_dočim iznos od . . 2.3 5% za mirov. zakl, sa K_ 24.408.86 % kamati na akci- onarnu glav. od 2,000.000 K_ 100.000 — K 148.817.72 j iznosa 0d7 . . . .K 339.359.38 od preostavšega iznosa ME nadalje 20%, zatantiemu ravnateljstva sa_K NJEN 4 271.487.50 pribrojiv k tomu prenos od g. 1901. od K 16.721,12 NEK ie Gees e oo. SRNA ostaje na razpoložbu slavne glavne skupštine. 4 Mi Vam predlažemo, da od ovih . K_ 288.208.62 opredielite kao daljnju 10% dividendu . . . . K 200.000.— pričuvnoj zak. za vried- nostne papire da se pri- dieli . 2... KX 80.000.- na razpoložbu upravnoga vieća za remuneraciju ., činovničtvu zavoda da s se izluči . . . . K 10000.— K ostatak od =. .2 0.2.2... . .K da se prenese na račun dobitka godine 1903. Usvojite li ovaj naš predlog, to bi se danom 30. 260.000.— 28.208.62 + ožujka tekuće godine počeo izplaćivati kupon broj 3 naših dionica sa K 300.— po cieloj, a sa K 75.— po četvrtini dionice. U ssmislu naših pravila izteče ove godine mandat sliedećoj gospodi našega ravnateljstva, i to: Gavelli +Nikoli, Hagenaueru Ljudevitu, Hegediću Josipu, Karasu (Mirku, Konigu Adolfu, Mallinu Ivi, d.ru Marianović» Luki, d.ru_ Milotić. Stiacu Franu, d.ru i Zoričiću Mi- lovanu, nadalje imade se takogjer preduzeti izbor čla- nova nadzornog odbora, u kojem su bila dosele ova «gospoda: Bubanović Jalijo, pl. Halper Vladimir, pl. Kol mar Edmund, Rakovac Ladislav, dr. i Siebenschein Josip. Dosljedno tome pozvati ćemo Vas, kada dogjemo do točke 4., odnosno 5. dnevnoga reda, da pristupite k izboru članova ravnateljstva dotično nadzornoga odbora. Primjećujemo, da izstupivša gospoda mogu biti požovno izabrana. Izvršiti nam je jošte žalostnu dužnost, da se sje- timo čiana našega ravnateljstva Antuna Eisenhutha, ko- jeg nam je nemila smrt iz naše sredine ugrabila. Antun Eisenhuth bio je kroz dugi niz godina revni i požrt- vovni član našega ravnateljstva. te je svagda sve svoje isile posvećivao promicanju probitka našega zavoda. Slava mu! Molimo slavnu glavnu skupštinu, da izvoli ovo izvješće s odobrenjem na znanje uzeti, te koli nama toli nadzornom odboru za godinu 1902. podieliti abso- lutorij. “ Iza toga pročita ravnatelj izvješće nadzor- odbora, koje glasi : »Slavna glavna skupstino! Čast je podpisanom nadzornom odboru ,Prve hrvatske štedionice“ izviestiti, da je u smislu $. 195. trg. zakona i $. 56. družtvenih pravila nadzirao poslovanje zavoda, te konačno izpitao i pregledao takogjer sve račune i razmjeru, što ih: je predložilo ravnateljstvo za prošlu poslovnu godinu 1902., pa očituje, da ih je izpravnim i sa zavodnim knjigama suglasnim pronašao. i Predlogu ravnateljstva glede razdiobe čistoga do- bitka ,sašdjačujemo se u cielosti, te uslobodjujući se preporučiti Vam, da taj predlog usvojite, molimo, da izvolite ravnateljstvu kao i podpisanomu odboru abso- lutorij podieliti.“ Račun razmjere (bilanca) izkazan je ovako: iAetiva (u krunama): Gotovina 522.999.385. Zajmovi na nekretnin< 11,932.607.50, zajmovi obćina 1,150.000,-- , ukupno 13,082.607.60. Vriednostni papiri jamčevne za- klade žaložnica 3,005.430.—, Vriednostn' papiri glasom izkaza 5,325.177.35. Mjenična listnica 5.465.480,72. Predujmovi na vriednostne papire 3,030.642.50. Vlastite nekretnine 2.080.045.02. Nekretnine mirovinske zaklade 388.000.