a U tom su smislu i srpski te hrvatski djaci u: Be“
ču stvorili rezoluciju u kojoj se obratili evropskoj štam-
pi, koja je u ime nekakovoga lažnoga humaniteta zahti-
jevala da, se ubojice kazne i osugjivala ,divljački“ čin
srpskih častnika. U istoj rezoluciji pripominje mladež
vrlo zgodno. da se ta štampa zgraža kad padne žrtvom
par ljudi. dočim je posve hladna kad tih par ljudi kroz
godine i godine nastoji upropastili jedan čitavi narod.
Kad se zamislimo u sve ove pojave u istinu mo-
ramo da ovu novu situaciju označimo kao povoljnu.
Očekivanja, koja stavljaju n novoga kralja Srbi, nada-
mo sa da će se ispuniti. To i želimo od svega srea.
Mir kojim je izvršen prevrat u Srbiji, dostojanstven je
: pokazuje da je narod odlučio ozbiljno raditi. Taj mir
znakom je zrelosti i ozbiljnosti. Ako bude
6 više pda prvaci i vogje. taj mir i tu
usčuvali i na dalje, onda će u istinu iz pro-
livene krvi nići novi život; onđa će i novi kralj Pe-
tar I. moći da provede enaj program, što ga je u krat-
ko razvio bečkom notiharu. Kada se pako to zbude,
onda će imati razloga i Hrvati i Slaveni u opće. da
dijele radost sa Srbima — a to će u svijetu i nešto
značiti i važiti ! Želja da se to zbude, to je naš poz-
drav novomu kralja Srbije u času njegovoga ulaza u
Beograd i nastupa ma prijestolje.
Naši dopisi.
Motkovići, Juna.
Nekoliko je godiaa, što je k nama došao g. Fran
Sehmitzer, vlasnik mjesne ljekarnice, kojoj je dao na-
slov ,K Majci Božjoj Lourdskoj“. Gosp. Sehmitz:r,
osim što je svojim učtivim ponašanjem, te revnim opre-
manjem ljekova ugodio svakomu, i osim što je svoju
ljekarnu snabdio svakovrsnim lijecima, te je dotičnu
prostoriju veoma ukusno naresio, veoma rado javljamo,
da je sa svojih kozmetičnih i farmaceutskih proizvoda
bio na megjunarodnoj izložbi u Londonu g. 1902. (Earl's
Court) odlikovan počasnom diplomom, počasnim križem
i zlatnom medaljom. S križem je vrpca, kojoj je po
s i šira crvena pruga, a na desnomu i lijevomu kra-
Je joj je po uža crvena. bijela i modra pruga. Tako-
gjer je u Bađenu — Beču ove godine dobio zlatnu
medalju s krunom.
Mislimo, da nije neumjesno, kad ovako vrlu, ra
dišnu čovjeku, koji s našim jezikom postupa, kako se
ima, i koji se u društvu svoje odlične gospoje rado
odazivlje, kad je pozvan na koju zabavu u našoj čitao-
nici, javno od srca čestitamo. Želimo najljepši uspjeh
njegovu radu na uhar trpećim.
Jelsa, 22. Juna 1903.
Jučer ova ubava varošica doživjela je jedan do-
gagjaj, kojeg će se za cjelo vavjek sjećati.
U 2%, sati p. p. počela je na plakati javna skup-
ština o dogagjajima u Hrvatskoj a svršila je istom u
9 sati veče.
Promicateljni odbor sastavljen od g. Dr. Ivana
Štambuka nar. zast.. g. Jurja Dobrovića, g. Don Vice
Gamulina i g. Jurja Dubokovića, majživlje je nastojao
da skupština čim sjajnije i veličaustvenije ispadne,
Oko 4 sata p. p. krene promicateljni odbor sa
trobojnicom na čelu u doček seljacima okolišnih sela ;
prati ih nepregledna povorka a svaki je odjeven u naj-
ljepšem odjelu, okićen trobojnom vrpcom. Svima možeš
na licu čitati neobično zadovoljstvo i neustrpjenstvo.
