pitanje o uzroku takvog po- pašanja ; nu ko poznaje I' amico Marinković i poštenja- kovića Pavičića stvorit' će se odmah i odgovor. Marin- ković neće, nemože da trpi Hrvate, mrzi naš jezik i osobe koje ga govore, a život mu skače sa stolice, hva- taju ga grči, kad vidi — što se svaki dan sbiva — sad jednoga, sad drugoga kapetana Rismondovih parobroda, ljudi koji su radi njihovog znanja, požrtvovnosti i pa- triotskog čuvstva poznati širom naše domovine. — U ovakim prigodam jezik Marinkovićev ne može miro vati, hoće. mora da što izbaci jedinom namjerom da ponizi svoje zaklete dušmane Hrvate, pak kad odpora nagje, kao da će poluditi, — To je uzrok i slučaj od 94. travnja i tolikih drugih megju kojima se istiće i onaj lanjski sa dičnim kapetanom Lukšićem. Hora est; vrieme je da se stane na put takvim nama je više dodijalo; mi častimo svakog koje mu drage narodnosti bio ili bolje htjeo da bude, gli zahtjevamo da napokon u našoj kući budemo što- vani; mislimo da imamo pravo iziskati od činovnika da vrše svoju dužnost, da ne zlorabe svoj položaj. I ovaj slučaj do znanja Upraviteljstvu Pošta koje će po svojoj prilici, uvaživši izkazani patriotizam, srča- nost činovnika Marinkovića, znati da mu podieli mjesto IX.og razreda na poštarskom Uredu u Dubrovniku, gdje znamo da će ga objeručke dočekati dostojni neki nje- govi drugovi. Neretvanin. Ston, 12 Maja. Na podnožju brda ,Supavo" sa istočne strane Stona, naišli su težaci u gori na nekakve grobove. Isti se nalaze n maloj dubini,.a vrhu njih rasla mrča i vri jes. Ispod pločica, kojima su mrci pokriveni, raznih uresa od tuča i kosnica (fereta), ko Samo po sebi dolazi sramotama ; puca, kopljanih željeznih bode ža i mali mač, narukvice i oklop za noga.*) U jednom grobu bio je sa svim oklopom pokopan mrtac, a uz a nj se našlo gvozdenih bodeža. Nekoji rodoljubi zamo- liše č, g. Iva Scattolini, koji se slučajno ovih dana na šao u Stonu, Scattolini rado se odazvao iste nacrtao na čemu budi pak našlo se oklop, pa bi bilo dobro, da nagjene stvari nalaze se u ljuba Vis, 7 Maja. (Jedan prizor pred artom u abiniranom ured, spečifično od svoje težine tim više sada u ovim običnim zaprašenim svezama, Posl je mnogo uputih se devetoga tog tovarišta dobra i zla, a da zvijezdi — a ime naknade za — tovarnim i to, razumije se — na moje troškove. — Molim gospodine, će ta poli u Zagreb ? že pomozi! Zar se plašite, a da vam cijelovi na predugom putu možda ne izhlape? — Ironično zain- tači 6. k. gospodin. — Na protiv, vidite, plašim se da se ne usmrde, osobito. ake-iz ove kiše malo jače pripeće pramaljetno sunašće, jer sam naime dočud, da se g Patcay, spram one naše narodne, da ,tko polako ide prije dogje“, pri spajanju Visa" sa obližnjim mjestima pomoću poštarskih pruga čvrsto drži načela uobi va a piano, va sano“ e percid ,poggia a piano.“ Na to me ć. k. gospodin najozbiljnije opomenu, da tu nije mjesta doskočicama, pa me u dostojanstve- noj pozi velikodušno reče, da je u hodniku zemljovidna karta dalmatinskih poštarskih pruga, zatvorajuć mi pri tom vratašca izpovijedaonice, a da mi niti odriješenja dao nije. I — Oprostite, ne htjedoh vas lično uvrijediti, go vorio sam naime samo službeno — rekoh sav u smrt nom straha. : I grobna tišina uvjeri me, da je moje opravdanje stavljeno u obzir i stavljeno ad acta Pokunjen obagjoh sve stijene