—. Namještaj 58.279.35. Razni dužnici 817.433.85. Prelazne stavke 469.820.73. Sveukupno 34,245.916.37. Pasiva: Dionička glavnica 2,000.000. -- (od toga izlučeno za jamčevnu zakladu založnica 1,500.000.—) 500.000.--. Jamčevna zaklada založnica (od dioničke glavnice 1,500.000.—, od posebne pričuve 1,500,000.—) 3,000.000.-—, Pričuvna zaklada 1,083.796.86, tečajna ričuva 255.852.92, mirovinska zaklada 539.569.91, u- faoai 1,:79.219.69. Uložei: (na uložne knjižice 24,168.923.93 i u tekućem računu 1,392.676.12) 25,556.600.06. Vjerovnici 2,763.098.41. Nedignuti dio- nički 'razdjel 2.100.—. Jubilarna zaklada 40 000. —. Pre nos dobitka god. 1901, 16.721.192, čisti dobitak g. 1902. 488.177.10, zajedno 504.898.22. Sveukupno 34,245.916.97. Račun dobitka i gubitka predočen je ovako. "Primio: Kamati na w.ožke 1,004.637.—. Razni ka- max 60.508.46. 10%, porez učestničkih kamata 105.006.30. Državni porez i prirezi 28.055.69. Upravni troškovi ina, razsvjeta, kurenje, straža, biljegovine, pošta- upravnoga | rivmsnalistva itd: -199.687.40, do- brotvorne svrhe 10.490.—, beriva 82.066.448) Zzviavove+. Odpis od namještaja 2.865.74. Odpisane neutjerive traž- bine 25.519.686. Ostatak dobitka g. 1901. 16.721.12 i čisti dobitak g. 1902. 488.177.10, zajedno 504.898.22. Ukupno 1,956.721.98. Dao: Prenos dobitka iz g. 1901. 16.721.12. Ka mati (i ito: od zajmova na nekretnine 759.427.84, od injenica 493.965.68, od predujmova na vriednostne pa- pive i! u tekućem računu 116.906,46, od vlastitih vried- nosvoih papira 896.564.46) 1,760.854.94. Providbe i ra« zni dobitei 76.908.07. Dohodak kuća 96.240.80. Uku- pao 1,066:734.93. i \ suBkupština prima bez razprave jednoglasno na zna- nje izvješće ravnateljstva i nadzornoga odbora, nadalje prodlošenu razmjeru, te račun dobitka i gubitka za god. 1903, podjeljuje absolutorij ravnateljstvu i nadžor. nom odboru pa prihvaća predlog ravaateljstva, dotično bora, o uporabi čistoga dobitka, te usta- uovljuje div du sa K 300,— po cieloj, a sa K 78— po četvrtini, dionice. Iza toga prešlo #6 je na izbore. Za skrutatore bira skupština gg. viteza Trnskoga i Frana pl. Kukuljevića. ža s | a su jednoglasno u ravnateljstvo gg. Gavella Nikola, Hagenauer Ljudevit, Halper Vladimir pl, Hege- dić Josip, Karas Mirko, Mallin Ivo dr, Marja- nović Luka dr., Miletić Stjepan pl. dr. Pećak Franjo, Prister Eduard, Vrbanić Fran dr, Zori- čić Milovan. U nadzorni odbor izabrani su ge-: Bubanović Julijo, Eisner Milan, Kolmar Ed- mund, Rakovac Ladislav dr, Siebenschein Josip. Dioničar g. dr. Josip Šilović predlaže, da se ravuateljstvu i upravi izrazi hvala na uzornom vogje- nju povjerenih joj posala. Skupština prima s odobrava- njem jednoglasno ovaj predlog. * Predsjednik, zahvalivši se ma izrazu povjerenja, dodaje, da će ravnateljstvo i uprava, kao što su dose- le, i to često u težkim prilikama. vodili uztrajno i na solidnom temelju povjerene im poslove. jednakim nači- nom raditi i postupati u buduće, pa nakon toga za- ključi skupštinu u 5%, poslije podne, Nakon glavne skupštine održana je sjednica rav- nateljstva, koje je jednoglasno izabralo predsjednikom presv. g. Miroslava grofa Kulmara, prvim| podpresjed nikom presvj. gosp. dra Ivu Mallina. a drugim podpre sjčdnikom g. d.ra Stjepana pl. Miletića. Pročelnikom nadzornog odbora izabran je jednoglasno presv. g. Ju: lije Bubanović. Naši dopisi. za ured, tiskanice, dnevnice | M mre + wauju g. 