Svakom živo srce bije
Od veljeg ganuća suza mu se lije.
U tili čas, čim se išetasmo do na kraj varošice,
stupa ponosito četa narodnih vojnika prvi Pitovljani,
ima ih preko 500, velikom trobojnicom na čelu i svaki
trobojnom vrpcom, isto tako Vrisničani, Svirčani pa Vr-
banjani, dočim po moru lagjom dogjoše nam i Vrbov-
ljani. Ma tko će da prebroji ima nas za stalno preko
8000, a troboja cjela šuma. Tad -krenusmo svi u naj-
ljepšem redu, oko cjelog mjesta, neprestano pjevajući
rodoljubne pjesme, a klicanju ni kraja ni konca; sve
tako dok plokate, gdje se je imala skupština ob-
držati. U jedan mah nasta grobna tišina, svak najve-
ćom pozornošću očekuje što će sljediti. Diže se nar.
zast. g. Dr. Iv. Stambuk, prestavlja se kao presjednik
odbora, zahvaljuje na mnogobrojnom posjetu, napominje
zadaću skupštine, te napokon predlaže velemožnog na-
čelnika g. N. Dubokovića za presjednika skupštine, koji
jednoglasno bi primljen. Gosp Duboković zahvaljuje se
na podjeljenoj časti i daje riječ štov. g. Don Vici Ga:
mulinu, Jakim glasom poče govornik crtati povjestničke
dogogjaje Hrvata, od seobe pa sve do godine 1848.,
govorio je bistro i poletno zanesen u svom govoru jer
kako je poznato, povjest mu je najmiliji predmet; bi
često prekidan sa poklicima ,živio govornik“, slava
junacima i t. d., prestao je nakon sata i više govora,
a bio je pozdravljen sa burnim ,živio“.
Ustaje nar. zast. g. Dr. Ivo Štambuk te, nam iz-
naša dogagjaje od g. 48. pa dodana današnjega, ustaje
proti nagodbi, jer sklopljena proti volji naroda. Dalma-
cija nije tom ugovoru sudjelovala te je nezakonito
sklopljena, najenergičnije prosvje uje proti sustavu u
Banovini, a kad izusti omraženo ime Khueua, svi u je-
dan glas ,dolje pedostojni“, ,smrt tiranu“. .,na vješala
s njim“, ,smrt Magjarima“. I proti latinštini i Korberu
je bilo prosvjeda. Veoma je vješto govorio i aklamiranje
sa urnebesnim ,živio', poslje dovršena govora. Sada
su morale bit pročitane resolucije. ali većina slušatelja
zahtjevaju ,hoćemo da mladi Plenković govori“, ,gori
s njim“, i bi od slušaoca postavljen na mjesto prvašnjih
govornika. Napetošću čeka slušateljstvo što će taj mla-
dić govoriti; počme veoma jakim glasom a geslo mu je
oštra šiba, pa ljevo i desno, po sustavu, a završio je,
držeć veliku trobojnicu u ruci, ovim ganutljivim riječima :
»Mi smo od svakoga napušteni; mi nemamo štit-
nika, saveznika nit prijatelja, mi, moramo se borit po-
ugdavajuć se u se i u svoje kljuse.
Mi smo najljuće sirote svjeta, bez oca i majke,
mi braćo Hrvati! nemamo drugo osim ove svete troboje.
Ovaj neomrljivi barjek nek nam bude poticalom
na borbu!
Ovoj svetoj našoj trobojnici savjerimo se i zakuni-
mo se, da ćemo do zadnjeg časa, pa bilo prama ko-
me, braniti našu tužnu domovinu“.
Svi do jednog podigote tri prsta i zakleše se.
Potla toga g. kap. K. Gamulin biranim riječima
preporučuje da bude prihvaćena resolucija, koju proči-
ta te bi jednoglasno primljena.
Rezolucija je ista, kao ona prihvaćena od Split-
ske skupštine: samo što je nadodat paosvjed proti po-
našanju Korbera.
