u nas s egovu višu korist premajući mu malo ili nimalo naši životi. Nijesu koristile naše molbe i tužbe, opstoju u listom. stanju njegove lokve i mitno čeka se ljeto, epo ha od haranja groznice. Prošaste godine bilo je u Župi višacod 300 osoba bolesnih od-ove nemoći. Da su se 300 živina koje mu drago vrsti e mislimo da bi bijo jedan slučaj bučan, a 0d nas niko ni habera. Po ltome više vrijede živine nego život ljucki(!!?) Opetu- jemo da ne zahtijevamo od Visoke Vlade nikakva žrt- kvovatija nego da prisiluje grofa Cabogu da oči- stima svoje troške one lokve, uzrok gro- zniće pošto on ih je stvorio i u naprijed ne: ka stilu se stavu zakonite granice. Jeli ovo teš vs . Župljani. i oma OL AI : 7 tek. ihj. drugi kapetan Lloydovog brzo- koza ,Wurtfftranda“ 'Sebelić, koji predava i prima do- tičnu poštu; ušao je u ovgješnji ce. k. poštarski Ured, pa je čudnom bezobraznošću upravio slijedeći upit či- povlicima: ,Chi že sta quello'che se ga azzarda de gerivere sul mio libro in šćavo, — non vojo saverge- ne“. Na taj upit zanimani će mu činovnik: ,ja sam o- no napisuo (t. j. svjedočanstvo o predaji donesene pošte u hrvatskom jeziku), molimešto Šolte? Sebelić na to reče: ,la lingua d' uffizio &.1' italiana e tedesca & vojaltri dovč scriver in italian; a Trieste non si capi- sce lo šćavo“. — Mi koji smo bili 'u hodniku, izmegju ostalih stranaka snebili smo se na ovakovo / govorenje Lloydovog kapetana Sebelića, i čudili smo se dobroti i lustrpljivosti dotičnih činovnika, koji su mogli podnijeti ovakovo uvrijedljivo i izazivno ponašanje čovjeka, :pla- ćenog opet žuljevima i hrvatskog naroda. Ovo vam ja vljamo, da se znade kakove protivnike našeg jezika i- mademo i u službi Lloyda. Preporučamo slavnoj upravi Lloyda, da upliva na svoje požrežjeie e orakovi slučajevi konačno prestanu. lspod Vlaštice, 22. aprila. Otpadnici hrvatske političke misli, sadašnji poli- tički srbi, u zadnjem“ broju ,Dubrovnika“, daju mi pri- djevak ,srpski ot adnik,“ Izjavljujem: srbi omladinci, moji vršnjaci, najbolje znadu, kako je to išlo osamdesetih godina sa srpskom propagandom. u. Dubrovniku, _u koju .sam i ja zajedno s njima big dospio. Oni jednako znadu, da ja, premda ko i onisaanesen općom strujom književnog srpstva ko- lja onda vladala i. koj6j ijedan od nas nije mogao oteti, nijesam ipšk higda, ni kao: svjetovnjak, učestvo- vao kakovom . ' k sastanku, izletu jali iskazu, niti 'sag u mom životu napisao ili pot- pisao kakvo javnu izjav o isključivo koa smislu. Jedan eigli* : hinjem s& da sam, jer pozvan, uče- stvovao jedi Cime omladinskom sastanku, ali sam ostao sasviin razočaran, jer sam doček:o psovaka nesem za dobro“tfaroda, s videći da se sa srbima ne može raditi, jer cijeli-njihov program sastoji u negaciji hrvata i: borbi proti njima. pri čemu. da im.dobro do- jazi čak i družba s talijanašima, pristadoh odlučno uz hrvatsku stranku, uvjeren da to nije nikakvo. ,otpad- ništvo“ nego da je to zdrelo i stvarno shvaćanje inte- res4 onog naroda iz koga sam e (8 za koji živem , oo . Domaće. vijesti. Zubat. Ivani Stjepović-Dabrović nalazi se u Koto- , u pristaništu ;,Kod Lovca“. Hrvatsko drustvo , a“ u Beča. priredjuje u Nedjelju, dne 10. Svibnja 1902 u korist gladom stra- dujućih Dalmatinaca, Koncerat sa Plesom u Dvorani Zum Griinen Tor“ VIU., Lerchenfelderstrasse br. 14. Pišu nam iz Boke na Gjurgjevdan:- Danas amo brdima mete snijeg kao da smo o Božića. Temperatu- ra