'Ohny-ekiewicz iznio je, sto mu se dogodilo. kad ge je proti idirekciji ov- dašnje pošte potužio u Zadar, za što mu se nešto službeno javilo njemački, kad mu se moral» javiti hrvatski, direkcija Zadarska izvukla se, kao Pila- to, svaljujući krivicu ua ove u Dubrovniku. A svi su krivi, najviše oni u Zadru. Gdje su jasna odre- tjenja, gdje vlast hoće da se poštuje zakon, ova- kih se nemože dogogjati, Ali je u našoj Dalmociji sve ćoravo; vlasti hoće da provlače njemštinu, pro- ti zakonu, pa na sve što je njemački od ozdo za- tvaraju oba oka, a od ozgo sami proturaju. Ako se pak desi, da se ko potuži, tada zinu od čuda, pusti naivnici, pa se pravdaju — pogriješkama, Nije to istina, jer ovdje. nema pogrješaka; ovdje je dobro udešeni plan, da se širi njemština. Proti zakonu je, ali nad zakonom u Dalimaciji dostat o je i želja i mig starijih, a da mlagji .budu prisi- ljeni zatvoriti korice zakona i slijediti mig. Ovih škandala nigdje se ne dogagja, nego u uas, gdje se proti hrvatskome narodu sve i sva radi potajno, a kad se čemu ugje u trag, tada se vlasti izvlače ,bezazlenim pogrješkama“, Ovako je sa fermanima, sa geografskim kartam,, pa i sa nje- mačkim jezikom. i Odgovor direkcije u Zadru gorije od ,po- grješke“ pošta u Dubrovniku. A mi bi pitali one u Zadru, jesu li ikada, sred ovoliko škandaloznih i nezakonitih pojava proti našemu jeziku, iz- dali i jednu naredbu, onako energičnu, da ove po- jave i prestanu ? Jesu li ikad ikoga, koji je po- griješio“ šireći njemački jezik pozvati na odgovor- nost? Nik ada. Na protiv je mnoštvo dišiplinar- nih istraga po Dalmaciji, ako se koji činovnik u uredovanju poslužio jezikom hrvatskim. Odaako, kako se uradilo g. Onyskiewiczu ra- di se svima po Dalmaciji; a otkud je to, da svi griješe i da u nas niko »le shvaća“ zakonska o- dregjenja u pitanju jezika ? To je od tuda, što ta- ko hoće oni u Zadru, ali je škandal nad svima škaudalima, kada se javno priznaje grijeh, a pri grijehu se ostaj, a na grijeh se miga, da bi ga svi slijedili. Ovakovih uoj Dalmaciji. stvari može biti samo u ovoj. jed- Trst, 25 Marta. Kako smo dokazali nevolja tjera narod iz Crnego- re, a svi ti ljudi prolaze preko Trsta. Ovgie pak ima nicima. Bilo je tužaba i na policiju, ali zaludan je po- sao, kažu, svak mora da žive, ista vlada Crnogorska tako hoće. Još da bi napućivali ljude u redu, mi bi im begenisali; ali vode jadne i neuke ljude do poslov- nice što upravlja ljude najgorim patem, e da može bolje dobro platiti skitače. Ovih dana je nespretno bilo uprav- ljeno veliki broj. i ako je garancija bila data. Kakvu garanciju, ljudi Božji, može dati Poslovnica koja šilje ljude za sve strane svijeta? Može ista dati malo cijeni- je, ali kojim će putem putnik putovati i koliko će da- na stati po moru; suviše kojom će željeznicom putovati preko Amerike! Ima pak Poslovnica stanovitog Društva ce, a to je dostatno da ne može biti prevare. Ali ski- tačima malo stalo kako je putniku, samo da je njima dobro. Osim Crnogoraca. ima lijepi broj Dalmatinaca koji isti zanat rade, za to napominjemo