Presjednik skupštine, u zaključnom govoru, ističe
njekoliko narodnih pobornika kao Jelačića, Strosmaye-
ra. Pavlinovića, Gaja, Preradovića itd.
Čim je presjednik najavio da je skupština svršena
eto prizora, kojeg se teško dade opisati. Jedan mladić.
na ovećem štapu nosi Khuenovu sliku — kad ju je pu:
čanstvo ugledalo nasta vika i buka, jedan skače preko
drugog. svak hoće da se je dočepa: u tren oka nesta-
de je; bio je narisan na komad debelog papira, taj pa-
pir su zubima kidali, dapače bilo je i onih ; koji su ko-
madiće papira progutali.
Opet obidjosmo u povorci mjesto, pjevajući i kli-
cajući; a prije rastanka, pozdravi seljane g. 1. Štambuk.
Braćo seljani! najsrdačnija Vam hvala na lijepom
posjetu — vazda da smo na okupu pod trobojom. a
navlaš onda. kad nas domovinska trublja bude zvati na
obranu svoje mile i tužne otačbine Hrvatske.
Domaće vijesti.
Za glagoljicu, Put odaslanstva u Rim velik je ko-
rak na putu k rješenju ovog po nas vrlo znamenitog
pitanja; a odgovor S. Otca kruni taj put neočekivanim
uspjehom. Do jučer se je mišljelo, da se sam Rim naj-
većma protivi glagolici, a sada smo na čistu, da nepri-
jatelje imamo u svojoj kući: neslogu biskupa. Kad se
kaže ,nesloga“, znači, da su nekoji biskupi za, nekoji
proti glagolici; a nije se teško domisliti, koji su za. a
koji proti. Odgovor S. Otca razoružava i onu neznatnu
četicu domaćih protivnika koji su se pozivali na ,je-
dan jezik u jedinstvenoj crkvi“. ,Jedinstvenost rimske
crkve -- piše ,List dubrovačke biskupije“ — ne sa-
stoji u jedinstvenosti jezika, nego u jedinstvenosti sim- G
bola, sakramenta, hierarhije. Rimska crkva u svomu
krilu krije razne obrede sa raznim jezicima. ona ih nje-
guje, podupire i to je ono. što učvršćuje njezinu uni-
versalnost, to je ono, odakle se odrazuje njena karak-
teristika, koju joj je Isus udario na čelo rječima : Idite,
učite sve narode! Nekoje činjenice pojedinih članova
izmegju klera ne smiju se pripisati crkvi!“ Do naroda
je. da se, svjestan svoga prava, uspješno opre tim ,ne-
kojim namjeram pojedinih članova“, osobito u ovom
pitanju glagolice, koje je jedno od najznačajnijih obi-
lježja naše narodne individualnosti i prama tome jedan
od najjačih oklopa proti iznarogjenju i tugjinštini. Eno i
nam u malenim Ricmanjima najizglednijeg primjera,
Tko ustraje u borbi za svetu i pravednu stvar, taj mo
ra pobjediti. Ako nigdje, to ovgje vrijedi: ,glas naro-
da, glas božiji !“
Lloydova okružnica. Sjećat će se naši čitaoci, ka-
ko su dva Lloydova kapetana drzovito postupala s ne-
kim poštarskim činovnicima u Dalmaciji, koji su potvr-
du napisali u poštarskoj knjizi hrvatskim jezikom. Jav-
štampa osuđila je njihovo' postupanje pozivljući na
odgovornost upravu Lloyda. Sada doznajemo, da je u-
prava razaslala okružnicu 25. Maja 1908. bri 941., ko-
jom nalaže zapovjedni: ima njenih parobroda, da prime
»Dez prigovora“ sve potvrde i oznake u hrvat-
sk om jeziku, a u slučaju da ga ne poznaju, da za-
traže od društvenih poslovača nužna razjašnjenja. Pohval-
na je ova okružnica, na koju upozorujemo sve naše po-
štarske činovnike, pozivljući ih, da i unaprijed vrše neu-
strašivo svoju dužnost!
