. sazpoštess ostani iakaom—— a 7... iiaakamatai ča 2 Raš. Kako mato žica javlja naši U Spljetu je jučer gragjanstvo skinulo s'paro- prava i vršenja zakona, izražuje sućuti a slobodu zajedničke oduška. svog. najgorčijeg prezira prema ik ga bezdušno vladajućem sistomn i krvačku, SE cinik. 90 svibnja. Spljetsko općinsko zemii počet O tediji reda: e dei u avih Hrvata i gla. upravitelj- svibnja. Danas općinsko i učilo, da svi hrvatski zastu vjeda ime kod Njegovog Veličanstva u 1 asia i krvoproliću u Banovini. Brzo- zastupniku Vukoviću. pokrenutom sa hrvatske strane i općine u Boci Kotorskoj. 1zs Boke. Pokretu srpska društva i atskog društva magjarsku zastavu, te ju us burne poklike spalilo. Hrvatsko pitanje u Beču Boč, 19 svibnja. U današnjoj sjednici zastupničke kuće Biankini i družina upitaše ministra pravde: Je li istina, da je izdan malog ljubljanskom redarstvu, da propisane procedure uhiti i izruči hrvatskom re- darstvu austrijskog državljanina Milana Marjanovića, š prešni predlog o stanju u Hrvatskoj pozivljući .) iz tih osoba; 2.) naredi meka poduzme ahodne korake, da prestane na jugu mo- marhije opravdana uzrujanost i ogorčenost, što prouzro- samosilje u Hrvatskoj. Boč, 20 svibnja. Zastupnička kuća razpravljala je predlog Bijankinija glede stanja u Hrvat- Bijankini, uz sveobću pomnju, govorio je o finan- $ Hrvatske, kome je u prvom redu kriv zvijerinjeg srdca, koji je sebi namijenio da izruči pod svaku cijenu Hrvatsku i Slavo- Magjarima ; koji gazi nogama prava naroda, te od- stranjuje sve ono, što mu je na putu, hunskom suro- vošću; koji upoprašćuje Hrvatsku politički i ekonomno. Hedervary, taj tiran Hrvatske, sramotna je ljaga u. povijesti monarhije, jer on sve ono, što ne može da provede korupcijom, provadja silom i. prolijevanjem krvi. Hrvati moraju ga prisiliti, da se odreće banske stolice. Na koncu opaja, da nije zvanje_ viska, čuv-+' sa državu i aišzcju, te prolijevanjem krvi sputiti: ga ga pod magjarski jaram. Govornik, r.di napadaja na Hedervarva, bio je pozvan na red. Ministar-presjednik Kieber odklanja razpravu o predmetu radi nekompe- više tvrdi: da su predlozi bezpredmetni, jer da su proganjanja slijedila uslijed dogovora državni odvjetnik u Ljubljani nije imao posrednje ikome, a još manje proti Na koncu ministar I s H g. da da i 1 i i 2 I Hi i . Mladočeh Dyk uzimlje ri- predloga, iz simpatije prama | slavnom hrvatskom narodu. On ističe, da je . | ma izjavit se 0 vanje bana Hedervary stanje, te i braću i Mi ta financijalne gamostalnosti, & izaziva- njima sa magjarskim vijeće Pri] povrijedama i gjare, koji i ovamo Me- la neće pasivno " [na bana krivnju u Katstvu u Istri? Ako je istina, kako mi- opravdava taj svoj nalog prama obstojećim za- propisima? — Suviše Biankini i družima pri- neka odmah odstrani policajske ageute Ljubljane i učini nemoguće uhodarstvo meka kaže razloge, koji su je naveli, da slovenskih tiskarna u Llubljani ; 3.) - [je uličarskom inteligencijom. Naš jezik mora da ustupa a duž- 0 pašo- a,' koji je izazvao ovo a će dobroti vladara uspjeti, ui to 0000. A Slovence. Ferrl je, govorio 0 stvari. Žitnik osugjuje