i Dalmatince da se uklone nekih domorodaca jer isti nijesu drugo it a Qeobite im navagjamo Nikolu Neretvanca — Jerka otsuitaa im > jemu je pisao ,Piccolo“ od 6 Novembra, vori e rade drugo, već nagovaraju ljude, te ih hoće da prate do poznatog agitatora irodente Lebana i vrijednog -u- pravljača putnika. Kod poslovnice stanovitog društva ovim ljudima nema mjesta, jer ista ne može derat na- rod da njima mapuni kese. Isti gosp. Banac iz Dubrov- nika radi poslovnicom Leben, za to čitaocima u Du: brovniku i okolici ne treba da drugo kažemo. Gornja poslovnica slugu Manoša izbacila zbog zlodjela, a sada istoga primila u službu. Za one koji ga ne poznadu e- vo im ga: visok, tankovit, obričen ga črnim brcima, tvrdim klobukom na glavi, rukama u žepu, kao kakav gentelman se prikaže i hoće pošto po to da ugrabi putnika. Uprav isti čovjek ne bi smio stupit na obalu jer je policija to bila zabranila, a to bi isto moralo biti zobranjeno sjedonji, duge brade, debelom štapinom gla- sovitom Neretvancu, jer dva bez duše, a treći... .. Putnici.oprez! Pitajte za činovnike agencije, koji su plaćeni da ne gule narod, nego pošteno upućuju. Jednom kad smo na ovome, u koristi putnika će Kod popunjenja ravnateljstva izabrana | mo izvjestiti: ovgje opstoje dvije agencije za oprema- nje putnika a to: Leban i Pirelli, -koje opremaju za sve strane svijeta i sa svijem društvima kao posredo- vači, ništa drugo. ,Sa svim tim drugoj nema prigovora kako smo se mogli uvjeriti, već radi na zadovoljstvo putnika, a o prvoj se je pisalo i još će se dati pisati, ali to ćemo iznijeti do malo. Opstoji pak Agencija Fran- cuskog Parobrodarskog Društva u Parizu, sa kojim pu- tuje veći dio našeg naroda, da ne rečemo svak ko mo- že da ugrabi mjesta. Ista zastupa gosp. Hočevar, umi- rovljeni činovnik, koji radi više iz dokolice nego za drugo, a to je dobro poznato. Putnici, takogjer kad stignete u Trst, čuvajte se onih, koji vam nugjaju kre- vet, jer ima svakakovih, Drugi put ćemo opširnije. Iz spljetsko okolice: Prošlih poklada naši din dušmani talijanaši u Splje- tu slavili slavlje i doprinosili darove za iznarogjivanje naše hrvatske djece. A koje svemu tome kriv? Mi sa- mi. Gdje je njihov najtvrgji bedem u hrvatskom Splje- tu? U trgovačkom svietu, koga mi hrvati uzdržimo. Da smo mi sviestni i pametni, davno bi se talijanskoj rulji u hrvatskom Spljetu zameo trag. Kada dogje se- ljak u grad, te ima što kupiti u dućanu, prvo nego ugje neka pogleda ma tablu, ako je talijanska, ne ulazi pod živu glavu. Kad se stidi tvog jezika, neka se stidi i tvojih novaca. Ako imaš što zanatliji narediti, gledaj je li mu hrvatski natpis na radionici? Imaš li ići u od- vjetnika, sjde k onome, koji se ne stidi svojim hrvat- nekoliko Crnogoraca što trguju svojom braćom iselje-. koja izdaje originalne karte za parobrod i za željezni-. ude izgledom :česki narod. Tamo ti neće Čeh trgova prodati ništa, ako si mu zapitao njemačkim jezikom, a kamo li mi, što u tugjinca trošimo i njemu punimo kesu! Ne vikom, ne bukom i prietnjom, već našim ti- him rodoljubnim ponašanjem, idušmaninu ćemo zakre- nuti vratom. Vami pak; rodoljubno svećenstvo i učitelj- stvo, iz duše na dašu stavljam, da širite ovakva načela i pobjeda je brzo naša u svim redovima, te