Rogatačko Vrelo Styna“ rid šire
Želudčanim oteklinama i grčevima, račeno
Brieht-ovim bubrežnim upalama, | Hječnika !
Katarima grkljana i jabučica,
Katarima želudca i crijeva,
aklonosti k ulozima,
dra liječe Me e
osi u ju. tvoru tije
usp i Bolestima jetara.
MATTONJE“"
GIESSKUB 1ER
najbolje dijetetično i rashlagjujuće piće, uspješno kod
katara u trbuhu i crijevima. U bolestima bubrega i mje-
hura preporučena je od najglasovitijih liječnika kao bit-
no potpomagajuće sredstvo kod Karlsbadskog i drugih
kupeljnih liječenja kao i za doliječevanja.
Najnovije vijesti.
— U Beču zas'upnička kuća, pokli je s dana na dan
vucarila kržljavo svoje živovanje, razišla se je netom
je obavila izbor delegata. Dični naš Biankini bio .je i-
zabran, ali je odklonio izbor, te mješte njega imeno-
vaše Perića, a zamjenikom Ferria, Morali su ju zatvoriti
jer su Česi opet preuzeli obstrukciju. Ministarstvo pre-
ko Poljaka zameće udicu, kako bi mlitavce sajedinilo
da provede nagodbene zakone.
— U Budim-Pešti dogovara se zlosretni Khuen, ka
ko bi složio ministarstvo. Liberalci su uz njega, a Ko-
šutovci rijet bi da nijesu složni, neki bi mu rado dali
ruku, dočim drugi hoće velikih narodnih koncesija, i
što se odnaša na vojsku ostaju pri odluci jur ustanov
ljecoj. Khuen u toliko obećaje unaprijeda da će u Hr-
vatskoj goniti kao i do sada, a da će naslijediti libe«
ralne namjere Szellove. Većina košutovac« st ji za op-
strukciju, Mi srdačno želimo da uspije Khueuu zamije-
siti kuljen, samo da mater zemlja ne vidi mu više o-
mraženo lice.
— Petar I, Srpski kralj, stigao je u Biograd, gdje
ga ushitno i radosno dočekaše. Prošao je preko Beća
i stotine srpskih i hrvatskih djaka ga dočekaše na ko-
lodvoru. Presjednik za skupu djaka pozdravi u ime
Srba i Hrvata, a mnoštvo je silno klicalo. Svečano za-
pjevaše ispred njega ,L'jepa naša domovino“ a nepre-
stano se klicalu: Živila sloga Srba i Hrvata! Omladina
svpska, hrvatska i slovenačka proslavila je dično nje:
gov nastup na prestolje. Beograd je vas okićen, sile
sija zastava i slavoluka, & narod vrvi neprestano u ve-
likoj masi prama kolodvoru. Poslanici raznih vlada, o-
sim Ruske, drže se reservirano i stoje sa strane, Sestra
kraljice Drage prosila je audijenciju u Ćesara, sali ju
ovaj primio nije. Nje sin uljesti će u našu ili u rusku i
vojsku. Natalija je primila žalovanje iz svih dvorova, |;
a Španjolska, Rumunjska i Grčka najavile su korot zbog
smrti tužnog Šaše.
-- Pri izborima u Njemačkoj bilo je krvave tučnja-
ve izmegju Nijemaca i Poljaka.
— Papa je držao konsistorij i imenovao sedam sto-
žernika izmegju kojih i Bečkog Nuncija Taliani. nad-
biskupe Cobonije i Solnograde.
— Englezi, jer im posli ne idu dobro u Somali zem-
lji. šalju tamo generala Eggertom.
— U Macedoniji okreću se razne ustaške čete. i
češće bude čarkanja, mrtvih i ranjenih, ali nije baš bi-
lo kakve važne bitke.
Brzojav.
ZAGREB, 25. Juna. Grof Khu-
en Hedervary sastavio je ministar-
stvo u Budimpešti. On je 'ministar
predsjednik, a Nikola Tomašić mi-
nistav za Hrvatsku. Grof Pijačovig
imenovan je Banom.