polutu go lr prij kršenju. nagodbe. Zav m, ne obraća na Korbera. neg> na Ma- i onamo odlučuju. Choe gori če- Vuković se a di Ma ca gledati, gdje zlostavljaju Hrvse. rad lošeg pospodarskog stanh u Hr- ovo gibanje zahvatiti i o tski naod i ovu 2 e. Siguran, je da će Hrva esossh gear slavodobitno. U svojem zakljčnom go- jiankini Korberu. da je raspavljao o voru predbacuje biankini s itanju površno i frazerski. Drzovitost je, kd jedan Ministar predsjed: ik prigovara njegovom narinom ša. ru u misli i osjećaju. Govornik se time ponći. Narav- ski ne pozna Korber nikakav narodni entuzijaim. Nje- ie temperatura uvijek na ništici (Vesellt). Go- gova je tapepert da razmišlja, | će om vornik daje ministro vremena, ' :Šdinim pitanjima bolje govoriti, ki ih bu- da o pojedinim pitan) " ri se pokazi na visi- rd pr oiviliwaciia aka glasuje za preost. Pri glasovanju prvi dio predloga nije dobio a;inu od %,. Kod glasovanja drugog dijela predloga, qli su se. uz Hrvate i Slovence, Poljaci, kršćanski soelli, Česi i Rusini, dočim su Talijanci i Nijemci ostal sjedeći. Podpresjednik Kaiser najavlja, da je prešnostdbijena, na što. nastane buka i prosvjedi sa strane Hata Slo: venaca i Čeha. Za više časova lupalo se je p stolica- ma i dobacivalo se je oštrih izraza. Foržt, Bj, Fer- jančić i Sušteršić potrkaše do predsjednika, zdje %e zametnu prepirka. Predsjednik se je izpričavati pris- tao je, da se prebroje plasovi, e da se ustenći, gdje je većina. Za brojenja dokazalo se je, da su x preš- nost predloga glasovala 142 zastupnika, proti | te da je postignuta većina od %,. Izpadak izazvao j burno povladjivanje većine. Treći dio predloga bitiće od- klonjen, a ,in merito“ neće biti rasprave Boč. 15. Maj. Sinoć 14. Maja, sastasmo se svi amo u Beč živući Hrvati u restauraciji -,Ressource“, 1. Beč. Reihsrats- strasse 3., da prosvjednjemo i izrazimo svoju »gorče- nost proti vladavini Khuen-Hedervary-a. Mirkopl. Pi- sačić, sveučilištarac, već od nekoliko dana razala po- zive ma sve rodoljube, te ostalu slovensku braću čemu se svi listom odazvaše pa i ista s nam zavagjena braća Srbi. Sjednica je bila pozvana na temelju $. 2. )vora- na, te galerije bile su dubkom pune kitnom hrvstskom mladeži, a i krasni spol je bio zastupan. U našć sre- dini divno se isticala osoba naše perjanice, na&g ju- načkog borioca za hrvatsko pravo g. Biankini a, 'te su- borioca mu g. Dr. Ferri-a, Vukovića, i Spinčića, Mla- dočeh Hovorka takogjer je bio prisutan. Bilo je nazo- čno preko 500 osoba. Presjednik Dr. Kosić pozdravi sve prisutne, naglasi na kritični momenat, koji se sada odi- grava u Hrvatskoj, pa podade riječ g. Cihlaru, koji će izjavom, da se on ški za prešnost predloga. vatskoj. Boji se, da- će cama; u miru tišten teškim porezima. Sama banova stranka, koja je i dovela narod do moralnog i materi jalnog bankrota. morala je konstatovati u regnikolarnoj deputaciji o nevoljnim odnošajima financijskim. Pokret u Hrvatskoj htjelo se u početku nekako muče ugušiti, ali kad vigješe da to ne ide, šalju na nas vojnike, .,..