hodnika, kad tamo Dalmacije ni traga, ni glasa. Dogjoše mi na pameti op- tičke varke pa dobro očistih evikere, ali Dalmacije opet nema i nema. ae — Što tražite tako dugo? — upita me primireni opremač mojih poljubaca, koji je u tili čas \z kokoši- njaka u hodnik banuo. — Bogme tu Dalmaciju. — Zar je ne vidite, evo vam je <. red nosom. — A, to je dakle Dalmacija: — Us liknuh sav zapanjen. — Osobi a mi je čast! Mene je dočim mo) učitelj učio da se Dalmacija stere onako koso, i to, ako se dobro sjećam, od sjevero-zapada pram jugo- iztoka, a ta je vaša polegla v ravnoj crti od zapada k iztoku, kao da se je Bože mi prosti umorila od pre- nenaravnog položaja u koji ju je strpala aus- onda, pregjašnja je Dalmacija bila kakva nevjesta. dočim ova vaša sa svim ovim poštarskim prugama, izgleda, kao one slike, koje predočuju žen razvoj živčanog sustava, koje prodhi ivotinje. Ne mislim da bi ta dekaden- cija morala karakterizovati n napredak naše po- ekonomskom polju iza bogodane klauzule. _ va dokvdenčjo! — Ozbiljno će na toj moj i vam poznato, da se od ne- kog doba čuju u Dalmaćiji upravo gromopucateljni po- tresi, pa da nas Kristos očuva od jedne kapitombole, naše je ravnateljstvo u dogovoru sa previsokim namje- sništvom poleglo Dalmaciju po nacrtu |ečke vlade, eda gospodina namjesniku i m trkonošama bude č rište, kad se po njoj voze automobilom i To sve dobro — odvrštih neustrpljivo ali uza sveto ja još neznam, kad će draga obli- zava joj tovarni list, a da iz njega izmuze Na to ć. k. in stane čerkati bijelim kaži- m po onim živcima dosta razgovetno čitajuć: Lissa- Bralato- me 3 ME te pomoću priručnika za samih 15 proračuna da klatariti više od 6 dana, dok ma nji- u. NA nalazi se bronze. Do sada se našlo: u- da nacrta neke od iznagjenih uresa, da se nacrti mogu poslati kojem starinarskom listu. Gosp. želji nekoličine, te vjerno mu srdačna hvala. Danas mnogo raznih uresa i gori spomenuti se isto fotografira. Sve iz- ) 'rukama hvalevrijednog rodo- Ante Bandura, koji me žali ni truda ni troška sa- mofda koristi prosvjeti, pauci i milome Stonu. Bog ga živio! *) Po svoj prilici, da su predmeti iz V. 1li VI. vijeka yri- je Isusa. abiniranom zemljovidom ć. k. poštarskom i brzojavnom urviu u Visu.) Gorko izkustvo naučilo me je, da nov- | učenosti, sasma se probudih. pa čarka, čovjeka koji često pohagja poštarski i brzojavni bi, čim više dotičnik zalazi u taj zagonetni labirint. I rad toga uvijek sam se držao štogogi je bilo moguće dalje od tog ču- dovišta, i tako mi je pošlo za rukom uzdržati se do inače bio bih poput mnogo drugih smrtnika — već davno prhnuo nebu pod oblake, kao zrakoplov, kojem su uzduh razrijedili borbe protiv mog intimnog ,ja“ dana prošle sedmice (govorim po koledaru Luke Poduje) pun dužnog strahopočitanja do jednoj mojoj utrnuloj dugotrajni grobni muk listom pripošaljem 10 kg. svježih cijelova — upitah činovnika — kad Dozvolit ćete, da je to svakako velika nepravda. ne samo spram krasnog, već i spram ružnog spola, pa zato ja unapred najsvečanije prosvjedujem. Na to me ć. k. gospodin stane miriti slatkim riječima : - — Time se je naime litjelo doći u susret razvoju trgovine stvari i-ideja, jer morate veoma dobro znati, da kad je uza sve napore i muke g. Pattay-u pošlo za rukom kompilirati poštarsku prugu do Agrama u sa- mih 6 dana, to znači da bi ta ista