g malo po malo rasture i udome i po svim ne-
nim Uredima (kao što su već, na žalost, učinili
anicama. .
A najbolje je. razumije se, zato neka natječaji,
nenovanja. promaknuća i premještaji i sve ove stvari.
» su najbliže koži i činovnika i poslužniki, najprije
e ovaj njemački Naredbeni List.
Tako ga se, eto, proturiva! (Slijedi)
Dubrovčanin.
Sedmični pregled.
Papino zdravlje sveudilj je vrlo slabo i za čudo
gamo kako se dugodrži na životu, Svaki se čas oče-
a njegova smrt. Priprave za conclave napreduju —
ji kandidata ima mnogo.
Ministar Režek konačno je otišao iz Koerberovo-
ministarstva i najveću nepriliku učinio Koerberu.
2 novine žale njegov odstup i hvale njegovo držanje.
si spremaju se na žestoku borbu. A kako se u naj-
vije doba čuje — vlada bi htjela da se zapodjenu
st. pregovori izmegju Njemaca i Čeha.
Husova slava još uvjek zaokuplja duhove. Bilo je
šlo u Prag i nekoliko njemačkih protestanata — i
da pišu kako su razočarani — jer da to nije bila
ska nego politička slava naperena proti Njemcima.
i ta slava dala je povoda i stranačkoj borbi megju
ima. ,Nar. Listy“ predbacuju pučkoj stranci (prof.
ku) da su se njeni ljudi pogagjali i dogovarali
onim protestantima iz Njemačke i take učinili izdaju.
druge opet strane u bečkoj ,Informations“ piše je-
n staroćeh da su ml: dočesi u obće liberalci — i da
se rado proti klerikalcima složili sa naprednim
amcima, kad ovi ne bi bili onako nasilni i nepo-
stljivi.
U Ugarskoj traju svejednako neuregjeni odnošaji.
mlja ne može da izagje iz izvanzakonskoga stanja.
uenu nije uspjelo umiriti obstrukciju te nema još ni
dgeta ni novaka. Od sviju peštanskih novina jedna
jedina za njega zauzima. Obstrukcijoniste su imali
ih dana dogovor i zaključili su nastaviti borbu dok
Khuen ne izjasnijkako misli o narodnosnim koncesi-
ma. Ima sada oko 50 obstrukcijonista Govori se da
Khuen odlučio naskoro početi silom krotiti Magjare
da će ga u tom pomagati Tisza i liberalna stranka.
da će rasputiti sabor i raspisati nove izbore. U Ve
om Varadinu držali su liberalci zbor i odsudili ob-
ukciju, na to su na večer i pristaše Barabasa držali
or i došlo je do velikih sukoba i nemira. Vojska je
isredovala i ranjeno je više ljudi teško.
Iz Srbije ne dolaze velike novosti. Narod kao da
sabire na rad. amo tamo nezadovoljstva, ali i-
te vlada mirno očekivanje bolje budućnosti. Kralj Pe
r i. posjetio je neki dan jednu pučku svečanost u Top-
eru i razgovarao sa seljacima. Isto tako je digao za-
nu ulaza stranih novina — te je to dobro djelova-
. Nekoje novine javiše, da se otkrila jedna urota pro-
< m Aleksandra — ali nije utvrgjeno, da li je
i
u O“ sada u velike zanima javnost pita-
» hoće ili jedan socijalista doći u predsjedničtvo sa-
ili ne. Pitanje ovo raspravlja se živahno, te jo od
tne važnosti. Ako socijaliste prime dioničtvo u pred-
edništvu, onda to znači, da će se dotični podpresjed-
morati ići na dvor pokloniti i da su socijaliste na-
lupili put praktične politike — poput francuskih so-
jalista. I jedna struja zagovara ovaj put, dočim se
uga slijepo drži staroga dogmatizma. Stvar još nije
lučena.
Domaće vijesti.
