Br. 21. U DUBROVNIKU, 23. MAJA 1903. VEM Cijena je listu unaprijeda; za Dubrovnik sa donašanjem w kuću, za Austro-Ugarsku, Bosnu š \ AVA Godina XIII. [Bercegovinu 8 pošto! Mugodište, g m; na godinu 10 kruni, pa .po godine 6 kruna. Za inozemstvo; 10 kruv& i po- urski troškovi. Ku ne vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen i za Ale. Izlazi syako sabo. | | Pojedini broj 90 jes | ve, priopćera, zahva skaju po pogodbi i uz raz i lraokirana pisma ne primaju Sa S === I Pretplata i oglasi plaća Je plaća se 40 para po retku, a za a lju se upravi Crvene Hrvatske* se. u Dubrovniku gdje s utujivi za izja. mjerau popust. Dopisi šalju EA 20 para. Oglaši koji: se: tišt-puta ti- ET pal mt SLAVA RODOLJUBIMA!“ ITI m : U Hrvatskoj. danas je groblje. U njemu gnjiju kosti stradalnika, koje je zanos i ljubav otsbine privukla grlima soldačkih pušaka i oni su — popadali; već se raspadaju, & nad gro- bovima čuje se cvilenje matera, suprugs, roditelja i bijedne djece i ma grobovima već raste cvijeće, ni kojim slavuj poje pjesmu... je i dočekala. Dubrovčani Hrvati, ivi Bokelji, i svi Hrvati kolo na okolo, skidajte kape i kleknite pd uspomenom mrtvih i molite se za njih! Podigao se narod proti bezakonju. Khuen Hedervary je priznao, da ga je bezakonje vom Tomašić je to naglasio u sred crne Pešte jek se množilo i jačalo. Proti njemu nije smio pisnuti narod na biralištu, nije u javnoj štampi, ni je i planao je... a odgovor je dočekao : companie feuer! sad u ovom, sad u onom mjestu. nulim, ali je već spravila i svečano ruvo, jer će je pokojnici osvetiti. G. 1848. Hrvati su svojom jer se hoće, da bude pod magjarskim kopitom. To je ta zahvala, koja vapi pred pravicom. oled p AM redril: o 2 oi e sa. e će proći kroz more krvi, ali neće biti \qušena Kad bi posumnjali u pobjedu ideje, razbucali bi istoriju čovječanstva, kad bi po- / ula ći či Di Vera ea ala ira ršćanska. Ne sumnjamo ! Ono groblje, što ja sagradiše Magjari, pod upravom Khuen od Hedervara, ono je sabor naroda hrvatskoga, rje da pei zova p . esni iglasovi iz. anovine ražalostiše našu pitomu dabrovačku diša, jer nije trebalo da dolazi do ovoga. Tu je danas u groblju toliko poštenih srdaca, koja xa išli oi I i . ii : crno zavijenih. Svi oni, koji su popadali, ljabili su svoga Kalja, i bijaše bolje puštiti ih, da živu, pa u zgodnom času, da za svog Kralja proliju kov SEPT a : " sa ob vladara čeznuli za ustavom, ubili su ih, jer ne htjedoše da Hrvatska robuje Pešti, gdje se Košutovci razmeću, a ubili su ih . 2... oni! Duša SOA EO NOSI pi s po već da se ne gali Hrvatska i da Hrvate ne izazivlj magjarski bezobrazluk, to je tako pravedno i plemenito, i moglo se urediti sa malo rije? *'* Di a a Ber q icu, nspanili sa tamnice, jurišali su na nj okovima i kad ge to nije pomoglo, tamo i amo čujavao se glas: Feuer'! PE A ud 7 AR g rati. 3 O čari je li duša naroda hrvatskoga utučena, je li svijet mlaćena, je li Hrvatska pod magjarskim kopitom ? Italija je, koja se borila 1848. i ejič ia poslije » Poslije je očekala sloboda. Ugarska je bila uništena 1848 , a dvideset godina poslije ona se je gizdala plodom. Ako je dakle i u Hrvatskoj danas skačili* gruba sila, to ne znači, da neće proći ovo vrijeme kušnja i stradanja, ali je sigurno, da se bez njega, bez kušnja i stradanja nebi mogli nadati boljemu. M U risk | Oni koji su popadali i posijali su sjeme za one, koji će uskrsnuti, Oni njihovi dusi lebde: pad nama, pa je sada dužnost, da ih. naše molitve pomogou, jer će i njihove pomoći. , od slobode, Hrvatska je dugo čekala svoju apoteozu, pa 20 — a bezakonje trajalo je 20 godina, i uvi“ 3 aboru. Sve je bilo ugušeno, jer se sve uradilo, da se narodu začepe