pruga morala biti do Zagreba mnogo teža i mnogo duža. Kako vidite ta filološka razlika nije ni najmanje u savezu s politi- kom, već samo u toliko, u koliko bi Hrvati došli mno go prije do ostvaranja njihovih političkih aspiracija kad bi sa njihovo kulturno središte bili odabrali A gram mješte Zagreba. U ostalom dozvolit će te, da je 6 dana ništa spram poštarskim prugama srednjega i sta- roga vijeka. — Vaši su razlozi bogme temeljiti. — Vidi se da čitate ,Smotru“, — polaskah mu, na što mi on smi- ješkom na ustima duboko zahvali. Mimoilazeć njegova razlaganja, tješio sam se, te su moji cijelovi tako svježi, da nije moguće da se kroz to kratko vrijeme kemički rastvore. Tako mozgajuć uprih oči u moj mili — Agram, -— pa od dugah promatranja padoh u sonambulni san, u kojem pričinjalo mi se da vidim, gdje me moja draga u Tuškancu čeka, e da u dokolici provedemo koji medeni čas u proučavanju naj ljepših paragrafa iz prirodnih znanosti .... Okolica Za- greba bila je megjutim skroz drugčijom, pa u tom hi- pnotičnom stanju upitah mog ljubaznog providića : — Molim gospodine. da se ne bude s Agramom dogodilo čudo, koje se zbilo s kućom Majke božje, ko- ju su angjeli prenijeli iz Nazareta u Loret, jer sad vi- dim moj Zagreb u U ngarijen. — Kakvo čudo — na to će on — gledajući me uvijek u oči, bojeć se da se ne probudim. — Stvar je sasvim naravna. Buduć je naime u zadnje doba bio ovdje abiniran poštarski i brzojavni ured, da u ovom uredu bude sve u redu i suglasno, poslaše nam zemljovidnu kartu, u k4joj je abinirana Ugarska s Hr- vatskom; pa pošto u borbi za opstanak po Darvinovoj teoriji veliki psi jedu mđe po sebi se razumije, da Hr- vatska mora nestat u Ugarskom moru. ri tom njegovom Mzlaganju padala je krupna kiša sline iz njegovih usna\na moje čelo i tako se pro- budih iz dubokog hipnotična; sna. pa rekoh Tako se dakle u s\u tumači, da ovdje neposredno graniči s U\garijom. — Dakako. No kako i ski vidite, megjutim Za- greb topografski ostaje na svo; za nas Hrva'a svakako ne mala Dalmacija staro mjesto, a to je zadovoljština i utjeha. Pokunjen pred tolikom zeMljopisno strategičnom oh pun zahvalnosti. misleći na onog neznalicu mog učiblja fratra. koji me je učio nekakvi krivi zemljopis izkemljovida. koji su Hrvati na štetu Magjara falsifikovali: I tako odoše moje cijelovi put arijen, da oblizuje moje gondže. i dugo čamim u Lissa in Dalmatie rama in Un- ja megjutim još Najveći neprijatelj ljudstva jest sz dvojbe alk :- hol. Tisuće obitelji propada svake godine moral i materijalno od pića alkohola. Cijela se pokoljenja ljudstva \koholom izra- iaju. S tog razloga vaštoje u svim kulturnim & vrate puk od rakije. Najbolja su sredstva proti raliaškom pro- padanju cijena, ukusna i zdrava pića bez spirita. Mgj lje na prvo miesto postaviti ona pića, koje se prava ; rovim šamećim limunatnim bombonima, kao limunad&,d molin i kemićna i gjumbirovo pivo Gambrin us. U tako obljubljenajla nems ničega, što bi im se moglo usporediti. Osim toga su u naj cjemja pića, te se mogu kupiti. Čaša loša piva stoji 14 gra; do- čim čaša izrranog gjumbirova piva ili limonade 2, + rajviša Slavenski rodoljub župnik Roni Zayrus papisao jlo tim pićima : ,Ja se služim bombonima već nekoliko godina iktpu- nim ih uvjerenjem svakomu preporučujem. Uživanje tih both za, padam se, da će naš puk odvratiti od rakije i preporučanih p, airaci da u svom puku pokušaja tim Božjim darom “ To javi. i "hi - ot amjičnit u" - .