Kad bi tako bilo! Tako smo uzdahnuli, kad smo
Hrv. Kruni“ od 11. o. mj. čitali članak ,Kad drugi
ple, hoćemo li i mi?“ — i u tom članku, u kojem
zabacuje misao traženja sloge sa Srbima i naše pi-
je naziva ,narodnjačkim“ -— našli ovu izreku: , Tra-
ći jačih poluga ispovjedili bi svoje ništavilo. Starče-
nci ufamo se za sebe to neće ispovjediti“. U istom
nku vlada misao, da smo mi svladali Avare i Mon-
ple, ćemo moći oprijeti se i Nijemcima i Talijani-
i ima i Srbima! Što da čovjek na to kaže?
je nekoliko godina isto je tako bila pisala zagrebač-
»Hrvatska“ — da ako nam ne dadu Bosnu velevla-
i — mi ćemo ju uzeti - proti svim njima! Ovakovcć
psjenjivanje je ubitačao. Ovakovo pretjerano junačenje
j jakosti — nego prikrivanje slabosti — a uz
) nas čini smiješnima. Zar Rusiju, Engleska, Francus-
Njemačka priznaju svoje ništavilo kada traže sa-
znike i — jače poluge? Megjutim treba upozoriti sa-
9 na jednv: U ru izlaze 2 hrvatska velika lista
dugo, t&mo je i sabor — i taj mali grad — jošje
ek u talijanskim rukama. Ne krivimo ni ovoga ni
oga — ali to je samo jedan primjer — za sve nas.
danas i ovo dosta!
Pretstavka grada Karlovca. Kad je Khuen bio
očeo najljuće bjesniti — najrodoljubiviji — do tad
trad, koji je bio srušio dotadanjega načelnika Vrbani-
radi prevelikoga šaranja, a izabrao jednoga od pr-
ika pravaških, dr Banjavčića načelnikom -- uči-
0 je jednu pretstavku na bana i gr. zastupnici. a na
u im novi načelnik — odniješe ju osobno k banu
uenu. U Zagrebu su ih htjeli dočekati — jajiwa.
etatavka je bila puna hvale — za patriotičan i očin-
rad Khuena. Isto i govor načelnika! — Onda je
o sabor i opstrukcija. Cijela zemlja u buni - je-
no u Karlovcu dosta mirno. Narod umire — a d.
njavčić izjavljuje — da će Karlovčani biti Khuenu
valni — i onda kad to magjaroni više ne budu! O-
lokalni momenat -—- u ova vremena — porazno je
lovao. Khuen je otišao — došao novi ban. Zastu
o učuje dne 9. 0. mj. novu pretstavku. Hoće da
rehabilitira i moli — opću amnestiju za sve kažnje-
e i u opće uregjenje odnošaja! — Eto — to su či-
mice — a kako je to historija grada, koji je
rao nekada Makanca, koji je bio kula najvećeg otač-
ničkog zanosa i sigurno zaklonište pravaštva!
prilozi. Danas prilažemo našemu listu u pri-
ei tugje vanjske štampe o hrvatskim pri-
ma i dogagjajima. Učinile su to i druge novine —
bili bi i mi već od prije — da se nije dogodila jed-
tehnička neprilika — radi koje su nama namijenje-
istiaci — okasnili, 1 tako imamo sa IV. V. di-
m, dočim ćemo prva tri dijela naknadno priložiti.
o ove glasove i mnogo ćemo se od ajih mučiti.
o se na te Pm napose osvrnuti.
odu
Hrvati — ruskome caru. Kako ,Jadran“ javlja
su a H ruskome caru opšimu a-
, sa vrlo
rva
m tpisa, u kojo, uj u na
Igogjaje u rk | zo pi i na-
u, Adresa je došla do ruku caru Nikoli II. i — d
na njega u najljepši dojam. ,Jadran* taj čin —
Zap eno — komentira i odobrava.
Kako nam javljaju iz Pitve na.Hva-
\ ustanovilo se je tamo dne 12. 0. mj. novo du tvo
imenom ,Pitavski Skup“. Novom društvu ž,, mo
sreću i rascvat na korist njegovih članova (i ia
stv;
Proslava Čirila | Metoda u Kot-ru. Pišu nam
(3% Jula o. g. Jučer uprav ve! veno bio je
obije čogia e Apestls Me e M9
SSS
ura bila je svečana glagoljačka misa. U večer bila je
krasna rasvjeta. Naroda je bilo baš mnogo iz svih bliž-
njih mjesta. Zaslužna naša hrvatska glazba zabavljala
je do kasna u večer sakupljeni narod biranim komadi-
ma. koje je sve otsvirala na svačije zadovoljstvo što joj
na čast, a osobito nje vrlo vrjednom učitelju prezaslu-
žnom g. Bagatelli. Radnici naši ovog puta baš se opo-
šteniše prirediv nam ovako krasnu svečanost. Evala im!