Gradska kronika.
Gosp.-Artur Lederer, dubrovčanin, brat gosp. Fra-
na Lederera učitelja pjevanja. položio je u Trstu dne
22. 0. mj. ispit pomorskoga kapetana. Našemu sugra-
gjaninu i istomišljeniku od svega srca čestitamo.
Gspogjice Čipin. Brzojavljaju nam iz Zagreba
25. ov, mj.: Danas u Zagrebu gospogjice Vinka i Jelka
Čipin, Dubrovkinje, položile su ispite s odlikom prva
umjetnički iz glasoviranja, a druga industrijalne škole.
ospogjice su prve Dalmatinke diplomirane u ovim
strukam. Milo nam je i čestitamo!
Gosp Gordon Benett, veliki ljubitelj našeg naro-
dnog glazbila ,Tamburice“, bio je ovdje za tri dana sa
svojim yachtom ,Lysistrata“. U prošlu nedjelju pozvao
je k sebi na yacht naš vrli hrvatski diletantski tambu-
raški zbor, da ga kao lanjske godine opaja milozvukom
tamburi. Tamburaški je zbor darovao g. Gordonu Be-
nettu kao uspomenu jednu tamburu od ebanovine, na
kojoj su bili naslikani (od g. M. Rašice) grbovi hrvat-
ski i amerikanski s dva natpisa: ,Hrvatska Hrvatom“
»E pluribus unum.“
uokvirenu fotografiju. čemu se je g. Benett u velike
radovao i srdačno zahvalio na dobru i prijateljsku us-
pomenu njegovih tamburaša. Cijeli' je zbor bio od 11
sati pr. p. do 5 pos. p. na yachtu, gdje je otsvirao fino
svoj program. Gosp. Gordon Benett bio je veoma dobro
raspoložen i oduševljen tačnim i sl.tkim izvagjanjem
dičnog nam zbora pod upravom svog vrijednog učitelja
g. Josipa Ivančića. Kad su se imali povratiti na kraj
tambhraši,.g. Benett pozvao je k sebi dvojicu. i predao
kao dar tamburaškom zboru 1000 Kr. U ponedjelnik
imali su dati tamburaši javni koncerat u počast g. Gor-
donu Benettu, ali budući, da je bio nešto slab i morao
otputovati u Mletke, tako je javni koncerat po njego-
voj želji odgogjen do njegovog povratka iz Mletaka.
po svoj prilici do dvije ili tri sedmice.
Hrvatska Diletantna pozorisna družina, kako ču-
jemo davat će u Bondinom Kazalištu dne 29. o. m. na
dan Sv. Petra i Pavla prestavu , Izbiračica“, komočiju
u tri čina od Trifkovića i ,Gospogja, što ište gospara“,
lakrdiju preragjenu s talijanskog od diletanta Antuna
Gjivanovića, pravnika. Izmegju činova pjevat će Hrv.
Pjev. Društvo ,Gundulić“ dva hora, a Hrv. Diletantni
Tamburaški zbor izvoditi će takogjer dva komada.
Pri zaključku lista doznajemo da je predstava od-
gogjena za došastu subotu.
Dopisnik, Biograd. Primio sam Vaše pismo. Hvala
Vam. Takih se hoće. Živjeli! Opširniji odgovor tek uzi-
inam vremena, jer sada do uši zaposlen. Bog i Hrvati!
Dubrovčanin.
Sjednica općinskog vijeća bila je u četvrtak dne
20 tek. Najprije načelnik Dr. P. Čingrija predlaže da
se glasuje zajmovna pogodba sa L. Miloslavićem, koja
bi jednoglasno pri ljena. Bi jodobrena pogodba kojom
se kupuje zemljište za gradnju nove pučke škole u Gru-
žu. Zatim bi odobrena ponuda g. N. T. Matičevića, za
gradnju iste škole. kojom nudilac 6%, viška nudi vrhu
proračunanog troška od 16.060 K. Crkovinars;vu mje:
sne Stone Crkve bi ustupljen jedan komadić zemljišta
kraj vrata od Ponte.