—, Kr&imo.ne složno, pa onda do vidova. _— i \= ge postanu kao i Mato, imali ste se držati u radu o- bjektivnosti suviše i skladnosti, a ne isticati prezir i mržnju protiv braće Hrvata nazivljuć ih sektom, bufo- nima. bunbistima, lažcima, varalicam, huncutima, kupu- sardarijam. kupusunima it d. pa vrijegjati i osobe. Koji je to način pisanja? Pisac koji hoće, da koga uvjeri 0 onomu što piše. ne smije drugoga nazivati podiim ime- nima. treba da ponosito.i nepristrano piše, inaće po- kazuje da ga u pisanju strast vodi, nipošto ljubav za istinam, te tako pisac pažnje ne zaslužuje, a kamo li uvaženja. , Po Vami su popići i meštrići oni, koji šire propa- gan(u u nazovi hrvatstvu. Vječujte, da se varate. Vi sve: popiće i meštriće smećete posl jedan srp. a ta Vam ue ide. Kad bi popići i meštrići potpregnuli da šire pro- pagindu, davno bi bila vaša ideja isčezla, ali oni to ne gide, pa i nije potreba da se bave jednom stvari oj je već u narodu prirogjena. Vaša je tendencija o- malfvažiti pred narodom i popiće i meštriće, bisku;e i kan(nike u jednu riječ sve, što uz vaše misli ne stoji. Poznam meštriće i popiće od Imotice do Zatona pa i dalje, ali nijedan ne radi kako Vi mislite. premda su |opići mnogo puta bili napadnuti. da s oltara šire projagandu. a meštrići u školi. Možda ko reče: treba narod odvraćati od zablude. Istija je. ali svaka stvar na svome mjestu, a opet če- multrošiti pluće kad nije treba. Navodim ovdje jednu epizodu, koja se zgodila u Makovima. . Uz bunu g. 1878. živio je neki odlični seljanin ieko vrijeme sam na Zavali, baveć se prodajom. Bigi tu u doticaju sa manastirom grčko-istočnjaka, u- piq je bio neke srpske ideje. Došav kući, ode jedne ne- djd je k misi sa kapom zavratom na glavi. Videći: ga pul u toj kapi, stao se komešati, a in capite neki Miho Pih poznat svakomu radi bijega iz dubrovačke tamni- celi hćaše da pravi nasilja. Župnik videći da se sprav- ljugungula, stao moliti Miha Papu da nepravi nereda, i đlvede ga sobom pred oltar, da uz njega stoji, dok M svrši. Po musi htjede da opravi što je nakastio, t.[ da privah čovjeku šakom kapu s glave, to reče i žuniku u sakristiji, a župnik ga zagovori dok je svi- jel izašao, i odvede ga sobom u kuću na kafu, samo daotme čevjeka iz neprilike. Puk se stao buniti, ali gažupnik umiri, te se niko nije dotakao čovjeka, ali jebilo svega. i poteži i povuci na toga čovjeka. da mu e nikad nije šunulo doći zavratom kapom pred crkvu. Uptajmo n. p kojeg bilo seljanina: ,jesi li srb?“ o1- vića ti odmah ,eno ih u manastiru na Zavali“, Kod nfoda je dakle srb isto što i rišćanin. Reći će ko, to jdneznanstvo. budi, neka se to neznanstvo okrsti ka- ki se hoće, ali fakt je da tako narod misli. Ovu misao nijesu u sela donijeli ,kupci košćurina igSpljeta, niti kakav prosjak iz Kroacije, nili Finanći- ja iz Šibenika, niti svečanost Gundulićeva“. Ne gosparu moj. ne, ne valja tako pisati. Pamti- dobro, da smo mi svi jedna braća, koja su uvijek bji pod teškim kušnjama i patnjama. Zar nije dosta disu ovu junačku i trpeću braću na stotinu načina pkevarili tugji elementi, nego da se oni još na svome qu kolju. i da se svoga ognja nag ijati ne mogu. za < = 0 Gtiti treba raspaljenu vatru mržnje i prepiraka, a ne