Živjeli kotorski hrvatski radnici!
Malko osvrta, Pišu nam iz Korčule, 13. Jula.
U broju 20. ,Dalmate“, obični njegov dopisnik kubi-
kalnim slovima napisao kilometrični dopis pun pobvala
1 incensivanja ex preturu Tomašiću, opatu Trojanisu i
D.ru Ivu Smrkiniću, jer da su ovi tobož ustrojili mjes-
nu blagajnu uzajamne vjeresije, a hoće da pobija moju
tvrdnju, da ako blagajna opstoji sva se zasluga mora
priznati pokojnom biskupu Zaffronu.
Ako mu nije poznato ili ako neće da znade. ka
ko to on i njegova garda obično rade, moram mu na-
pomenuti, da kao svake godine tako i godine 1863.
pokojni biskup bio je došao iz Šibenika ovdje da otpo-
čine. te upravo te godine spaživši kako nekoji kamat-
nici gule narod visokim kamatama, začela mu se u gla-
vi misao, kako da se ovdje ustroji jedna blagajna po-
put današnje, e da oslobodi siromaha od prokletih pi
javica Tu svoju namisao zagovarao je desno i lijevo,
svakomu boljemn gragjaninu. a osobito ju je preporu-
čao ondašnjem preturu Tomašiću. To iste godine. više
puta bi se blagopokojni biskup sa kanonikom Dn. Kuz-
mom Petković o tomu u dvorani Svih Svetih razgova-
rali, dapače je tu svoju namisao najprvo njemu iskazao.
'Te godine narodna, recte hrvatska stranka bila je ovdje
stoprv u klici, jedina trojica koji su se narodiijacima
držali bili su: Rafo Arneri. Lovrićević i kanonik Pet-
ković. Bilo je i drugijeh koji su narodnom pokretu na-
ginjali, kao što isti pokojni biskup Zaffron, ali nijesu
još bili oduševljeni borioci, što nije čudo, kad se pro-
misli da većina po Dalmaciji u to doba držalo se au- (gq
tonomašima ili slavo-Dalmatima.
Namisao pokojnog biskupa dopala se najviše pre-
turu Tomašić, koji kao čovjek radišan, počeo ozbiljno
za nju raditi, dobavio štatute, dao je prvi temelj, i u
istinu ju ustrojio ili stavio je na noge g. 1864. — Mi-
sao bila je dakle pokojnog biskupa a djelo pretura To-
mašića. — Trojanisu i Smrkiniću ne ide dakle nikakva
pohvala. Kad se dakle htjelo staviti kakvu sliku u dvo-
rani blagajne o zidu, pravedno je bilo da na počasno
mjesto stave onu pokojnog biskupa Zaffron, sliku ono-
ga koji je začeo misao za njezino ustrojenje, i koji je
tu misao zagovarao. Ako su Trojanis i Smrkinić raši-
rili i učvrstili biskupovu namisao a Tomašićevo djelo,
uradili su to isto i D.r Mirošević, Zovetti, Zaffron, Fo-
retić, Cvilićević i drugi, pa bi valjalo da se ma zidu
stave i slike od svijeh ovijeh.
Da je blagajna blagodat za narod, i da je uzorno
uregjena, nije se igda zanijekalo. ali hoćeš nećeš, to je
jedino dobro djelo što su autonomaši stvorili, a i to
kako dokazah uputom i savjetom jednoga što autono-
mašem nije bio, te potpomagani od istijeh Hrvata, Jer
je fakat, da većina novca pripada Hrvatima, a istodobno
većina uzajmene svote bila je dana Hrvatima i od-
mah otkad blagajna opstoji. Bez Hrvata blagajna bila
bi takva mizerija da u svom začetku bila bi morala
poginuti. — Pošto je naduveni dopisnik znao predba
civati Hrvatima da oni znadu jedino vikati bez išta igda
dobra učiniti narodu i mjestu, imam mu odgovoriti, da
kad su autonomaši s Općine otišli ostavili su nam _je-
dino dugova i grad zapušten kao najgore selo. St: su
Hrvati uradili oikad su na Općini bilo bi na dugo opi-
sati, dostatno je da napomenem razorenje gradskih zi-
dina, popločenje ulica, strmovine koje spajaju garoš sa
setalištem okolo grada, mesarnicu, ribarnicu, uregjenje
obale, putevi do Lumbarde i Žrnova, bašću u Hoberu
a što je najviše uredili općinske financije, jer platili
dugove nagjene. a Općina posjeduje još lijepu svotu u
državnijem papirima.