usta. Dodijalo.mu., re Iz krvi mučenika niknuće sloboda. Domovina je danas u crnini, jer tuži se pogi-::+ kolju spasili prijestolje protiv Magjara, poslije 55 godina krvlju je poprškana Hrvatska, ++; Ua. ROG GO Dubrovnik, ognjište od slobođe, ozivlje se odmah za borce slobode, te pozivlje sve, koji hrvatski osjećaju i koji se diče imenom hrvatskim, i koji razumiju, da se mogu ponositi +44; i Aa DIA a stope u POR i da se pomole. Bogu za pokoj poginulih. Za mrtve da se pomole, a živim i ojagjenim porodicam, koje ostadoše nezastarane, da pomognu. Oni gw+* + j ć ovali su živote svoje za Hrvatsku, jer su bili u prigodi, na biljegu. Mi ćemo žrtvovati sve što možemo, da ni jedno dijete i ni jedna mati poginulih ne požali, e joj mi- li i dragi legoše u grob za narod neharni. “ Ne ćemo dalje, jer i ne treba tražiti mn iječi i ii ; šnavi; i ogo riječi. Mladi Hrvati i mlade Hrvatice, sinovi i kćeri domovine, u svakum mjestu zagjite.na okolo i svakoga tsjetite, da u Hrvatskoj danas ima mnoštvo djece i matera, i žena, čiji su mili i dragi u grobu, jer su ljubili domovinu, a oni su ih hranili.... : E JE M : : mos Hrvati, pomolimo se i dajmo, a u Slava poginulim ! Zivjela Dubrovnik za Hrvatsku. Na prve glasove o prolijevanju nedužne krvi u Hrvatskoj zakrvarilo je srce svakomu Dubrovčaninu Kako je poznato, o Duhovima se je. imala obaviti po sveta barjaka hrvatskog pjevačkog draštva Gundulić“. Sve je bilo pripravljeno. Iz svih hrvatskih krajeva na- javiše se mnogobrojni učesnici slave, koja je imala ostati epohalna u našem kulturnom životu. Ali kako da se veselimo, kad u Hrvatskoj sila gazi pravo, nasilje sla- vi pobjedu, prolijeva se ne *užna krv? S toga odbor za proslavu jednodušno odluči, da se slava odgodi za bo- lje dane, a da se za poginule žrtve 'držu zadušnice, Odbor je svoj zaključak javio širom domovine ovim proglasom : Hrvatski narode ! Hrvatsko pjevačko društvo ,Gundulić“ u Dubrov- niku, odlučilo je bilo da o Duhovima ove godine po- sveti svoj barjak i proslavi desetgodišnjicu svog opstan- ka, te je na tu slava pozvalo ostala hrvatska i slaven- ska društva u želji daih bratski na svom pragu doče- ka i da njegovo slavlje bude hrvatsko slavlje: Njegovom se pozivu odmab s početka odazvaše mnogobrojna društva, pa bila čvrsta nada da će dan posvete našeg barjaka, biti dan hrvatske pjesme, dan | hrvatskog veselja u Dubrovniku. I Dubrovnik već se veselio braći, a društvo ru dovalo da će mu trobojni barjak zalepršati uz veselu pojku braće iz svih krajeva rastrgane nam otadžbine. Nu svanuše udesni dani. Hrvatskom proteče krv, uze se prepuniše, a ko- pito i puška duše narodni vapaj da se sakon vrši. U ovom času kad se cijela. Banovina u crno za- vija i borbu o zakon i pravo vodi ni drevni Dubrov- nik no može da se veseli i braću s poprišta ma slavlje poziva, pa za to potpisani Odbor tumačeć opći osjećaj i poštujuć svetost časa odlučio je da se odgodi sveča- nost posvete barjaka ga bolje dane. , dira Odbor za proslavu posvete barjaka Hrvatskog pjevačkog drustva ,Gundulić*. Nestrpljivo su se i velikom napetosti očekivale daljnje vijesti tx Hrvatske. Crni kabinet policajne vla- de brižno nastoji, da u širu javnost ne prodre nikakva vijest, koja glasi kao grozna ironija tobožnjoj pacifi-; kaciji Hrvatske, ali ipak uza šve to, nešto +e je i ako ne svo dotnalo, U srijedu 20 o m. po noći primi gosp, načelnik Dir Čingria ovaj brzojav: Općina, Dubrovnik, U više kotara Hrvatske lijeva se krv, u Križevcima prijeki sud vješa, & toga odmah večeras brzojavite Njegovom Veiičanstvu u Budimpeštu vapeći milost križevačkim osugjenicima na smrt i obu ei tuli*)* iz Dubrovnika i Boke Kotorske pošaljimo ji k ira Mrtvih nji“ arč vih un avikada. < um SE Soke slim _pggdeov slavnoj i krvavoi Jrvatskoj, ma rvatska ! wr — hr stavu krvoprolića u Hrvatskoj. Istim smislom neka br- zojave odmah društva, posebnici, osobito žena, Molite naše zastupnike Beču da posreduju. O pćina Spljeta. Načelnik odmah sazove općinsko upraviteljstvo i pošalje ovo brzojave: Nj. Velič. Caru i Kralju Franu Josipu 1, Buda- post: Grad Dubrovnik i saborski klub Hrvatske na- rodne stranke po meni zastupani pred prijestolje Vašeg srca Vašeg Veličanstva, vape milost za život križevač- kih osugjenika i ponizno mole da moć Krune dogje kraju krvoproliću u bijednoj Hrvatskoj. Dr Pero Čingria načelnik Dubrovnika i presjednik saborskeg kluba narodne rvatske stranke. Dr Ivčević, Beč. Ovaj čas brzojavih kao presjed- nik našeg kluba i Načelnik dubrovački Njegovu Veli- čanstvu vapeć milost za život križevačkih osugjenika i obustavu krvoprolića u bijednoj Hrvatskoj. Molimo Vas i naše drugove da odmah svom snagom poduprete na nadležnom mjestu moju molbu i drugih Općina. Dr Čingria. Čitaonica i Hrv. Radnička Zadruga istu večer otpre- miše ovaj brzojav: Nj. Velić, Franju Josipu I., Budimposta. Poruše- ni vijestima iz Banovine, vapimo milost za život hrvat: skim osugjenicima. Općina istodobno obavijeste o tomu sve ostale op- ćine u kotaru, koje, kako doznajemo, odmah se obra- tiše Nj. Vel. kralju. Sutradan, u četvrtak, glas o krvo proliću munjevitom se brzinom raširi po gradu. Ogor- čenje i bol bila je neopisiva i opća. Biskup presv. g. Dr Marcelić sa svećenstvom, gospogje na čelu im da- ma odlikovana ordenom zvijezde grofica Jele Caboga, gospogjice, akademska omladina, radnici, vrli Župljani i drugi brzojaviše kralju. Donosimo za danas ove br- zojave : Nj. Velič. Franju Josipu I, Budimpešta, Smjerno kapituo grazskog svećenstva molbu ove Općine prepo- ruča očinskoj dobroti Vašeg Veličanstva radi stradaju ćih u Banovini. Marčelić, Biskup. Nj. Velič, Franju Josipu I. Budimposta. Preponi- sne potpisane u ime svoje i svojih drugarica poznajuć plemenitost i viteštvo srca Vašeg Veličanstva usugjuju se suzam na očima zaprositi milost za život osugjenika u Križevcima strahopočitanjem preodane Oaboga grofica Jele i td (slijede potpisi) za se ostale dubrovačke go- spogje. \ Veličanstva smjerno stupaju i uzdajuć se u plemenitost | Ni. Velič. Franja Josipu I, Beč. Suznim očima mo- limo Vaše Veličanstvo ljubljenog našeg kralja: Smiluj se, svijetla kruno, bijednoj našoj braći u Hrvatskoj“. Gospogjice. Njegovom Veličanstvu Caru Franji Josipu I. Budimpešta. Dubok. ražalošćeni nad nesrećom koja nam zateče braću u Banovini, ponizno molimo Vaše Veličanstvo, da se pomiluju nevino osugjeni na smrt u Križevcima, i da se popravi nevoljno stanje majke nam Hrvatske, i Vašeg vjernog brvatskog naroda. Narod Župe Dubrovačke, U Dubrovačkoj se je Rijeci taj dan po običaju sla- vilo Spasovo. Na glas o užasnim dogogjajima u Hrvat- skoj obustavi narod svako veselje. U gradu su se po- žudno iščekivali brzojavi o položaju u Hrvatskoj. Netom bi kakva vijest došla, prepisala bi se u više komada i izvjesila za stakla na dućanima, gdje se je puk gurao da dozna što prije. U to se prosu glas, da Dr. Pero Čingria ide u Budimpeštu da zatraži audijencu u kra- lja i da je pozvao sve zastupnike, da ga slijede. Sva komu odlane, svak se je divio star u, svak ga je bla- gosivljao. Polazak zastupnika. U četvrtak poslije podne kre- nuli su ,Petkom“ narodni zastupnici Dr. P, Čingrija i grof B. Caboga put Budimpešte, da se pridruže ostalim poslanici . a, koji su već krenuli da se k Caru na saslu šaj prikažu i pravo wu stanje u Banovini prikažu. Pri odlasku parobroda sakupilo se je bilo mn štvo svijeta, koje