j& niska. Spravlja se ljetina gora nego li lani. Zlo i naopako jadnom tiarod vak. Nije istina, kako se veli u 12. broju ,Crv, Hrvatske“ u dopisu Oskorušna, da sam ja zame- tao kavge i gonio.Oskoruške maškdre, nego je naprotiv istina, da je da] dan u obće nijesam niti bio kod kuće nego. u Dubrovniku. Pa da sam i bio kod kuće, vjeruj- te da jasimam: prešnijeg i dostojnijeg posla, a ne da se sa takovim ljudima i za takove stvari prepirem. Laž je i to, da je moj sin rdnim i uvrijedljivim rječima psovao Oskorušane, jer nitko iz njegovih. usta nije što slična čuo i jer bi to njega samo ponizilo. 8a štovanjem Načelnik Šimunkovi Naša vina u tugjini nalaze sve više ocjene. Tako je ovih đana odlikovao komitet izložbe hranjiva i ku- harskog umijeća u Gentu (Belgija) našeg zemljaka g. Roka anovića, rodom iz Visa, veletržca vinom u ZI. Pragu (na Kr. Vinogradima) za izložena izvrsna viš- ka vina. Dobio je naime najveće odlikovanje: počasnu diplomu i zlatnu kolajnu. FOULARD SVILA od 60 novč. do fr. 3 70 metar za bluze i odijela. Šalje se u. kuću franko i već plaćenom carinom. Bogati uzor- nik odmah. Tvornica Henneberg, Zirich. — 31 Nunyadi Janos — NAJBOLJA NARAVNA GRKA VODA, — Prirodno blago svjetskog glasa, Blaga, pouzdana. Plas- nik: Amdrija Saxlehner, Budimpešta. C. i k. dvor- skt liforant. (62 b 4 MIO - ojpsgniJeur+ rtu rmeat Ena tradska kronika, mI i OSA Sv. Gjurgja. ražna vremena nije se m iti rasvjeta ni atrometa _u “ Cryve_s toga ostavilo se VE ve at Naš suradnik g. F6 piše nam u y kod ureda po- o tešioa pri uzme u službu gospogju 5. in državi i odu zd drugih što E VEEN i grožaja samo ša to što sam varao slogu s Hrva- tima! Postavši zd željan da svoj kamičak pri- p slučaj, ,uprav deveto _ čudo, gospodiu i rije ooade i poene Ma reli a odluka koju je izdalo Ravnateljstvo glasi na gospo- icu K... . «koja se davno udala za oficijala H.. Upravitelj, koji je sada na dopustu, izrazio se da tako- vo namiještanje činovnika muža i žene kosi sa slovom zakona, ali nije imao snage da prigovori, nego je is- punio nalog starije vlasti i namjestio muža i ženu na brzojav, Mi se inače divimo ustrajnosti g. H..., koji za se i za svoju gospogju vrši službu dapače i objedi- va u uredu, jer je držan od jutra do mraka da ostane u službi a uz-to još i nagje vremena .da radi posle pri- glednika, jer je lijepi Franceschi dosta trom da se miče! Zašto je vidjen i zašto uživa neke pogodnosti g. H .. .? Lak odgovor: jer je miljenik stanovite klike i zakleti neprijatelj naroda ove zemlje. On dapače više puta zna nagovarati njegove sumišljenike da ustraju u borbi protiv hrvatstva, jer da imaju dobro zalegje i slič- no. A onto može stalno govoriti, naravno, jer nam je poza njegova prošlost i uvjereni smo da je i on imo bro zalegje, kad je bilo učinjeno ,8 pužvom prek“ za neka njegova djela nedjela, o čemu ću danas premučati, Gospar Ivo knez Vojnović poslao je našim dile- tantima prigodom prestave ,Ekvinocija“ ovaj brzojav: nGosparu Ili Nardelli, Dubrovnik. Izrazite moju naj- dublju harnost i roi ae svim članovima izvrsne du- brovačke kompanije. Živjeli !“ Hrvatska diletantska pozorištna družina najtoplije zahvaljuje časnoj gg. S. Tuškanu i P. Sugji, koji su istu iza prestave ,Ekvinocija“ počastili šampanjcem. Živjeli! Koncerat. U vrtu ,Hotel Imperial-a“ priredit će orhestra vojničke glazbe pukovnije 4/71. dva koncerta, prvi dne 2. a drugi dne 3. Maja o. g. Hrv. Pjev. Društvo ,Gundulić“, Javljamo štova- nom općinstvu, da od dobitaka, prigodom akademije dne 18. 