st veće potpirivati je. Potrebito je da bude smutnje, za a| ieško ti se onomu po komu smutnja u opće dolazi. aljš teže onomu koje prvi kamen smutnje bacio me- gluova dva brata. Bude li se ići naprijed putem mrž- nie doprijeti će se da će jednom oba brata zapjevati: ,Viu rijeka babilonskih. objesiv gusle o plačuće vrbe, sjeali smo i plakali spominjuć se opstanka svoga. Ko ih ak u sužanstvo bude odveo, govoriće im ,zapjevajte nar u gusle o vašemu junaštvu, a oni će odvratiti: ah, kab da pjevamo u tugjoj zemlji sa ovim ostalim va- pajma.“ Psalma 136. teći će se ,neće do toga doći“, Bože ne daj! E lja raljepća prepačika. Banu _. Novomu Sadu Pošto mi nije poznato boravište stalno gospodi Gosp. Stjepanu Afpenzellski vez! fr. kuži odmah. Tvornica svile Henneberg, Ziirich VEZENE BLUZE 9:15 do okolo fr. 50. Šalje se u franko i već plaćenom carinom. Bogati uzornik 36 nastavnika, upravljam mu ovo malo redaka u Novi Sa Nazad dana dobio sam od Vas poštom na poklor jednu brošuru u obsegu od 267 stranica pod naslovon pHrvatski Razgovori i Odgovori“. sebe, kako me Vi poznate, jer ja vas ne poznam doista. što ste meni poslali na dar Vaš rad još i još, jer sam pismen, ama se ne mogu načuditi kako ste mogli spremiti još dva istiska na drugu dvojicu ovdje u selu. Valjda ste cijenili, da su oni ljudi pismeni, književnici, politikaši it.d, Kažem Vam da su ljudi ne ki. Kad su primili Vaše knjige, čudili su se sami odakle su? Ko ih šalje? i gledajuć tamo amo oko sebe, kri- žali se govoreći: pogji vraže s vragom, niti znam niti poznam ko nam šalje, nadodajuć — lijepa mrežica ama je zec utekao u goru. Jedan se bavi malim svojim du- ćanom i težak je kao i drugi. Knjigu pozna toliko, ko- liko mu je potrebito za svoj promet, u pitanju pak po- litike i književnosti ne zna ništa, s toga će Vaš rad bi- ti upotrebljen za trgovačke svrhe Drugi pak jest op ćinski vijećnik, ali jadan posve i posve nepismen kao i svi njegovi ukućani, te mu Vaša knjiga ne treba već za tišeka. Žao mi je dakle, da će Vaš trud kod obojice ići tako i ovako. Nu ostavimo sve a pregjimo na drugo. Izjavlju- =a odmah, da ja ovgje ne mislim voditi recensiju vr- u Vaše brošure, to neka rade oni, koji mogu doći do djela Miklošićevih, Jagića, Račkoga it.d. it.d. a još ma- nje voditi rasprava i prepiraka pisanija i odgovora u stvari, nego Vas-samo molim, gosparu, da bi želio zua- ti za koju ste svrhu Vi poslali u ove strane navedene knjige? Ne treba da mi odgovorite, jer nije lrudno po- goditi. Mislim za to da čitaoc ostane razočaran, te o0- staviv hrvatstvo prigrli srpstvo, te postane sjemenja- kom srpske propagande u ovim stranama. Ako je to bila Vaša tendencija ko što i jest, onda ste moj gospa- tu falili, jer knjiga nije udešena za čitanje kod pro- staka, i čitaoc ne bi se drugim okoristio, do jedinim epitetima za ocrnjivanje drugoga. Naslovom knjige, Vi ste donekle dokazali ono što puk čuti i kako misli, i da knjige pod izrićitim naslo- vom srpstva ne mogu lako prodrijeti, i tako ste falsim naslovom pokazali tinoća u zavagianju. Oprostite, moj dragi gosparu. Služiti se varkom, da se cilj postigne, nije no. Ali Vi, moj gosparu, držite za istinu sve ono što ste u brošuri napisali a ne drugčije, te ako je kod Vas upečatano tvrdo uvjerenje, da je ovo amo sve srpsko, čemu istini i uvjerenju podmećati druge naslo- ve, a