će se i za- dnji trag talijanaša umesti u Spljetu. Najveći pak broj nazovi talijana, jesu tvoji sinovi iz dalmatinskog Za- gorja, koji su se u Spljeta okućili, te se stide svoga roda i plemena. Matcovich, Gottovaz, Boban, Dadich, Betizza itd. odakle su? Prvi iz Medovadoca. drugi s Vi: nova, treći s Konjskoga, četvrti s Ogorja, peti s Vo štana itd. pa kod takvih ljudi, da mi trošimo svoje kr- vave trude? Takvi ljudi podpomažu novine i ljude, ko- ji nastoje, e da naša država produlji klauzolu s Itali- jom. Još jednu. Zamjerio sam nešto i visokoj gospodi, pa se uzdam, da mi neće meni seljaninu zamjeriti, ako im napomenem. Ovih dana bio sam višekrat na c. k. Sudu. Tu se sakupe neki odvjetnici Hrvati prvo raz- prava, te se megjusobno razgovaraju odvjetnici, koji se krste hrvatim, kad govore sa dr. Savom i Salvom uvijek govore talijanski. To je: žalostno ! Dr. Salvi i Savo, kad govore sa seljacim, gdje se njihove kese tiče, znadu do- bro govoriti hrvatski, zašto i oni ne govore s njima izključivo hrvatski, ili se možda stide jezika svojih ota- ća, pa svugdje popuštaju tugjincima. Pisac ovih reda- ka poznaje talijanski jezik, ali smatra svetogrgjem pro- gororiti u Spljetu talijanski na ikakvom mjestu, bilo to va ulici, dućanu ili u uredu. Kad bismo svi ovako složio postupali, tada bismo mogli reći 8 ponosom: mi Zvonimirovu, u perjanici hrvatskih kad dogješ u Spljet, odviše zvu- kao da smo u kojem gradu Italije, 18. Marta. *) biskupa u Man- či tugjinština, (Pastirski pohod presv. dalijene): Vesela smo srca isčekivali onaj dan, kada će megju nas stići presv. biskup: da sv. potvrdom potyrdi našu dječicu za prave i vijerne vojnike naše katoličke vjere, koja će dogje li do potrebe umijet i posljednju k&p svoje nevine krvi za vjeru i Jezusa žr- tvavati. — Eto je došao i prošao — onaj radostni dan, da bolje nije prohodio na rodna i obijesna, a kamo li na ovu jadnn i kukavnu godinu. U negjelju 15. o. mj. oko 3 ure po podne, se dohoditi pred crkvu. seoska bratstva sa barjačima i | mnogobrojnim lumbardijerima, da svi skupa s ostalim narodom odemo na običajno mjesto pričekati našega duhovnog pastira. Kada se je cio narod sakupio, upu- tismo se po starom običaju na »doček“ predvogjeni od našeg mnogopoštovanog župnika dum Vice Medini. Naroda je bilo mnoštvo, da se starine spominju igda više. Netom se je presvijetli iskreao iz kočije i vio s narodom, uputismo se pješice do crkve. Izpred | njega su dvanaest župskih, a dvanaest postranjskih dje- vojčica posipali mirisavo cvijeće, a mladost veselo pu- cala iz pušaka. Divno: je bilo vigjet i župsku i postraoj- sku školsku dječicu. kako smiono stupaju pod nadzo- rom gospogjica učiteljic&. Takogjer ispred crkve gruvali su mužari i sa zvonika razlijegao se je našom valom pjev crkvenih zvona, koja k0 da govorahu: ,Presvi- jetli, evo stanak Vaš!“ Čim je presv. imao stu piti na crkvena vrata, m. p. župnik oslovi ga kratkim, ali lijepim govorom, a nakon toga presv. ispred veli- kog oltara, najavio je narodu svoj dolazak i boravak megju nama. Sutra dan, i ako je neprestano kiša sipala otišao je bio u Postranje da prigleda gradnju župničke kuće, erkvu i školu. Na 11'/, tra prije podne povratio se je s maticu, odkle je namah otišao u pučku mj: šovitu it. .