| Ova je borba, nastavi govornik za najprimitimnija pra- va; za život ili smrt: da ban propane ili ostane. Go- vornik u daljnjem svoma govoru, spominje 1848 1 se htjelo 3 županije priklopiti Magjarskoj, pa Hrvatima narinuti magjarski jezik, sli kako onda niknu slavni Je- lačić i pokaže im što su i što mogu Hrvati. ,Magjari vide, da se opet duh onog velikana šeće Hrvatskom. nastavi govornik, pa ih uhvatila ljeta trzavica.“ Na svrhu govornik zahvaljiva svoj braći Slovenima, što pri- sustvovaše ovoj našoj sjednici. pa moli g. Biankinia, da pročita resoluciju i poprati:je svojom junačkom ri- ječi. Naš dum Jure, pokroči sa svog mjesta do pre- sjedničkog stola pa će svojim zvonkim glasom: Braćo Hrvati !: ,Ova borba, borba je za opstanak. ..... Sadanji čas je čas našeg uskrsnuća. Zemlja, na čijoj stolici sjedi onaki, . ..... Stid me oblije, nastavi govornik, kad pomislim, da u 20 g. nije se našao ni- jedan Hrvat, koji .. Mogla bi brutalna sila i ugušiti za čas krvoprolićima ovaj sveti boj, ali baš iz te prolivene krvi niknuti će osvetnici. Nijesam prijatelj Talijana. ali sa zanosom čitam urote Karbonara. io onim dobrovoljačkim četama. što hrlile iz sve Ttalije, da rade za svetu &lobodu. Nijedno srestvo bilo znanja ili kemije ......+ sve se sile moraju napregnuti. da se dogje do financijalne samostalnosti. bez koje blago- stinja nema, ,Naša borba, mora biti borba proti bezdu- šnoj 2 ...-. proti izdajicam svoje domovine. proti Ju- dam.“: Govornik čita resoluciju, u kojoj bečki Hrvati sa zanosom pozdravljaju pokret u domovini, te se na- daju, da će se i ostala braća Slaveni pridružiti toj sve- toj borbi. dok će dni nastojat. da strano novinstvo bu- de o svemu što se dogagja u Hrvatskoj dobro informi- rano. Silni pljesak i burni ,živio“ pozdravi našeg don Juru. a g. Spinčić prihvati riječ, gdje takogjer ocrta kritično stanje u Hrvatskoj i izrazi svoje zadovoljstvo. što na skupštini vidi i braću Srbe. On. kao i g Bian- kini obećaše izdašnu intervenciju u carevinskom vijeća. Zatim pozva g. presjednik Kosić, Čehe, Poljake. Buga- re. Rusine, Slovence i Srbe, da izraze dali se slažu s resolucijom. Od njih svih stupi po jedan. gdje izrazi svoje potpuno suglasje s resolucijom. Osobito se ista- koše u tom Slovenci. Oko 2!/, po ponoća razigjosmo se, Vanka nas dočeka čitava četa pulicijota. Pane koji pereat, pfui Hedervary, a inače pogje svak mirno kući. noseći živo usagjenu u srcu uspomenu ovog bratskog sastanka.*) *) Tečke a postavljene da izbjegnemo ponovnom nengodnom zagrljaju ceuzore. Vijesti iz Hrvatske. Zagreb, 15 svibnja: Ovdje su svi iznenagjeni neočekivanom promjenom u mišljenju Khuena i magja- rona. Odjednom su promijenili busulu. Tomašić je jučer u zajedničkom saboru u Budimpešti rekao.. *: , okret hrv. izvjestiti skupštinu o nevoljnim prilikama ke Bagovini. m U.nA$-5%_ge, može ioditia»ss TSI cija. Ideja velike Magjarske neda gosparima u Pešti mirno spavati. Oni se laćaju svega; oni gledaju uklo: niti sve što im smeta do njihove' nebulozne mete. Sa- dašnje njihovo najveće orugje je željeznica po Banovini Magjarske se zastave viju po Banovini proti svakome zakonu, magjarski se natpis koči na zagrebačkom ko- lodvoru, . . . . . i