Bi pročitan dopis mjesnog suda, kojim pita da li
se Općina prima zavještaju V. Klečka, koji joj je osta-
vio svoju imovinu na korist dubrovačkih siromaha. Bi
primljen jednoglasno, a kao upravljač ostavštine g. K.
Hoppe, koji je bd pokojnika biq imenovan opornim iz-
ršiocem.
<
data Bihm Marici udata za Mahnić, i Pavišić Marici
udata za Bui.
Pripadnost je podijeljena: Dragoevic Kuzmi, Vr-
hovec Niku, Car Petru, Ganić Ivu, Devu Ivu, Oniskie-
viez Ivu, Oniskievicz Jozu. Obermilller Terezi, Soltikie«
Udatbena potpora iz Amerlingove zaklade bi po- |
istrošit. ima jedno
tako stroj nep ekidno ELE
Gosp. Gjivanović se obratio mjesnom 6. k.
skstoniu. priloživši nacrt sprave, molbom, da bi
dopustilo graditi i upotrebljavati istu. Ovo je
sve spise ujedno sa odnosnim nacrtom c. k.
ništvu u Zadar kao kompetentnoj vlasti, da i
izdade dopust. Namjesništvo je odgovorilo, da spravu
treba da pregleda inžinir tehničkog osjeka u Zadru,
vidi odgovara li sprava zakonskim
trogi). Bilo je d.kle ili da in-
3
u ovim stvarima veoma s
žinir dogje u Dubrovnik, ili oo, Gj manović pogjeu Zadar.
G. Gjivanović zbilja E dadu, MMO
izleda 'u odnese, koju je 1 ašinir do
edao te zatim ere Pravaja. i
Makira ispali. N ua Maadoseljcva« dade igu-
mitelju dopust. o 19 re Pogoni je
dozvolu, da može gradit rečeni stro;
je instalacije z& rasv u
vrijeme g. Gjivanovi
"Qujemo još nadalje*da
tome, kako«da ostvari š ćetilenu,
uvjereni da će mu i uspjet. kao i ovaj stroj za
stitamo a 4 Gjivanoviću i želimo mu sretan u-
spjeh i unaprijeda.
»Slayonska Misa:“, Da gosp. JADE tt vlasnik ,Sla-
vjanske Misli“ dobim i vrlim našim
ma kojekakove zasluge, o kojim se njima nije
ni snijevalo, nije čudo, kad se zna što je
i s čega on crkovnjake a nadasve dosto;
zi, ali je čudo da se o tome nije dosjetio koji
list, te je naprosto g sumnjičenje g. Jagića.
žena prostodušnost
Postalia. eko pisanja po novinam, te
i i plemokih pritužaba sa strane gragjanstva, ipak neredi
na našoj mjesaoj pošti ma dnevnom su redu, Nu da
budem što kraći, iznijet ću pred cijenjenu gg. čitatelje
samo najnoviji nered i protuzakonitost.
Opstoji izmegju h temeljnog držav-
nog zakona i onaj, ks naregjuje da nijedan činovnik
ni od kakve strank e primiti novca u ime mita
ili čega bilo, & drei pive gm laro | ri
strogo zabranjuje prijeteć m
koja dade i S eieiki Djelo u
i
i
že
Bla-
Nu kako je gg. ,Unioncima“ , pa
ćak i kršenje zakoni. samo sko je na t hrvatstva,
tako oni krše od mogu samo nek je njima
u prilog. ga bro zalegje“ reko je onomadne je-
nji
Osim toga darovaše mu i svoju| dan od
A sad evo me ad rem. Ima nekoliko vremena da
Gordon Benett svake godine posjeti
prigodom, dok u Dubrovniku boravi,
zojava. Pošto je on čovjek širokih rukava, svake godine
prije nogo. otputaje, ostavio bi bio da
se razdijeli megju sluge mjesne c.