U članku ,Dalmate“ imade kadisanja na desno i
na lijevo. Hvale kanonika Gvozdenovića a do jučer su
ga oni isti sramotno i gadno mrčili u ,Pravom Dalma-
tincu“. Koga je pak dopisnik najviše pohvalio i naka-
dio to je monsignora Trojanisa. te da je ,alieno alla
politica“. — To kazati isto je kao nijekati da je on
katolik. On je faktična glava jednom autonomaške a
sada talijanske mjesne stranke, bez njega se u stranci
ne miče ni pedalj. — On je više puta bio kandidat te
stranke proti D.ru Zaffronu. — Isti talijanaši vele da
on nije bio tako korjenit tolomaš, da bi dosle bio bi-
skupom zaboravljenim, što inter nos rečeno nije baš to
jedini uzrok tomu, ima i drugijeh uzroka puno većih.
— Isti talijanaši opet vele i uvjereni su a i on javno
priznaje, da čim umre propade i talijanaška stranka u
mjestu, što znači, da je on njezin najglavniji stup. Iza
D.ra Koniga, u istinu i njegova kuća najviše je ra
dila i žrtvovala se da talijanaška glazba ne propadne.
Njegovim nagovorom i uplivom sve bratovštine i banka
Sv. Josipa davaju glazbi lijepu svotu i takogjer mjesna
upna Crkva prolazi učitelju te glazbe forinta 120 na
godinu, tobože da on podučava današnjeg orguljaša, a
tamo ima dvije godine da ga nije podučavao jer učenik
zna bolje od učitelja, Sve što stranka radi odlučiva se
njegovim ,placet“, stavi li on u čemu ,veto“ sjegurno
se ne obistinjuje. On dakle u stranki vedri i oblači
vozi i šija, svjetuje i zapovjeda. — Altrocehč anima
candida i alieno alla politica.
Koliko sam fakata u mojim člancima prošle go-
dine nacrtao proti činovnicima i mjesnim talijanašima,
na nijedan se nije poznali dopisnik osvrnuo ni kušao
opovrći, već jedino na onom o blagajni uzajamne vje-
v | resije što znači da ga je onaj uprav u živo upekao &
današnjim mojim člankom uskočit će mu se živci još
više, jer saw dokazao, da i to jedino recimo autono-
maško djelo. ne može se isključivo njima prepisati u
hvalu, jer i ako je biskup Zaffron propovijedao tali-
fanskim jezikom, jer je u tom jeziku dobio izobrazbu
kao svi učeni ondašnjeg doba, ipak on je ćutio slaven
ski recte hrvatski, da je još živio, bio bi postao jedan
od najboljih hrvatskih otačbenika. Što je najžalos-
nije, to je, da D.r Ivo Smrkinić koji je četrdeset i o8-
me ćutio slavenski, jer krv nije voda, i koji je u Za-
dru govorio da je slaven, na jednom promjenio košulju
i postao talijancem. Ovo je povjest a ne izmišljotina.
Ima i danas ljudi koji žive i koji su svojim ušima i
svojim očima slušali i vidjeli kad je D.r Ivo Smrkinić
govorio da je Hrvat. Godine 1848. kad se bila uzbu-
nila sva Europa, bila se ovdje u mjestu ustrojila ne-
kakva garda, a D,r Smrkinić bio je vogja ili srzenat
iste. On je imao mali spadin sa čimbulom crveno-bijelo -
modrom. Kao po svoj pokrajini tako i ovdje u gradu,
bili svi začarani u bana Jelačića i čekali su čas kad
će on sdružiti Dalmaciju sa Hrvatskom. — Toj mjesnoj
gardi bili su ŠTO svi gragjani osim jednoga, a taj
je bio pokojni D.r Zovetti rodom iz ltalije. — D.r
Smrkinić bio je tako oduševljen za bana i za hrvatstvo,
D.rom Zovetti, s kim je inače bio prijatelj,
što nije htjeo pristati tom pokretu, pokarao, dapače
kao vogja garde stavio ga za to u zatvor za 24 sata.