ne one koje im u istinu pripadaju ? Donekle shva- ćam zašto onaj naslov, možda za to, što Srb Luka vo: di Mata, vatrena Hrvata, k Da Ivu, da ga ovaj kate- kizira, ali ako je Hrvat Mato ostao začaran razgovorom Da. Iva, tako da je na svrku razgovora uz ostalo klik- — im lijepo — primetnem iza kratke (nuo ,Slava svoj braći Srbima, junacima, sokolovima, stanke — moja se drugi polovica nalazi u Zagrebu. — | katolicima, pravoslavnim i muslomanima gdje god bili“, — Znam. ja mislim da svi Hrvati nijesu Mato — Pa što ste onda stali kod tog vašeg Agrama Vi te Matu, da ,ono što je u Dubrovniku naj- — To vam je njemački, a i b, — lju-|bolje i najveće, to je sve srpsko, tako isto što, je u bazno mi srce nom nježnošću raztumači moj | Dubrovačkoj okolici“, Vi tijem smatrate Hrvate izme- posrednik megi isom i Agramom. tom. Vi sami lux mundi, a drugi svi gusta umina, 4 — Tako! Pa kako ću molim vas moći pisati joj, a to moguće i pomisliti a kamo li indirektno isticati kad iz Zagreba krene na put, kad ne (| i tako ponizivati sve one koje i sami braćom nazivljete? kako će se njezina buduća. Čudno ova. Ako je cil Valemu rudu taj, da čitaoci vaše ka Dok Vau: na primljenu daru zahvaljujem, pitam 5 st OOBRO SREDSTVO ZA ZDRAVLJE manje vina manje piva PITI! OHIČEVE TEMPELQUELLE PITI! rsenUBUA pe aikalična kislina najbd stolno i osvježujuće piće prokušano proti \šlju, bolestima grla i katarima u trbu: hu i mjebu. r .. o Momaće vijesti. u getu dne 9. Svibnja držala se je. kod fra- njevaca f#obrome tiha glagol ka mise na upokoi duše Ivan gsarića. preminula od brutalne sile u Za- prešiću kr trine Hrvatske, Učestvovalo je oko 2000 duša, a 1 \jbi spol je bio dobro zastupan, Nakon mise čitav 2 grod prošao na ,gospodski trg“ ulicama u crno ovith gdje je glasno zapjevao ,Lijepu našu“ i kliknuvši Niko puta: ,Pereat Khuen Heder- a vary, tira“ (rvatske“, i ,Slava, Pasariću“ mirno_se razi . Taj je € cio grad bio u crno. Sva hrvatska je mučenika t& jer sakupila prilična svota. Nek se za društva ia e na pol stijega. Za udovu se Spljetom poved ri drugi dalmatinski gradovi. Dr Ivan \trović odvjetnik, otvorio je odvjet- ničku pisarnu u% ljetu. (Ulica Gambij, kuća Danilo.) Poljski So \, Dne 28. i 29. lipnja, t. j. na Pe- trovo i Pavlovo, kola“ u Lavovu i Kupalište Il čuju stranci Bosuu\% hvaliti prirodnih |j Ilidža je udal su sumporne i blatu proslavit će ,Savez poljskih So- deset-godišnjicu. Proljetnih godina mnogo posje cegovinu, te se ne mogu dosta na- tih zemalja. Osobito hvale Ilidžu. sat i po hoda od Sarajeva. Tamo ielji i kupalište hladnom vodom. Cijelo kupališta je krasno uregjeno, te ti se čini. da si u kakvon \jetskom kupalištu. = Krasni kupališni€ \eli, kupališne zgrade, cvjet- njači 1 perivoji čine na“ koga vrlo ugodan dojam. Tu su sumporne i, jer je cijela okolica puna sompornih vrela, & u je i blatna kupelj, za koju je dovozi zemlja iz Že\. (t'tupalište hladnom vodom. Na Ilidžu vozi dnevno dezet vlakova iz Sara- jeva, a kadikad i po dvadd4e Odinle krasne su op' ie u okolicu, kao n. pr. na izvore Bosne i Arasnić u Stup, gdje je kato- lička crkva i župni dvor. Kupslišna uprava pol gostima, te ondje sarajevska a se za razne zabave va priregiuju svoje vrlo i- | aui-uirane zabave, kojim često; ogtvuje na hiljade naroda i '|rekuo Pobliže obavijesti naći će čitatelj u oglasu, što ga