornariču i kopnenu

vojsku, otputovao je put Beča.

Umrs je Federik Lanza, čestiti i ugledni činovnik,
još u dobroj snazi, Pridružujemo se općem žalovanju,
eda u nešto utješimo gorki gubitak uglednoj obitelji.

Dok mi hrabro vojujemo. da na Pošti bude po-
štovan naš jezik i naše pravo, srpski listovi brane one
koji bi hoćeli to najelementarnije naše pravo ockvrnuti.
Puste i nevoljne bratije; kukavni zsgovaratelji slavjan-
ske uzajamnosti, kojom se u prigodi toliko razbacuju!

Muslimanima. Niko. kao mi dubrovački Hrvati,
ne možemo pružiti dokaza. kritorijom potvrgjenih, da
se Hrvati katolici i Hrvati muslimani moraju najbolje
paziti u narodnom pitanju. Ovaj naš. mali Dubrovnik
nije nikad nikome vjerovao, od vladara i država, jest
Sultanu, maš Dubrovnik je toliko držao do turske za-
dane besjede da se je u najkritičnijem časovima maj-
više pouzdavao u Muslimane, i nije se nikada prevario.
Osobito je Dubrovnik iskao zaštite Sultana, kad god
su neki srpski vladari i župani nastojali, da iz potaje
i na vjeru božiju, unište slobodu dubrovačku. Rački,
Ljubić, Pucić i dr. iznijeli su o tome mnoštvo doku-
menata iz arhiva, koje sregjujemo i-kupimo, pak će o
tom početi da izlazi u našem listu vrlo zanimiva ras-
prava, koja će najviše zanimati našu braću Muslimane.

u ćemo, s dokumentima u ruci dokazati, da je
Dubrovnik najpozvaniji da pod jedan hr-
vatski barjak okuplja Hrvate katolike i
Hrvate muslimane i tad će svak uvidjeti zname-
nitost ovoga grada, u kojemu izlazi naš list, za to sa-
mo da svi radimo za jednu nam domovinu.

Skupština. Na 25. o mj. bila je u dvorani hrv.
opć. glazbe skupština dubrovačkih Hrvata. Nazočnici u

sa.

uruzniamniama masti" 3.

-

ui + 0. i

velikom broju su pretresali više stvari. Izmegju osta- *

loga prihvatiše jednoglasno ovu resoluciju, Najoštrije
žigošemo postupanje banovinskog magjaronskog sustava
glede zabrane skupština, koje su se imale prirediti za
financijsku i gospodarstvenu samostalnost ; ujedno poti-
čemo braću sve nezavisne Hrvate, neka ne klonu du-
hom, već i unaprijed nepokolebivo uztraju u borbi za
financ jsku i gospodarstvenu samostalnost, te nek se
sjedinjenim silama bore u duhu neumrlog Starčevića,
na slobodu i ujedinjenje mile nam hrvatske domovine.

o, U prošlom broju javili smo, da će po-
zorišni diletanti dati večeras u Bondinom Kazalištu
»Ekvinocijo“, ali radi nasta uće velike nedjelje, bi od-
gogjena prestava za Uskrs u večer, i dati će se u do-
brotvorne svrhe. :

Molba. Pišu nam iz grada: Pošto smo se osvje-
dočili mnogo i mnogo puta, da Ugledna Općina nastoji
sa svim silama, samo da koristi gradu i pučanstvu u
svakoj prigodi i u svakom pogledu, s toga uhvamo da
će i našoj želji nastojati da udovolji, netom uvidi da je
opravdana i potrebna; naime: — najviša gradska česma,
kod Male Braće, taj drevni naš spomenik negda slobod-
nog Dubrovnika, u pokvarenom je stanju. Ima 10 to-
čaka, a samo na 2 može da se toči. jer ostali točki
pokvareni su od više godina, te na taj način naro« mo-
ra da čeka po dulje vremena, dok svakog dogje red na
točak, a istodobno u kutu kod zida neprestance voda
i.e u štetu -- u more. S toga bi bilo veoma koristno
da se popravi. koli za narod toli za poljepšanje grada.

što se Ugl. Općina neprestance skibi za sva-
ko gradsko dobrobit, s toga uhvamo da će se i za ovo
pobrinati.

Ko je izgobio zlatni sat za gospogje, neka se o-
brati g. Antunu Peričeviću u Trebinju, te naznači i do-
kaže vlastitost, da joj bude povraćen.

žagledno, Gosp. Josip Onyszkiewicz položio je u

fond bolesnih radnika ,Hrvatske Rad. Zadruge“ pri-
odom promocije g. Marka Bibice na čast doktora me-
icine Kr. 187, -- Prigodom smrti Gjura Grabića, nje
govi sudrugovi sakupiše Kr. 30. — Nekoliko naših po-
draslića sakupiše u Maslaća u lokandi za despet jedno-
mu što je govorio tudeški Kr. 3.

Za družbu sv. Ćirila i Metoda. Gosp. D.r A. Ferri
iz Stona, da i uspomenu nezaboravne g.gjice Nike
Jerinić, položio je u podružnicu sv, Ćirila i Metoda Kr. 3,

Pohvalno. Prigodom smrti g. Federika Lanza udi-
eliše ur dječijem zakloništu ge.: Obitelj Vitaić
r. 6, Lujo Vernazza Kr. 14; Obitelj Bellan Kr, 5;
Antun Vernazza Kr. 10; Silvan Nonveiller Kr. %; Obi-
telj Siminiatti Kr. 10; Matica Siminiatti Kr. 10; Er-
man Sikorsky Kr.6; Činovnici e, k. Intendence Kr. 20; Jo-
sip Nadali Kr. 10, Činovnici Porezn »g Ureda Cavtat Kr. 10
— Prigodom smiti g.gje Kate Knego udijeliše u
istu svrbu gg.: Gjuro Vidak Kr. 6; Miho Vidak Kr. 4.

Zakladi ,Gundvlić“ za siromašne učenike mieana.