- s, raaloda načn ačte * izučena u nauku krićanskom read. U utornik 17, ov, je vrijeme bilo tmurno, da nije moglo gore, ipak, «do- gje mnoštvo naroda. Tačno na 9!/, ura počme velika pjevana sv, misa, koju odsluži preč. kan, dum, Pero Bijelić, preko koje je presv. biskup tumačio sv, Eran. gjelje, tako lijepo i zanešeno, da si lako Mogao opa- ziti kako mnogijem udriše suze niz lice, Takogjer prv- ko sv, mise i blagosova pjevala je naša dičua mladust pod ravnanjem. obljubljenog i milog g: stranja. Poslje sv, mise sljedila je krizma, gdje se je krizmalo preko 140 djece ; zatim blagogov g Presvetim * Na 8 sata po podne bješe čas rastanka, i padala kiša, ipak se prikupi prilično puka, da kao što smo ga veselo pričekali, da ga još veselije. otpra S Bogom nam pošao presv, biskape Dr. Josipe Marčeliću, na vašem daljnjem teškom, ali neumornom putovanju, krijepila vas pomoć Du ha_Svetoga, uhvamo u Boga da i hoće. Živio | "tapljesi +) Slučajno sakasnilo, Op. Ur. kadar, 30 Marta. U prošastom br. 11, €. g, sa potpisom M. N, gosp. Spuževića iz Zagreba, čitao sam jedan vrlo fini i. pra- vedni članak za obranu pravde turskog naroda. Nego žao mi je da će jadna srpčad ako sa ničim prokletvama od pravednosti odstraniti, .nego znam prije srpčadi ništa nego išta. zd ; Jest žalosni srbi vele i ovo da im. je sve. gjavo odnio i da nemaju nigdje ništa, da je Bog. dao samo Turcima. Katolicima u sjajnosti dični život, valjda .će sada u protivnost Boga početi čim bi one , pravodušne srbe osramotiti mogao mislim sa onim čim ih je i Ko- sovska pravda nije im ništa drugo fala prejunaka srba toliko koristuje kao plodu od vrba, niši Kad bi čovjek promisliti mogao na srbčadarske, t. j. srpske hrkotine i gadljivost šta'bi do sad bilo? Srbi vele da im se sa Kosova srpsko carstvo na ne- besa odselilo. Čudo mi je kaki nas i druge narode kada im je nazgodi odzgor svijeh nepobiju, tad nek ja sve njihovo ono što i biti neće: ' Pred nekoliko dana uputio sam se sa jeđnim cr- nogorcem sa rijeke ma Cetinje, koji mi “počnie ptipo- vijedati ono za kojega pitao nijesam. e I to kada je bio Petar bivši crnogorski vladika u Petrisburgu kako je u povratku t njegovu 'špagu 3. krtole donio, te da sa mu ruku čjelivali i ipočeli pitati šta imo m Daniji, 4 Dotau da jo biv odgovori tsve' o- bro i cijeli svijet, Rusija primila samo Crnugoru nikad neprimila'da je odgovorio na što sam mu odgovorio samo oto : 'jeli to ovi sadašnji sv. Petar, a on jest čoče. : Takogjer br. 11 od M4. Marta cijenjeni list ,Otv, Hrv.“ donosi jedan članak u kojem dopisuje 3. Ožujka t. g. jedan dopisnik srpske pljuvotine ito: da se je u okolici Skadarskoj skupilo 800 redife (rezerve) te da su poslati u Munastir te da je od ovo 800 tedifa' moš. tvo ćoravo, sakato i da su kroz Bela grabili-dok im je iz Carigrada stigla hrana. Onaj Skadarski dopistiik 'ko- ji vam je tako vjerno i pošteno dopisati znao moguće da se pojeftino ovdje rakije napio te mu velika ' Vttra u glavu udarila bila. mj. bijaše sv. krizma. I ako! što se[se rastavio te su Mislim da se u dičnomu Diibrovniku “naći može koji Skadranin što će kazati: 1) da se od ovih strana nikad redifa ne uzme da uz sve nije, Bogu fala, Turskoj nužno za ćorave šantave i gibave vojnike, da je