ako je magjaronski list , Narodne No- vine* donio izjavu, da će ne zakoniti natpis biti ostra njen. Današnja borba za financijskom slobodom, borba je na posve temeljitoj bazi. Gospoda u Pešti hoće da sve naše postane magjarsko. Naša inteligencija smatrana mjesto magjarskomu na svim važnim tačkama, i u svo- joj kući sluša Hrvat pogrde proti svemu što mu je sveto. Naš seljak pri izborima je zatvoren po tamni- zva Hrrotekaj DA prij iN ANA pie konitim magjarskim jezikom ma teritoriju hrvatskom. I D.r Spevec javno je izjavio: da Magjari ne uzdrža- vaju Hrvatsku, već da ju dapače izrabljuju i da su sve tužbe oporbe opravdane. Donapokon ban je priznao dopisniku ,Magyar Hirlapa“, da su nezakoniti magjar- ski nadpisi u Hrvatskoj i da magjarski željeznički činovnici brutalno postupaju u Hrvatskoj, psujući i vrijegjajući hrvatski narod. Ovdje se ne vjeruje u is. krenost magjaronskog obraćenja. Zagreb, 15 svibnja: U Križevcima dvije su osobe bile osudjene prijekim sudom na smrt, te su osude već bile i izvršene. Zagreb, 15 svibnja: Ovdje se glasa, da je ban narod u povorci skladno pjesme. otigje i masom. Narod.se skloni u sveučilišnu zgradu i opkoljć policijom razigje se, Policija pokuša u universu gali; sabljama, ali gjaci se oprješe, 300 bilo ih zatvo na universi te zatvoriše vrata sveučilišta. Policija i v ska spopadne universu i čitav četvrt, gdje je šveučilii škola milosednih sestara Ranjenih bijaše i gjaka radu ka, ali više policija žandari su palili 2 puta, e bi nj rod zastrašili. Inače je privremeno danas mirno. Budimpešta, 20 Svibnja. Unstoč prijekog suda, križevačkom kotaru još uvijek Ba e e pandurima bijo je ubijen jedaa u o u Zagrebu straže neprestano redal da se ne raznose zaplijenjeni brojevi. Iz Bijeke, 21. 0. m.; Stanje užasno. U Križevi mrtvih i ranjenih. U Primoiju velike demostracij Došla silna vojska; ranjenih vojnika. U Zagrebu vi stotina zatvorenih. Rijeka, 21. 0. m. Zastupnici impozaatao dočeki ni. U Fužinam danas krvoproliće, više ranjenih; dy kažu, mrtva; sada otišla vojska, amo jadno. Prosvjedne skupštine držali su u Trstu, Pragu Ljubljani. Sutra po cijeloj Dalmaciji i Kranjskoj 4 žati će se pučke skupštine. pjevajuć slobodne Mesničkom ulicom na čićeva trga klicajać ,slava Jelačiću“, Živjela Hrvatska nAbzug Kuhen.* Na trgu bijaše do 8000. naroda. Tu se.ponov DEE Or. Kosto knez Vojnovi U oči Spasova, kad je mili Jezus ras vorio vri svijem, te su od Njega spas primili, u Dubrovniku ski pi na vijeke umrle svoje oči Doktor KOSTO VOJNOVIĆ knez Užički. Slučaj, što li, htjede da kad je Domovina s kr na kraj u gorkomn korotu, s nemilijeh dogagjaja, i narodni mučenik pane u grob skupa sa mnogijem, kt LA tami mah Je čin Tamaia zacavarali prava, pr] žrtva bana Hec'ervarga! Potreseni od nemiloga gooišk; cim \jiavljamo su ostavljamo boljoj sgodi da u širije o njemu progovot mo, koji je u Splitu oživio i ustalio hrvatstvo; koji u Zagrebu bio najbolja dika onog Sveučilišta; koji u Dubrovniku primio odgoj, i vas grad proslavio zu menitim radnjama plodnoga i samamljivog svoga peri koji je u Saborima s ove i s one strane Velobita, g