0. m., nijesu još dignuti slijedeće serije: I. 63. — R. 43. -- S. 37. — U. 8. — A. B. 40. — A. — A. 6. 84. — A. I. 46. — A. J. 4. — A. M. 24. — A. N. 71. — A. Y. 91, — Lena. 18. — Ploče. 31. — Ploče. 47. — Lina. 49. — Floria. 56. — Floria. 99. — Marica. 92. Istodobno javlja uredništvo, -da zbog nedostatka prostora nije bilo moguće donijeti popis primljenih da- rova. U narednom će broju slijediti. Iz uredništva. Poslije odgovora uredništva ,Du- brovnika“ u zadnjemu broju radi uvrijedi, što ih je na- nio onaj list Bokeljima Hrvatima, izjavljujemo, da pre- staje sve, niti je od potrebe da ište kakova zadovolj- ština, niti da uredništvo ,Dubrovnika“ povlači uvrijede. Najprije je uvrijedilo, pa u zadnjem broju izvlačeći se na sto uačina, da se ne zna priznaje li ili poriče uvri- edu, s jedne. strane pobugjuje sažaljenje, a na drugoj smijeh. Jer dok bježi, hoće da ostane vitez na konju — i na posljetku sam urednik Fabris izjavljuje, da on isti osugjuje izraze ,gadni crv“ ,gamad ljuta“ kao ne- poetične .... ali dakako hvali se ipak, da ne povlači — što je u , Dubrovniku“ pisano. Hoće da bude junak red Srbima, a pred Hrvatima Bokeljima je ponizan, za što će mu ovi oprostiti i sve zaboraviti. Na jedno samo prosvjedujemo, kad ,Dubrovnik“ podmeće našem dopišniku, da je s onim bolesnicima ciljao na bijednog dr. Trojanovića. To je infamna podvala, jer se baš u-onom dopisu očito vidi, da se onaj izraz odnosi u opće ma neke pisare-političare, da je to izraz da se označi propadanje političkog morala u izvijesnoj štampi. Da je ,Dubrovnik“ prenio stavku, svak bi ova- ko razumio, ali je on prenio jedino izraz i od svoje volje ga.doveo u svezu sa bolesnim dr. Trojanovićem. Oprostiće nam, ali skladni čovjek tako nebi nikad ura- dio, kako je uradio , Dubrovnik.“ akvi su. ,Dubrovnik“ je udario u viku, jer se u jednom natječaju, u ,Listu Biskupije“ traži od natjecatelja poznavanje hrvatskog jezika, biva on bi htio ili srpskoga ili barem srpsko- hrvatskoga. Ovo su liberali, braća i Sloveni! Ovi su vam, koji vam bizantinski hvale rad dr. Radića za srpsko-.hrvatsku slogu, a neće ni da priznaju, da i ima jezika hrvat- | -a s PO skoga i Hrvata. Još jedan dokaz, da su Srbi oko ,Du- brovnika“ bolesni, jer boluju od fanatizma i inada, jer upravo budale u šovinizmu. Prije svega neka vide, ka- ko naš jezik nazivlje organ njihove konzistorije u Za- dru. A kad on srpski, hoće i naš ,List Biskupije“ hr- vatski, jer tim više, što mi smo Hrvati jer smo Hr- vati, a kod Srba se govori, da samo pravoslavni mogu biti Srbi Za tim, ako ,Dubrovnik“ želi naziv srpsko hrvatski. upućujemo ga na ono, što je on isti pisao proti tome nazivu, dok ako je on skučen i šovinizmom malo tuknut u glavi, mi nijesmo, jer mi kažemo, da se ostavi ovakom slobodno, da svoj jezik zove kako hoće, Hrvati hrvatski, a Srbi srpski. Na-protiv ,Dubrovnik“ bacio u dubine morske sve što je hrvatsko (ne tako talijanštinu u uredima, a «[ni na njemštinu nije ovako osjetljiv) ali on uvijek hoće da bude ono, što o sebi govori: slavenski list, koji iskreno ,odobrava“ slogu Hrvata i Srba. A Ni prosta djeca nebi ovako pokazivala svoje sla- osti. , ministar financija nalazi se u našem gradu i radi zabave ide od Hvara do Cavtata, da pregleda slike, jer je on ovdje došao privatno, U tome je on gospar, premda bi željeli, da se, kad