To je uzrok, što su te dvije obitelji za niz godina ži-
Ta u neprijateljstvu. Takovo je bilo oduševljenje za | ura započne propovjed
hrvatstvo, da ko bi talijanski govorio bio bi kažnjen
globom, a pjevala se po gradu pjesma, spjevana od
Conte Spanića, oca današnjeg Šjor Jaka, ata je glasila :
Kruno vitezova Prid oružje svoje
e Slavno virno predaš
Primi vrh svih vikova Sad poznaš kakoje
Virne Korculane Kad bana ogledaš“
it.d. it.d. Na žalost nije mi bilo moguće doznati je u
cjelini već samo ove dvije kitice.
Da svršim, dolazi mi na pamet rečenica jednog
velikog talijanca. koji je rekao: la fermezza di carat
tere, e la nobilta dell animo, I' uomo dimostra coll' es-
sere in politica in constante. iba.
VEZENE BLUZE
Appensellski vez ! fr. 2775 do okolo fr. 50. Šalje se u
kući franko i već plaćenom carinom. Bogati uzornik
odmah. Tvornica svile Henneberg, Ziirich 36
o | od pomanjkanja petita, sla-
70 le LJUM BOLUJO be ia i neredovitog
čišćenja, i svi su iskusili, koliko uplivišu ove bolesti
na opće dobrostanje i tim ma radost za življenjem i ra-
dom; ali malo ih je, koji znadu kakve kobne poslje-
dice za sobom vuku ove pojave. A kakove je jedno-
stavna pomoć! Svaki dan primješati u vino Roićeva
»Tempelquelle“, ili kod zastarjele bolesti ove vrsti ra-
no u jutro (sat prije ručka) popiti Roićeva ,Styriaque-
lie“ najbolje i trajno djeluje. 145
Za obiteljski stol posvuda se pokazalo uvedenje Kat-
hreinerove Kneippove sladne kave kao izvrstnim. Tko želi dobru
kava piti, a ujedno ipak i štediti, neka upotrebljuje samo pravi
Kathreiner u poznatim izvornim omotima. Što se kako otvoreno
odvagnuto prodaje, nije nikada Kathreiner, čemu neka bi
vane gospodarice osobitu pažnju posvetile. Malen viši izdatak
4
naplaćuje se mnogostruko, je samo pravi Kathreiner
zaista jeftin u porabi.
Tennis-Turnir u Rogatačkoj Slatini. Priprave
ovogodišaii Tennis-Turnir u R. S,, koji će se obdržavati dne
i 9. Augusta o. g. na velikom i po svema na novo uregjenom
igralištu u punom su jeku. Na programu su; Posebna muška i
posebna gospojinska igra; dvostruka i; gospode te gospode
i gospogja. Imenovanja vu športovnu svečanost, koja se od
godine do godine sve živalnije oso-
za
8.
ravnatelj
iznosi 2 krune
sumnje animirati prijatelje športa, da što brojnije učestvuju ovo-
Preporučuje es paziti na
ovaj zuak, čep sa ognje-
nim žigom, kao što na cr-
Q li venu etiketu orla kao za-
\GESSHUBL : štitu proti a“ anka
Č ODITE renjima 8
Ma toni"
Gradska kronika.
Proslava sv. Ćirila i Metoda. U nedjelju je pro-
slavljen u Dubrovniku svečanim načinom — po progra
mu već u posljednjem broju javljenom — narodni blag-
dan sv. Ćirila i Metoda. U jutro je bila glagoljaška mi-
sa u crkvi sv. Vlaha — i crkva je bila puna naroda i
gdspodskoga svijeta. Vigjeli smo tamo mnoge naše pr-
vake i mnogo gospojinskoga svijeta. Na večer je bio
na Pilama koncert hrvatske općinske glazbe. Moramo i
ovaj put istaknuti da glazba naša sve više napreduje,
te je izvagjala koncertne komade vrlo točno i lijepo ta
ko, da se vidi i dobra vježba i sigurnost u izvagjanju
i vogjenju. Bil je i bengalične vatre i raketa, a svije:
ta upravo sve krcato.