trud. Naravno svakomu je izsorma da roria
ndobre ruke*, i za to teljstvo te novce uvijek
3 o aj livalo. Do vle ništa gla.
u Ove godine o _sv
ostavi“ još 100 tt E see pz
njihov Marjsčića te novce preda g. o AD pak da
ih ovaj ili povrati g. Benettu ili S u kakvu d
tvornu svrhu, on (nama dobro prigledni k E
ceschi) razdijeli te novce megju DR eo
(ubrojivši naravno tu i sebe) tako da je došlo
po 5.40 kruna na glavu. Nu našlo se činovnika (sjegur-
koa bit će '[rvata, jer jedino ovi stoju u ogradama ga-
kona), koji su shvatili; da te ii ne .- pila 4
su s prezirom novce odbili i išli išli
protestiraju, a, naravno, g. je reke
šanje 2
Sto će sad Franceschi?
kod onih te nijesu odbili, pa na zle
tu novac jer da će i on sam vratit, pošto
koji neće da prime!
Jeli ovo očita povrijeda toli zakona, koli časti i
ugleda činovničkog sa strane g. Franceschi, ne ću da
odgovorim, već eto pun grad čiopa, asked o tome
presudu izreku. Uvijek oni isti.
Kako nam kažu na PIN i su jaa e
ospina. Prvi oi 0 donio doe
ja crni
bolesnika postaviše "inč po:
javio na Pločama. BE orao se S u
blizini kuće, gdje su bolesnici, jer, kako se neki tuže
tuda prolazi djece i žena, e opće s čuvaricom. Ova
je neopreznost veoma pogibeljna.
Poziv, Pozivlju se P. N. Gospoda članovi ,Hrvat-
ske radničke zadruge“ na vanrednu skupštinu dne 28
lipnja na 11 ura prije podne, sa dnevnim re-
dom: 1. O društvenom izletu. 2. Eventualija. Ne saku-
pi li se redoviti broj članova, odgodit će se sjednica
za isti dan u 8 sata po podne. e
Ungaro-Oroata Kako čujemo kroz u Dalma-
ciju de da se služi parobrodima I društva.
mk neki SR hoće da se 3 uo
nimo da nije pravo, se cijela Dalmacija ne šlu-
re da jedini Dubrovnilć čini iznimku.
Ispravak Obitelj g. Mata Gjika
smrti g. Moe: File odije Be je Hrv. Pjev Drži Gu
dulić“ koreže ke AS br. javljeno.
ii
kap. Piplovića uljli uh Obitelj Ivoba &
+
Javna Zahvala.
vicz ud. Ani, Šuković Janku, Benussi Ivu, Urban Stani,
Amaliji i Jozu, Afan de Rivera ud. Niki, Slavić Matu.
Potpora bi podata mladomu slikaru Marku M.
Rašici, od 40 kr. mjesečnik požia od '/, t. g. za po-
hagjati slikarsku akademiju u Beču.
Prisjednik Katić podupire molbu uz dodatak da
svako 6 mjeseca prikaže svjedodžbu o naukovnom na-
predku. Vijećnik Liepopili preporučuje vijeću mladog
umjetnika. Na predlog pris). Katića suviše mu se poda
svota od kr. 80 za putn' trošak:
Clulić ud. Kati bi
napravljanje kupališta u Kolorini.
Ficović Niki bi podata
ud. Muzzati 60 kruna.
Nova sprava za rasvjetu na acetilonu. Ima već
nekoliko vremena da vrijedni mehaničar g. N. M. Gii-
od 120 K ga
od 10 K, a Stani
vanović uči, kako da napravi stroj za proizvagianje
ačetilenskog plina, koji bi bio veoma zgodan a ujedno
Svim onima, koji prigodzm bolesti i
smrti nezaboravnog našng
GJURA M. BELLAFUSA
pomorskog kapetana duge plovidbe iz Lepetana
iskazaše nam saučešće i utjehe, a na osobit
GRUŽ, dne 25 lipnja 1908.
aric si. 0.3. Dalla
rod. Radović, za se i rodbina.
o jaja E
ih
m e