je već ovdje bavi malo i našim prilikama. Nas umeli državni nameti, Oni su nam i u zametku uništili više inicijativa, a tolika primio poduzeća su upropastili, jer se u nas fin. fiš- alizam provagja kao nigdje u Austriji, jer se u nas nikad ništa ne radi da se ide na susret trgovini i obr tu, kao drugdje, jer se u nas nikada zakoni i odredbe ne tumače i za olakšicu; nego je u nas udešeno sve tako, da se što više ište, steže, utjerava. Kako koji či- noviik. lako se bolje gleda istaknuti revnošću na račun naših kesa i žuljeva. Lična dohodarina je u nas posta- la neka ba jka puna fantazija, koja svuda snijeva bo- gatonie. Nameti zemljarine i kućarine uvijek rastu, a prihodi uvijek padaju. Niti pomažu utoci, ni dokazi, ni očita grozna slika našeg ekonomskog stanja. Ovo sta- nje u direkciji u Zadru čak i ne proučavaju, jer nam poznato, da se još nikada, od kad je na upravi g Ho- čevar, nije ni prikazalo vladi izvješće, pravo i iscrplji- vo, o našem stanju. Ne u nas, naravno, ali se svuda Wrugdje radi tako. Drugdje je dostatan i jedan bankrot kojega trgovca, & da vlast pomno istraži sve uzroke bankrostvu, da vidi imali megju njima koji, što i od nje zavisi da ga ukloni. Gdje ćete vi, da bi to radili naši gospari u Zadru, od kojih se i po osam mjeseca čekaju riješenja običnih molba, i negativni odgovori i opravdanih utrka. Evo nam je ministar financija u Dubrovniku pri- vatno, a oko njega su upravitelj Hočevar i savjetnik Ivanišević, Što će oni ovdje, da prate ministra u izle- tima prog a slika, ako je ministar došao tno? Ako nije došao privatno, za što se g mi ne bavi i s drugim, već samo sa pregled vtatu? Ali je on privatno ovdje, & ovdje su mu bili u pratnji: upravitelj Hočevar i savje- tnik Ivanišević i izgubili su u zalud toliko dana, koje su mogli: upotrijebiti u riješavanju spisa, da ih stranke ne čekaju ovako d u proučavanju naših o, ili barem tu jer kad bi ih zuali malo bolje, prošla bi ih vo«; a ovoga i fiškalizma, koji je stegnuo svaku. trgovačku obrtnu inicijativu i djelatnost u Dalmaciji. paze: oborio Sr bike 1h Ši ij »Du “g jedne +. “8 ; žioo agtgla: Sva teski Jo. ji nade mluleč izašla it Gospe, & što su neki pjevači ne odgovorili latio- ski, to je tako uznemirilo, da se bojimo za .[(taru kako slijedi: njegovo zdravlje, Toliko je uzvijenio, da on sudi muk .| Crvene“, kako neoporećivi dokaz da je ,Crvena“ u rukama klera, koji da mukom povlagjuje te za stavno ne pohvaljive čine; dočim da je kako on veli kler zai- sta nebi bio pohvalio mukom, što se pohvaliti ne smije : a ako je ,Crvena“ mučala imala je svoje dobre razlo- ge, koje nije dužna nikomu kazati, a za najmanje tome razvratnome listu, koji nam baca vatru posred kuće da u plamenu gori. Ovo sino natukli da gadno podmećiva- nje prestane. Dubrovnik“, mješte da nam pruži ruku bratim- sku u borbi, koju zapogjesmo da obranimo pravo na- šem jeziku kod pošte i u uredima, on neke činovnike, koji nam prkose, uzimlje pod svoj skut, a na naše usta- je potvorama, da nas bahati talijanci i nijemci i gore prignjave. Ali je polomio žučljave zube, jednomu od našijeh potvoritelj je pitao proštenje, a drugi je mogao dokazati neispravnost objede. Na noge sokolovi! Ne daj te se, dok dušman od jeda ne pukne! Mraz. Na 20 t. m. bio je taki led u Župi, da je uništio lozu, duhan i sav usjev. Jadna težaka! Javna zahvala. Ugodna je dužnost dolipotpisanoj ovim javno izraziti svoju najsrdačniju