Postalia Evo najnovijeg dokaza za ono. što nave
doh u zadnjem broju pod_,Postalia“ ; Na 14 o. mj. stigoje
u Dubrovnik ,Bollettino delle Ordiuanre Vienna
Maggio“, koji sadrži važnu naredbu (a koja je već
od 1, ovog mjeseca ušla.u krepost i to;
,Ordinanza 1. maggio dei Ministeri della Giustizia e
delle Finanze di concerto colla Suprema Corte dei Con
ti; concernente il versamento di Depositi Giudiziali Ci-
vili in contanti e di denari pupillaui nel servizio di as
segno (Check, Cbaring) della Cassa postale dy Rispar-
8 Giesshtibler Sauerbrunn.
s
o.“
Talijanski je tekst dakle došao skoro dva mjese-
ca poslije, nego je naredba izašla, a 14 dana _ poslije,
nego je već u krepost ušla. A hrvatski će tekst doći
tek do jedno 5-6 mjeseca !
Pa da nije red na našoj pošti ! !
Čujte i ovu: Onomadne je jedan moj prijatelj pri-
mio dopisnicu sa adresom napisanom ćirilicom. Da na-
ša gospoda c. k. činovničići znadu, kome je upravljena,
trebalo je da neko ispod ćlrilicom napisanog prezimena
isto ,prevede“ na latinicu! Bez komenata!
Ispiti. Dne 8 tek. mj. započeli su ispiti zrelosti
na c. k. ženskom Preparandiju, pod predsjedanjem po
krajinskog šk. nadzornika g. Antuna Strčll-aa, a pri
kazalo se je 30 javnih i 2 privatne kandidatice,
Bile su proglašene zrele s odlikom: Bandić Ma-
rija, Češćut Anka, Loger Gizela, Mikijelj Marija, l'av-
ković Marija i Subotić Kbtica; zrele su proglašene: A
lesandri Tereza, Avlić Anka, Cinoti Marija, Garbati Ma
rija, Ghetaldi pl. Augustina, Haller Marija, Ilić Ivka,
Kačić Milka, Matulić pl. Gabrijela. Skarpa Luce, Slap-
ničar Danica, Vilović Marija, Volarić Milka i Bubalo
Zorka. Šestorici je odgogjen sud zrelosti, dok ponove
ispit u jednom predmetu, do dva mjeseca. Dvije su bi-
le proglašene nezrelim. Preko ispita su se povukle dvi-
je i to jedna javna i jedna privatna kandidatica. Ispiti
su svršili dne 13 tekućega.
Kako se iz ovoga rbzabire, ove se je godine po-
stigao sasvim dobar uspjeh. dočim 8 4 godine natrag
slabo se je uspjevalo i kod najboljih sila, jer je velika,
bez potrebna strogost vladala. Da se je ove godine po-
stigao ovako dobar uspjeh pri spomenutim ispitima, ne
sa g. Nadzornikom.
Na e. k. Nautičkoj Školi obavili su se ispiti zre-
losti na 9 tekućega, pod presjedanjem g. Eugen Gelčić,
ministarskog savjetnika i nadzornika nautičkih škola,
i prikazali su se tri kandidata, od kojih su svi bili
proglašeni zrelim i to Iliić Tadija, Pirona Vlaho i Šimac
Ro
man.
Dne 16 tek. počeli su ispiti zrelosti na ce, k. Ve-
likoj Gimnaziji, koji još traju, U dojdućem broju javit
ćemo uspjeh.
Latinština. U mjesnom zavodu dječjeg sirotišta,
ima jedno dvadesetak djece, koja su predata tamo na
odgoj. Više puta se je čulo, da kad ih službenice Milo-
srgja. koje su tamo u sirotištu. uče moliti to ih la-
po molitve uče, što je suvišno, a osobito za djecu.
to dijete znade i razumije, kad moli latinski? Bilo bi
dobro, do koga je, da bi za ovo providio.
nam iz Zadra: Vrli Hrvat i vrijedni sudbe
andolfo bi poslat na Orebić,
titamo !
Pišu
ni tajnik u Zadru, g. D.
da upravlja onim sudom.
Gospa od Karmena. Prekojučer se je obavila sve-
čanost Gospe od Karmena. U oči toga dana, po podne
obavila se je u istoj crkvi svečana večernja, a u mrak
bi rasvijetljena crkva i susjedne ulice. Na sami dan sve-
čanosti iz jutra redalo se je mnoštvo sv, Misa, a na 9%,
ur& započne svećana sv, Misa. Po podne na 6%
ro as se završi sv. -
slovom, Koli u jutro. toli po podne sudjelovali su sve-
čanosti pjevači Hrv. Pjev, Društva ,Gundulić“.