priopćujemo u današnjem broju našega lista i pri- dodajem, da su cijene na Ilidži sasvim povoljne, i imadu Dalmatinci osobitih polakšica što se stana i vožnje že- ljeznicom tiče. Ako se preko 14 dana boravi na llidži, može se bezplatno željeznicom, ili u Dubrovnik, ili u Metković putovati. Hrvatskim pjevačkim društvima. Častim se javiti slavnim društvima. da je prvi svezak mojih ,Potoč- nica“ (zbirka mješovitih zborova) doštampan te će ga ovih dana primiti ona društva, koja su se predbrojila. Društva pako. koja se nisu do sada prijavila, molim najuljudnije, da mi čim prije javiti izvole, koliko pri- mjeraka žele od svako: pojedinog glasa. — U Zagre- bu 8. svibnja 1908. P. S. Vilhar. _ Pisu nam iz Cavtata, 8. maja 190% Posjet Na- mjesnikov, N. P. Gosp. Namjesnik danas nas je ne- nadno posjetio ua svom yachtu ,Dalmat.“ Pratio ga je namj. tajutk G. Tichy. — U pratnji načelnika posjetio je crkve i škole. — Od strane općine bio mu je od- vraćen posjet. U koliko smo mogli saznati Namjesnik se je ras- pitivao za mjesne potrebe. — Bilo mu je rečeno, da se je ove godine kako tako prokuburilo, ali će se nasta- juće po svoj prilici jako zlo proći; jer su slana i led uni- štili neke krajeve, a vino rade u polju upropastila na- plava (160000. kruna potrošenih za prosušenje polja po projektu gospara Tamina, re:bi da su bez ikakva uspjeha). — Napokon mu je preporučeno da providi neka bi se gradio lukobran s ponte od prdjesa u Cavtatu, i da nastoji pripomoći da se dovrše razne pu- tovne radnje u području našeg kotara. Ovaj posjet ostavlja nam dva neugodna pomena : da g. Namjesnik još ne pozna naš hrvatski jezik, ko- liko je dovoljno za saobraćaj sa narodom, i da ga či- novnici mjesnog Poreznog Ureda pozdraviše nella dolce favella. x. U Spljetu otvara se na 15. Maja, po običaju, vr- lo ljekovito i domaće sumporno kupalište. Komu je do kupanja, neka se miče i neće se pokajati. _ Rektoru u Zagrebu na znanje. U Beču došlo je iz- megju gjaka na Sveučilištu do žestokih nemira, Od ra- nog jutra pa do podne, nemiri su se više puta pono- vili. U sveučilišnoj auli mogao je pristupiti samo onaj, koji bi na ulazu prikazao legitimaciju. Oko 10 sati, sa- kupilo se je veliko mnoštvo sveučilištaraca, te je za kratko nastala tučnjava u i izvan sveučilišne zgrade; radi čega vrata su bila zatvorena. Kad je redarstvo po- kušalo da intervenira, zaboraviše gjaci megjusobne uvrje- de, te se svi zajedno opriješe ma redarstvo. Pošto re- darstvo nije uzmaklo. nego je dapače stupilo na nepo- vrijedljivo akademsko tlo, nastala je izmegju njih i gja- ka jaka tučnjava, pa je s toga bilo uapše:o mnogo gja- a izmegju kojih i nekoliko Hrvata. Proti postupku re- darstva prosvjedovao je takogjer i sam rektor, koji pro- govorivši prije nekoliko blagih riječi sveučilišnoj omla- dini, zamoli ih da bi +e umirili, a da će se on bri- nuti da akademsko tlo ostane nepovred- ljive. Djaci zadovoljni izjavom rektora umiriše se, te se pjevajući razigjoše. Najnovije vijesti. U Zagrebu demonstracije se ponavljaju, i veliki strahoviti pritisak ne može da jih suzbije, strašno vri, i ne ukloni li se bau prilično je da se do bune dogje ; a kako u Zagrebu tako zaredaše demonstracije po svoj zemlji, u Brodu, u Sisku, na Sušaku, u Osieku, u Vu- kovaru, u Požegi. U tim uevoljnim danima, našla se čestita duša, general Čanić, koji