Srbu, Bugaru, Crnogorcu to mi ni najmanje čudo nebi bilo jer siromasima je za nuž- du da bi im se i oni poginuti iz žemilje u pomoć po prilici onog prljavog dopisnika koji je tako laživo pi- sao, odbijamo od istine uvijek kad bi vi gospojine u- redniče vidjeli to) onog laživog dopisnika tad bi sigur- no rekli da je šteta što se štamparija trudila uvrstiti da ništa neznamo toliko sigurno znamo da od tog Ska- darskog dopisa istinita nije neki dan smo istom dopis- niku za hljeb koju paru dali, ostajemo visoko zafalju- juć poštenju dopisa dičnom zagrebčaninu gosp. N. M. Spuževiću, te srdačno prijateljski pozdrav činimo. Korčula, Aprila 1903. C. k. kotarski povjerenik Pavissich postao višim povjerenikom. te bi premješten u Kotor.. — . Đao mu Rag. da paotana i ZSE 4 UVVISRKNHA savjetamukom ali mek je daleko od nas. Bio je, ili barem se je pri- činjao prijateljski, ali veći talijanac od istog Barzilai-a. Njegov su gubitak od srca požalili svi :talijanaški-či- novnici i cijela talijanaška stranka, a osobito njegov najtjesniji prijatelj Gilardi, profesor talijanaške 'Iglazbe iredenta najfinije dlake it.d. itd. Pavišić je bio ustro- jio nekakvu činovničku orhestru pod ravnanjem Gilar- di-a, a cilj iste bio sasvim drugi nego li zabavni. Nego pošao on, propade i orhestra. Njemu u čest htjeli mu poče- činovnici prirediti oprosnu - večeru. Sastavio se: odbor troj ce a na čelu porezni nadzornik Barić, te :poštar- skom brzojavnom činovniku Galasso, koji. je:na.4opu- stu, jer se cijeli dan šeta, bude povjereno. sakupljanje potpisa. Kad na jednom vrag stavio rep i pirjata: ae izvratila. — Činovnici Vrban, :Galasso. i. Barić,: a:-080- bito prvi, zabili u glavu da toj večeri dadu nekakvu talijansku boju, htjeli svakako da istoj moć bude pri- . | sustvovati odvjetnik D.r Smrkinić sa ostalijem talija- naškim poglavicam, pa skovali: dogovorno sa naduvenim kuljenom nekakvu pantominu jedino. da postignu cilj, a istodobno da se mogu nekako ispričati pred ne tali- janaškim činovnicima. Da gu cilj postigli oni bi bili stavili u-velikoj neprilici ie, k.- Marinkovića. A sve mi se čini da su/ito smjerali, po- što poglavar i D.r Smrkinić iza onog paprikavog član- ka što je Doktur napisao u: ,Dalmati* proti poglavaru nijesu već u dobrim odnošajima, a neću jakljačiti,:mo- guće je da su ih onom prigodom namjeravali približiti i pomiriti. Svakako ih fanatizam politički zaslijepiva: tb kadgod izgube i tramuntanu. Eto paatomine. 'Galasso susreo Vrbana sa Dokturom Smrkinićem na petu .i pri- bližio im se te prvom ponudio: listak da se potpiše za večeru, Kad doktur razumio o čemu e radi; vas ra- srgjen planuo i počeo vikati, da je bio običaj \pri:ova- kovijem večerama posvati i kojeg: drugog boljeg gra- gjunina i pokazivao se: je kao mimoišli, as druge strane Jer noj večeri za moć zahvaliti Pavišiću za što je u više puta: učinio talijsnaškoj lje Galasso to kazao odboru, koji se či imali se pozvati i Dra Smrkinića, koji toliku želju da prisustvuje toj večeri. Nego nog odbornika učinila je efekat: kao što včini :-atudetii tuš, on reče: ako želite da budu pristatvovati i privat- ne osobe ošim činovnika, unda se mora io primo 'loeo Sisgoreo i drugi, bez čelnika i pošto se do neće biti, Ipak zao, nekoji činovnici na