zahvalnost svoj plemenitoj gospodi: pjevačicama i pjevačima, diletant- skoj pozorišnoj družini, tamburaškom zboru, darovate- ljicama i darovateljima, sakupljačima prinosa i članovi- ma priregjivačkog odbora, koji svi proniknuti buduim narodnim zanosom, revno su se i požrtvovno zauzeli, tako da je zabava na korist našega pjevačkog društva dneva 18. ovog mjeseca, postigla sjajni uspjeh i mo- ralni i materijalni, — Uprava Hrvatskog Pjevačkog Društva ,Gundulić“, Klasifikacija konja. Donosi se na javno znanje da će se ovogodišnja klasifikacija konja držati u ovom ko- Za STON dne 4 Maja; za ŠIPAN dne 6 Maja; za SLANO dne 7 Maja; za ORAŠAC dne 8 Maja; za RIJEKU dne 9 Maia; za DUBROVNIK dne 11 Maja; u ČIBAĆI za cijelu Župu due 12 i 13 Maja; u CAVTATU dne 15 i 16 Maja za Obod, Čilipe, Brot- njice, Stravču, Drvenik, Gabrili, Jasenicu, Močiće i Si- ljeski; u GRUDI dne 18 Maja za Mikuliće, Mrcine, Paljebrdo, Pločice, Poljica, Popoviće, Pridvorje. Radov- čiće, Vitaljinu, Vodovalje i Zastolje; u GRUDI dne 19 Maja za Dubu, Komaj, Mihaniće, Uskoplje, Dunave, Gju- riniće, Kunu, Ljutu i Lovorno. X. Kotor. Hvala na lijepim i biranim naputcima za ,Postalia“. Upotrebit ću ih u jednom od nastajnih poglavlja. Dubrovčanin. Pohyalno. Prigodom smrti g. Federika Lanze udi- jeliše mjesnom dječjem zakloništu ugledna obitelj Ku- ničić K 6; a prigodom smrti g. Stijepa Bravačića ge. braća Banac K 10, Obitelj D.ra Martecchini K 20. A. Radić, draguljar stigao je u ovaj grad i donio je sobom prebogat zbor briljantnih nakita i svakih zla- tnih i srebrnih predmeta. Prodaje u dućanu br. 504 u ulici ,Izmegju Bačvara“ te će se zadržati samo 7-8 da- na, Cijene umjerene. Prima a zamjenu zastarjelo zlato, kao i popravke koje mu drago vrsti, Dobar savjet. Ko hoće urediti krasan nasad od trava, tome preporučamo, da nabavi od e. k. dvorskog prodavača sjemenja Edmunda Mauthner-a u Budimpe- šli smjesu sjemenja truv& od šetnice (promenade) ili Margaretskog otoka. Već 29 godina opskrbljuje sjeme- njem prekrasne nasade u Budimpešti i na otoku Mar- garetskom. 58a Otvoreni D ,Oryeno Hrvatsko.“ G. I. Andrović, Trogir. Oprostite u ovaj broj nije bilo moguće, svakako u naredni. G. 1. M. Velaluka. Radi važnih razloga moramo izosta- viti, kako smo učinili i sa D. V. M. koji Vas je bio p > Radujemo se sočnoj pisaniji, pošaljite nam što drugo, i bit će lo ai nisnik članka Iseljivanje i Agencije. Želimo znati 7 Vaše čatno ka jer anonimno ne tiskamo. Za tajnu ne bojte se. Književnost i umjetnost. Jadran. *) U nas su propadali listovi za listovima: Iskra, Novi Viek, Život, i sve smotre mlagje generacije, sve je pošlo u nepovrat. Ali, ako jedni umiru, novi se ragjaju. Iz toga valja zaključit, da novi listovi nijesu igrarije, već skrajna potreba. Ima u nas dosta vrijednih pisaca, a uredništva Vijenca i sarajevske Nade i zadarske smotre Glasnika nijesu u stanju dati u štampu sve rukopise, koje primaju, radi obilne navale radnja. Za to su mnogi valjani auktori prisiljeni trpati svo'e proizvode u podlistke političkih listova, gdje se jadno gube. Kad je tako s ljudima već priznatim, što ima bit s mladim početnicima, koji imaju tek da steku neko ime u književnosti? Da se donekle doskoči tome zlu, Dr Tresić je u Trstu osnovao političko-književni list Jadran“, koji će izlaziti svako osam dana Jadran“, nije u nas nešto sasvim nova, jer je nastavak ,Novog Vieka“, ali nešto osobita Listovi su u nas: ili isključivo politički, ili isključivo beletristični. ili ako su jedno i drugo. isključivo su kritične smotre (Hrv. misao). U nas se i pojedinci bave samo politi- kom, te preziru drugo, ili se samo bave literaturom, a zanemaruju drugo. Pobjeda je hrv. misli ne samo u po litičkom uspjehu, već i u dobrom književnom djelu, i u gospodarskom napretku. Rijetki su oni, koji to umi- ju megjusobom spojiti. Baš u tom leži znamenitost Jadrana“. 