je goropadnom banu imao odvažnosti kazati, da nemiri proiztiču od loše nje- gove uprave. Bivši mu ban srdito odgovorio, on ga po- zove na dvoboj, a tvoj ti ban brže bolje u , u Bu dim, i Čanić bi naglo premješten u Josipovo. U Budim- skom saboru, ministar Szell uzeo s u obranu bi i ai ce 8 svu pu ww uveštli ica u aa vavsntj. Crniji dani prispjevaju ali doći će i crni njihov petak, Hedervary i Szell će sramotno otstupiti, a pravica na- rodna slaviti će slavje. Držite se braćo i mi smo sva- ma, pak tamničili ponajbolje spobornike, kako su D.ra Lor- vića i Wildera itd., pravo narodno neće izginuti. Kad bude malo razgalilo proslaviti će mo na dulje. U Ma- cedoniji česte su borbe i bitke, napetost izmegju Tur- ske i Bugarske raste. Još iskra i moglo bi doći do rata. U Soluniću se je umirilo i naše će brodovlje ot- putovati, a ostati će jedna ratna lagja. U Maroku je žestoka borba izmegju Sultana i pretendenta uz neza- dovoljmke. Zadnje vijesti kažu da je bila golema bitka, ali za izvjesno se još n zna kako je svršilo. Gradska kronika. Odgoda blagoslova barjaka Krv. Sjeo. Druš. Sundulić“. Čujemo, da je Uprava dogovorno sa Odborom odredila, da radi teških dogogjaja, koji se ovih dan& ponavljaju u cijeloj Banovini, odgo- di blagoslov barjaka i proslavu desetgodišnjice. Imendan. Pres. Prep. Biskupu Buconiću, vlasniku kuće naše tiskarne, dobrotvoru, čelik Hrvatu, naše če- stitke, prigodom njegovog imendana. Bog ga uzdržo do duga na dobro mile posestrime Hercegovine ! D.r Kosto Vojnović, narodni zastupnik opasno je ko se obolio. Nadamo se, da će mo ga pomoću božjom do skoro zdrava i čila vidjeti, na korist njegovu i naše domovine. Povratak. Naš g. biskup povratio se je s pohoda župa u Dekanatim Rata, Primorja i Dubrovnika. Za čudo koliko su listovi znali toga izmisliti o demoustra- cijama, Možemo za stavno rijeti, da osim smjernijeh želja o glagoljici, sa dužnim poštovanjem izraženim, svud je plememitoga našega g. biskupa pratilo sinovsko počitanje dobrog našeg puka, koji slovi svud radi do- brote, mirnoće ćudi. Svočanost sv, Feliksa. Dne 30. Maja pada sveća- nost sv, Feliksa Pape Mučenika. Tog će se dana u ju- tro u kapelici posvećenoj istom svecu, & vlasnosti g. Ilije Miletića, držati više služba božjih. Crkvica će bit cijeli dan otvorena bogoljubnom puku Putnici. Boraviše u ,Hotel Imperial-u*: g. grof Stefan Romer i gospogja, ć. k. savjetnik u ministarstvu željeznica Beč. — g. grof A. Chamiec sa obitelji, za- stupu. na car. vijeću, Beč. — g. Exellenz Carl Leve- ling. podmaršal Mostar, — g. barun Griesinger, € sa- vjetnik legacije Atena. — & barun wige, Njemač- ka. — g. Kurt pl. Gratze i gospogja, nadporučnik u 1. pukovniji tir. ces, strijelaca Meran. — gospogja Fran- ziska pl. Przyborovska, Nagyszeben Ugarska. — g. The- obald Grasbček, prelat G. Austrija. — &. Emil Riede- rer, e, k. potpukovnik um. Milnchen. — g. Carl Glitck- mann i gospogja. e. i k. general Mostar. Hrvatsko slavlio u Dubrovniku Hrvatsko pjevačko društvo ,Gunaulić* u Dubrovniku glavi na Duhove svo- ju desotgodišnjicu i posvetu svog barjaka. U to ime izdalo je sliedeći proglas i razpored za svoje sve- čanosti : G Braćo! U Hrvatskoj Ateni, gdje se tijekom ti- sućljetne cvatuće slobode uz ne" 4. pjesnika ,Osma- na“ i ,Dubravke* rodili i odgo) ki i pre- gaoci naše knjige i zatočnici naš. nosti đ . a