Pohvalno. Prigodom smrti g Toma Krile N, N,
položio je u fond. ,Hrv, Rwiničke Zadruge“ K 5.
Iz Grude (Konavle). Otrag nekoliko dana odijelio
se od nas poslije dva godišta službovanja g. Mato Sbi-
samo što je zasluga i čast učenici, već i gg. profesura
su anni. Hlo RIN o
ža e. k. Oružnički stražmeštar. I ako je službu ener-
gično vršio ipah je bio mirne ćudi, uzornoga ponaša-
nja na zadovoljstvo cijelog tamošnjeg pučanstva. Njegov
odlazak ožalostio je seljane. Bože daj da njegov zamje-
nik bude postupati njegovim stopama.
Dr. V. Lukšić, primarni liječnik okulista u Za-
će
grebu stići će u Dalmaciju dne 10 A za-
držati do 31 istog mj. Za operacije i konsul za
očne bolesti ostati će u Zadru 10-16; u Sibeniku
17 i 18; u Splitu 19-26; u Dubrovniku 26 81.
Prosvjeta.
Prof, Calisto Tadin:; Dott. A. Tresich Pavi-
cieh. Studio critico sul dramma ,Finis rei-
publicae,“ Mladi franjevac, koji je svršio svoje ma-
uke u Rimu i Parizu, koji je svojim lanjskim propo-
vijedima, u kojima je mjestu da opetuje ono što smo
i što ćemo sto puta još čuti po našim crkvama, vjerno
iznio moderno društvo i njegove proroke, te tim, a još
većma, kada se za ovo godišnjih svibanjskih pobožnosti
dotakao stanja u Hrvatskoj, svratio na sebe a .
zornost, nadalje auktor ,Evolucije misli u XIX. vije.
ku“, koje će djelo izaći prošireno i povećano, pošto je
prvo izdanje posve rasprodano; pisac uspjelih lite
portreta o Max Nordau, oTomaseu, o Zali, o Adelaidi
Ristori. 0 Saint Beuve i drugima — napisao je na ta-
lijanskom jeziku vrlo lijepu studiju 0 hrvatskom pje-
sniku Dr. Anti Tresić Pavičiću. poglavitim obzirom na
njegovo najljejiše djelo ,Finis reipublicae.“
Kako je ta studija, posvećena talijanskoj publici,
tako je njezin auktor nastojao, da našega ika što
simpatičnijim pr kaže. S toga nije štedio
mu je štovanje prama Tresiću i osobno prijateljstvo do-
šaptalo. I zbilja, da je s njim u dobrim odnošajima,
potvrgjuje nam to, što nam sam Tadin kaže, da mu je
Tresić prigodom boravka u Dubrovniku dao da
i druga dva dijela ,Finis reipublicae“, koja su još u ru-
kopisu (radi nevoljnih nakladnih naših prilika!) Tako
je Tadinu bilo moguće, da u svojoj ocjeni raspravlja
o čitavoj drami,
Kako se u svoje doba o ,Finis reipublicae“ u na-
šim listovima pisalo dosta, stoga mislim, da je posve
suvišno, da govorimo sada o njoj. Treba istaknuti, da
je Tadiu marljivo proučio tu dramu, pročitao sve, što se
u hrvatskim listovima iznijelo o njezinoj vrjednosti, te
prispodobio sa drugim djelima, što se bave Cesarov
osobom, i zgodno upleo mnijenja naših kritičara, na-
oseb Čedomila Jakše i Stjepana Miletića.
Tadinova je knjižica pisana lijepom i točnom ta-
lijanštinom, te će ju, koliko Talijani, toiiko svaki dru-
gi. koji bude imao sreću dobit ju u ruke ugodno i s na-
sladom pročitat,
I vanjska je oprema upravo sjajna i fina. Auktor
ju je dao tiskat vlastitom nakladom, ali samo u odre-
gjenom broju primjeraka.
Gospodarstvo.