mio kao lav i branio prava mile Hrvatske; koji je mi ževno i odriješito branio prve mučenike narodne ke, kad :e silu hoćela im začepiti usta, ugašiti sveti blagosovljeni pokret u obrani svetijeh hrvatskijelv va; koji je sborom i tvorom svud u svakom skupo, s svakom mjestu, glasno osvjedočio svoja iskrena čuvstva nekamo odputovao. Krajesovica prima audijencije. u Konavlima. Miho Kusjanović. moguće, da razvidim sve što g i a E s š i g šz B a ii Hr is * [ sanskijem, pa se složiše, da im malko popritegnu uzde. rovanoga predjela.*) Ovu darovnicu potvrdiše samo ro- gjaci Sankovića, ali drugi ne, jer im se nijesu za to ni obraćali. I po tome, što su se usudili propuštiti svoju dužnost (pitat odobrenje od ostalijeh velmoža), pokazaše svoju snagu. No napredovanje Sankovića i njihova moć ne bijaše po ćudi ostalijem velmožama Bo- Zimi iste godine (1391.) vojvoda Sandalj Hranić i knez Pavao Radinović udariše na njih, Zarobiše ih, a zemlje im podijeliše izmegju sebe.*) Župu Konavle dobio je napose knez Pavao, za to ga vidimo u Konavlima gdje 15. marča 1807. izdaje Dubrovčanima povelju o dozvoli trgovanja po njegovoj državi. *) Tako već okolo g. 1896. ili 1897. Sokograd pade u ruke Pavlovića, no po svoj prilici privremeno. dok po izumrću Sankovića sve nji- hove zemlje, pa i Soko, pregju na plemena Jablanoviće i Hraniće, koji su megju sobom i svojta bili.) Za?) vlade Dabišine na 26. februara 1395. repu- blika Dub. pošalje Sigismundu poki sare, da bi se on Ptamoliti“ Dabišu $) — quod roget regem Bo- snae.... de Canali communi nostro concedenda. Dvije godine kasnije Sandalj postavlja danak u Konavlju. te su Dubrovčani za to vodili parnicu pred Ostojom. *) držaše darovnicu, a drugi su Je ljedi i ra Sore ad Ii i ušto tela i somle Viteli.e ra ide prtanika Mole | ti njegov nerazlog svjedo*iše, da se nije ni kupovalo bez njegova savjeta.“ Možda radi straha od Turaka spor se lako izmiri. Ali pomirba ne potraja dugo, jer Dubrovčani moradoše u svojim analima zabilježiti po- novni gubitak Konavala i Sokola, dok im g. 1405. kralj Tvrtko ne potvrdi sve posjede. '“) Konavli i Sokograd ne bijahu za Dubrovčane stal- ili nesuglasica izmegju sljedicu pritisak Dubrovčana, Kad god bi kome pone- stalo novaca, ili koje druge pomoći, to se je obraćao Dubrovniku, koji, osvem što je bio utočište njihovo, (jusasili) kad bi bili u nevolji, ali i vreća novaca bez dna. Dubrovnik je plaćao danke za svoje posjede na Bosanskom zemljištu; velmožama davao darova | sna- tnijeh svota da uzdrži što već ima, ili da štogod novo- ga steče. Dubrovniku, koji vojenom silom nije bio v-:0- ma jak, ne drugo nego mitima, kupovanjem i molbama za (skupe) darovnice pribaviti mrvu. Zoao | H se on okoristiti megjusobnim zagjevicama Bosanske vla- stele, da priušti štogod za svoju vlast, Bosanskijem vel- bijaše. ko od šale zavojštiti na Dubrovčane. Dubro nastojaše na svaku ruku izvesti, , Posljednji put nal Vijeće (Dub.) 18. Oktobra 1413. svojijem poslanici u Ugarskoj Andriji Vučiću i Nikoli Gučetiću da stegu ml vir tia EEE va) 18) Appeadici. vd BU" SLIJEDI U PRILOGU Svoj usum o pribavljenju Konavala Dubrov