'Tr.sić je osnovao list i radi sebe, što mu niko ne može nipošto zamjerit. Ne mislim to s financijalne strane, već literarne. Ono što sam napomenuo na po- četku članka, naime nestašica prostora za objelodanji- vanje svojih radnja — gdje često kumuju klike i osob- ne strasti — iskusio je Tresić najbolje. Mnoge su nje- gove stvari osugjene, da čame u tami, jer nema za sve nakladnika. A jedan duh, tako svestran i plodan ko 'Tresić mora da ima svoje glasilo. Metnimo na stranu njegovu pristranost, koja mu kadgod šteti, pa m'slimo kako se Tresić razvijao, kako je sve pratio, kako je #) Uredništvo potpišaje članak: preporuča ,Ja- dran“ svijem Hrvatima. Javna Zahvala. Duboko ganuta podpisana izrazuje ovim čuvstvo svoje vječne harnosti svoj onoj Go: spodi koja saučestvovahu u preteškoj žalosti, te zadesi njezinu: obitelj gubitkom ljubljenog i nezaboravnog sina Ivana Njegoslava i koja joj se, bilo na koji način zauzeše da je utješe; isto tako svoj onoj milostivoj go- spodi koja je otpratila milog pokojnika do vječnog prebivališta. Dubrovnik, 16. Travnja 1908. Marija udova Matković za se i djecu. e sudjelovao u borbi, kad je bio urednik ,Novog eka“. Koliko će ,Jadran“ opstojati zavisi od nas sa- mih_ ili tačnije od tačne predplate. Nemarljivost pred- platnika i nehaj publike su oni nevidljivi zlodusi, koji su potkopali temelje mnogim kulturnim podhvatima. Da Jadran“ propane, trpjeli bismo najviše štete mi sami, Ako neće da podupiru plemeniti naum _ Tresićev eni, koji mogu, naime ljudi bogati i oni koji imaju svoj samostalan položaj, nek pokrene agitaciju izmegju se- be mladost, kojoj je list i namijenjen. Nijesu nego ci- gla tri forinta! Tu malu svotu može skucati u dva 0+ broka do konca tekuće godine svaki srednjoškolac i sveučilištarac, ako nije prepukli siromah. Moći će ge zamjerit mnogošta Tresiću, ali mu niko neće moći ni- kad poreći iskreni i žarki patriotizam. On je svojom spremom mogao u ovo doba briljirati u kakvoj držav- noj službi, i biti sasvim obezbijegjen, a ne učiniv to mora sada kuburiti od dana na dan. Pustili smo ska+ pati slavnoga Lisinskoga Matoš strada u Parizu, pa nemojmo zapustiti ni pjesnika ,Simeona“ i ,Finis reipublicae“. Napokon, ako ko neće, da pomože Tresića kao o- gobu, nek se predplati na njegov list barem iz rodo- ljubnog ponosa, da uzdržava čisto hrvatsko glasilo u iredentističkom Trstu! Dosle je u njemu izlazila samo slovenačka ,Edinost“, a sada s njom izlaze najednom tri glasila. To imponira, a talijanaši se ljute, te bi oni najviše uživali, kad bi propali. Valjda se komu neće svigjat format Jadrana“. Mnogi u nas videći silu toga po smotrama i beletri- stičkim listovima, ne čitaju ništa. Docet: Matičina iz- danja; kad pošta najedanput donese deset debelih sve- zaka, onda svi nerazrezani lijepo legnu u biblioteku! Mnogog će kratki sadržaj ,J adrana“ prisiliti, da čita, ko što se gutaju obični politički listovi. a. W. Marko Rašica. Svi, koji su bili na sjajnoj predstavi Vojnovićevog »Ekvinocija“. bit će opazili uspjele dekoracije prve i četvrte prikaze. Takva točna izradba, koja je luksus za naše malo pezorište, dokazuje, da je slikar shvatio jesnika. a1 Mnogi će dosle bit poznavali Rašicu,“a neće bit znali, da je slikar; mnogi će bit znali, da je slikar, % neće poznavat njegove radnje. Zadaća je ovog članka, da ga prikaže, no još bi bilo bolje, da se sam prikaže izložbom svojih slika. Ako stupimo u njegovu radionicu. vigjet ćemo od- ma sve zidove krcate slika, študija i akvarela, a stolo- ve pune nacrta i skizzen-knjižica. Prva je njegova originalna kompozicija slika ,M a- li ribari“, koja još nije dovršena, a misli ju preradit. Jedino je na njoj važna grupacija kamenja. Za dugo vremena se Rašica bavio isključivo crta- njem, znajuć, da je to temelj slikarstva. Megju radnje zadnjeg doba spada ,Povratak s rada“. U toj je slici istaknuo razne tonove svjetla. Dvije su njegove najnovije radnje: ,A ve Maria“ i ,Prosjakinja“, još ne privedena k kraju. ,Ave Maria“ je pjesnički motiv jesenske večeri. Slika: je izragjena (u Moluntu) u Konavlima, genre impresioni- stičke vrsti. To bi bile njegove glavnije originalne radnje. Ra- šica se bavi dosta i portretima, većinom naručenim. Nenaručeni su većinom ljudi u narodnom odijelu. Nijedna se vrst umjetnosti nije u Hrvatskoj tako brzo razvila ko slikarstvo; a nigdje pak nema toliko samouka, koji se sami po sebi doviše do pravih slikara umjetnika ko u nas: Bužan i Krizman (u Zagrebu) Dra- gan Melkus (Mitrovica), Lucijo Reicherzer (Karlovac i mnogi drugi, jesu dobar dokaz, ali su sve to ljudi već priznati, davno ocijenjeni i kritizirano, članovi u- mjetničkog društva i poznati općinstvu svojim čestim izložbama, a napokon i materijalno oskrbljeni. A Raši- ca od svega toga još je daleko. Bilo kako bilo, Rašici valja geek da je tale- nat koji se može sjajno razviti, ako mu se pribavi a- kademija, ako bude u doticaju s umjetničkim svijetom. Vlaho Kelez, odgovorni urednik. Dubrovačka Hrvatska Tiskara. Priopćeno. ; Čast mi je saopćiti p. n. publici, da sam gene- ralno zastupstvo pvoizvod& moje tvornice u Kuparima za mjesta dolje naznačena povjerio uglednoj ,Hrvatskoj Radničkoj Zadruzi“ u Splitu. Upozorujem s toga sva- koga, te bi me iz spomenutih mjesta htio počastiti svo- jim cijenjenim naručbama, da se obrati direktno »Hr- vatskoj Radničkoj Zadruzi“ u Splitu. Mjesta: Split, Šibenik, Drniš, Knin, Trogir, Ka- štela, Sinj, Vrgorac, Imotski. Livno, Vrlika, otoci Brač, Hvar, i Vis, Omiš, Šolta, Jesenice, Solin ji Caboga. mz i Vranjica. B. grof JAVNA ZAHVALA. Svoj onoj plemenitoj gospodi Vrgorca i Zavojana, koja su bilo kako u mojoj veli- koj tuzi učestvovali prigodom bolesti, smrti i pogreba moje neprežaljene sestre MARICE GATIĆ ovijem izjavljam srdačnu hvalu i vječitu har- nost. Bog svima odvratio u zdravlju i ve- selju. U Zavojanima, 15. travnja 1903, Uoviljeni brat Niko za se i za svoje. Ringraziamento. Profondamente commossa, porge la sot- toseritta 1' assicurazione della perenne sua riconoscenza a tutti coloro presero si viva parte all' immenso dolore di cui fu col- pita la sua famiglia con la perdita dell' a- mato ed indimenticabile suo figlio Giovanni Niegoslavo e le furono larghi di conforto e premure; noncho a tutte quelle cortesi persone di ogni ceto e condizione che ačcompagnarono all' e- strema dimora il caro estinto. Ragusa, 16. Aprile 1908, Maria vedova Matković por se o figli.