Duh secskih zajmovnih na, Tako je naslov
brošuri što ju je prema načelima Guljelma Raiffeisena
na. isao Josip Bervaldi, župnik u Solinu. (Cijena je knji-
zi 20 para,, poštarinom 5 para više). Pisac ove kojige
vodi sam jednu zajmovnu blagajnu i to sa vrlo dobrim
uspjehom, pa se digao u obranu ove institucije na te-
melju svoga iskustva i na temelju studija Raiffeisenovih
načela. Čudno izgleda, da se već sada mora dizati ma
obranu ove u nas mlade institucije, ali pisac je bio
taknut na to u prvom redu člancima Don Frana Iva-
niševića, koji je prije par mjeseci počeo u ,Nar. Li-
stu“ zagovarati u mjesto zajmovnih blagajna u današ-
niem obliku t. zv. ,predjelne blagajne“. Pisac ističe u
prvom redu moralno znamenovanje Raiffeisenovih bla-
gajna i na tom moralnom osnovu vogjene blagajne mo-
gu i moraju prosperirati. Nekoje mane, koje su se do
sada pokazale kod blagajna imadu, kako to pisac do-
kazuje, svoj uzrok ne u samoj instituciji nego u zlo
shvaćenom i provagjanom duhu, u manama uprave. Pi-
sac je u prvom redu proti tome, da dobavljanje novaca
potrebnim članovima bude cilj, već ima da bude sred»
stvo za racijonalno gospodarenje i moralni popravak.
Pisac je za to proti velikim zajmovima, kao što i proti
tome, da budu zadruge velike. On preporuča male za-
druge u kojima je lakša kontrola. dato tako traži pisac
da se ne prime ili da se isključe iz zadruge svi ka-
matnici, t. j. oni koji uzajmljuju novce na velike ka-
mate, kao što i oni, koji su interesirani kod većih nov-
čanih zavoda. Razliku izmegju banke i
označuje pisac ovako: prva gleda da napravi dobar po-
sao a druga dobro djelo. Za to se i interesi obaju or-
ganizacija ne dadu složiti.
Vrlo je zanimivo i važno, što pisac govori 0 reor-
ganizaciji ,Hrv. poljodjelske banke“ u Zagrebu. Dosta
joj toga prigovara — dakako u najboljoj namjeri —
megju inim to, što daje previše i bez prave kontrole
zajmova pojedinim zadrugama, što osniva prevelike za-
druge i što si je i odviše skučila djelo! Pisac pred
laže, da banka u prvom redu protegne svoje poslovanje
i na sve druge bankovne poslove — a time će si po-
većati prihode i moći jeftinije davati novac, Nadalje
predlaže pisac da se osnuju okrajni savezi seoskih bla-
gajna, jer će ovako moći i banka lakše da vodi poslo-
ve preko saveza, nego izravno sa zadrngama. Pedeset
saveza za sve naše krajeve bilo bi dosta.
Ova je brošura u više vrlo zanimiva i
promišljeno pisana od iskusnoga čovjeka i prijatelja na-
roda, pa ju preporučamo isto tako onima, koji v-
ljaju postojećim blegajnama kao što i onima, koji se
bave organizovanjem našeg mladog udrugarskog pokre-
ta u opće.
JAVNA ZAHVALA.
Smatram dužnošću svoje najtoplije zahvalnosti, da
se javno zahvalim spasitelju moga sina, Dr.
Miletića Moj sin bio je pao u tešku plućnu bolest i
već je bila posvema izgubljena svaka nada da će osta-
ti na životu, Kad se dao na posao Dr. M
energijom i spretnošću. da je bolest počela kretati
bolje i moj sin bio spašen i nakon toga naskoro i
dravio posvema. Ne mogu dakle a da ne izrazim
topliju materinsku hvalu spasitelju života djeteta i
da s. VIRE DE svaku sreću “ nom
Roku vit. Mišetiću. Da vi;
Dubrovni! 1 M 1908.
Terezija ud. Lederer
Milan anović, odgovorni urednik.
piu Tiskara.
Objava.
C. k. naklada duhana u Risnu podijeliti će se pu-
r, 9741.
tem javnog nal nja.
moći će se voditi samo na njenom dosada-
njem mjestu ili u Vita kućama. '
Naklada duhana je za nabavu (duhana
e. k. Skladištu Duhana u Gružu i mora sada snabdije-
vati i 28 prodavača SNA na ga
a duhana skopćana je sa prodavaonicom;na
malo. Plasnik dućana obvezan je na biljegov-
pristojbine, te je obvezan sa
nin vrijednoća za
prodaju
U razdoblju od 1 Januara do 81
.
zeam KRENE". PONE.