je pozdravljalo svoje zastupnike sa bur- nim živjeli, otpjevalo Lijepa naša, uz povike slava mu- čenicima, pereat krvnik. Jučer poslije podne bjehu na prolasku zastupnici Dr. Verona prof, Carić i Radimiri. Na obali u Gružu \ozdravi ih narod. I tom prilikom čulo se oštrih po- vika protiv bana i Madžara. Zadušnice sa poginule žrtve. Jučer se u jutro ra- no grad poče zavijati u crninu. Električne su svjetiljke gorjele obavite crnim koprenama, a niz prozore su vi sjeli crni sagovi. Malo prije nego započeše zadušnice, zatvoriše se svi dućani, kafane i radionice, U 8 sati poče služba božja u crkvi Sv. Vlaha. Samo oni, koji su prije došli, nagjoše mjesta u crkvi, a cijelo mnoštvo ostade na dvoru. Osobito je u oči upadao velik broj krasnog spola. [x okolice je došlo mnogo naroda. & na+ dasve vrlih župčica, okićenih hrvatskim vrpcama. Zasta- pani su bili svi slojevi i društva. Općinu je zastupalo upraviteljstvo, a njezina zgrada bila. je sva u ernini. Računa se, da je zadušnicam prisustvovalo 2000 duša. Po sred crkve bio je uzdignut katafalak sa natpisom : ,Plemenitim mučenicima vječni pokoj dubrovački Hr- I dum Marin Gavranić, komu je pred 40 godina biro: vati prose,“ Zadušnice su se čitale na avim otarima. ( vijestima isi, stradalnika i mučenika, majci živih, koji za nju; i o ogiđnse a kracija dalmatinska bila već podigla vješala, da ga obje: si za to, što je radio za Hrvatsku i radi čega je pro- boravio u zatvoru 14 mjeseca, i on je čitao zadušnice za žrtve, koje su pale u Hrvatskoj za sloboda. Preko zadušnica pjevalo je hrvatsko pjevačko društvo ,Gun- dulić“, a kad dovrši crkveni obred, najprije gospogjice pa za njima svi ostali klečeći pomoliše se Bogu za ge- vine žrtve i kliknuše im vječna slava Na dvoru je vj lo mnoštvo, ženske i muški, staro i mlado klicalo: sla- va pokojnicima i nevinim žrtvama za slobodu Hrv e živjela Hrvatska i pereat Hedervary. Policajni ofici g. Hermann htio je zapriječiti da se ne kliče pereat Hedervary, na što cijeli puk_ odgovori. još. gromovnijiu poklicima. Sinoć velika masa naroda prolazila gradom pjeva- jući patrijotične pjesme, kličuć slava mučenicima, a protestujuć oštrim povicima protiv nesretnog stanja u Banovini. Osobito oštro narod se o banu izrazivao. . | Javna Skupština. - <. « i Dubrovčani: Dvadeset godina vladavine bana He- dervarya, dovelo je braću preko Velebita do očajanja koje je urodilo poznatim užasnim dogagjajima. U tako odlučnom času dužan je i Dubrovnik da“ svoju +:t68& Pozivljemo Vas s toga ma javnu skupštinu, koju segziv, ljemo za Nedjelju 24. 0. m. u 10 ura pr. p.iu Bosdi+ nom Teatru sa ovim dnevnim redom :: 1. Stanje u Hr- vatskoj; M. Iskas saučešća za pale šrtve. i i Dubrovnik, 21. Maja 1908; BJ Danas će bit izvaredna sjednica općinskog vijeće. Na dnevnom je redu Jedan jedini predmet: “Glasovanje potpore postradalim u Hrvatskoj. Po gradu se 'većitu+ pe prinosi izmegju gragjana. Ufurka di "o Vijesti iz pokrajine. + si Ston za šttvo u Primili stno od g Ante Mlinarića pok. Iva iz Stona kr. 100. sakupljeno o Sto: nu od rodoljuba u pomoć obiteljima poginule braća Hrvatskoj pri obrani prava švoje mile domotine. Sghty- gvave se nastavlja. Darovatelji | živjela Hwatska i njezina prava. A mi s strano svim našin. rodoljubima velimo neka se ugledaju Od Korčulanske Općine: Za: [Banovine, gragjani korčulanski na današnjem ru sakupiše kruna 800, prihvativši resaluciju : gragjan« stvo grada Korčule duboko u duti pot Wu. o krvoproliću i zvjerskom a u kraljevini Hrvatskoj prama geustrašivito' redništvu. Rukopisi se no: vradsju, a ne- Čiigrija Dr. Melko — Katić Dr. Milo — Dediolii Ot.: Ivo — Matndolfo Dr. Salamun. (8+ 5) g 01 ish . Općinsko vijeće. hy