,Le Nouvelliste“. (Lille), 6. lipnja 1903. Nemiri u Hrvatskoj. Pod ovim naslovom priobćuje se već prevedena brzojavka, koju je po ,Standard“-u doniela ,La Patrie“ u broju od 6. lipnja 1903. Tu istu brzojavku priobćuju istoga dana 41 EBelair“: (Montpellieur) i ,Le Petit Troyen (Troyes). x # . ,Phare de Port Said“, (Port Said), 6. lipnja 1903. Magjari i Hrvati. U staroj se Europi sa svih strana dižu | narodi i od vladi traže, da se uklone vjeko- vite nepravde. I manjim skupinama naroda i cielim narodima hoće se više pravednosti i slobode, Dok se Macedonija bori za neodvisnost, dok se u Italiji otvoreno radi proti Austriji, dok ova vlast (politička Rodica-Dodica) po- staje slabijom rad zahtjeva Ugarske, u isto | se vrieme Hrvati jadranskih obala dižu proti Ugarskoj. Protumagjarski pokret tako se u zadnje vrieme razširio po Hrvatskoj, da je trebalo proglasiti prieki sud u križevačkom | kotaru i poduzeti izvanredne mjere u Zagrebu, da se može održati red. Sudeći po nekom iz- vješću ,Pesti Naplo“-a u križevačkom bi ko- U Glogovnici je najprije počela buna, koju je izazvao ta- mošnji fanatični župnik, rekav narodu, da će Magjari Hrvatsku naprosto pripojiti Ugar- skoj. Odmah se počelo zvoniti u sva zvona, a težaci misleći, da je buknuo požar, dotr- čaše svi. Tad prirediše veliku narodnu skup- štinu, te ih govori tako oduševiše, da su se oboružali i htjeli navaliti na kolodvor. Sudac Trnski sa 4 oružnika pokuša im zakrčit put, ali se oružnici dadoše u bieg, a seljaci sudca svezaše, te je bio prisiljen obećati im, da će se odreći službe i da će im predati hrvatsku zastavu, koju je čuvao u uredu. Sudca za- tvoriše u svinjac, odkle ga vojnici sutradan oslobodiše. Takodjer sutradan četa težaka podje u Križevac, da im predstojnik preda zastavu, pak se zatim uputi u Bugovljevo, gdje je porušila dvorac ces. i kr. komornika Fodroczy-a. Ovoga prisiliše, da se svuče i da ih tako go predvodi sa hrvatskom zasta- vom u ruci u selo Bojakovac, gdje su navalili na obćinsku zgradu i izgorili javne listine, pa najposlije svezali načelnika. Magjari, koji taru morala biti prava buna. stanuju u Hrvatskoj, žive u najvećem strahu, | te strepe, bojeći se obćeg pokolja. Ministar predsjednik Szčll, koji je izprvice uvjeravao | zastupnike u parlamentu, da se nije ničega bojati, zadnjih je dana izjavio u liberalnom klubu, da je primio novih viesti, po kojima on smatra stanje u Hrvatskoj ozbiljnim. Na što se dakle tuže Hrvati? To se lahko može razabrati iz jednog poziva, pod- pisanog od 13 zastupnika hrvatske opozicije i upravljenog hrvatskom banu grofu Khuen- Hedervary-u. U tom se kaže, da su odnošaji Hrvatske i Ugarske uredjeni ugovorom na- godbenim izmedju ovih zemalja, a to je te- meljni zakon, Ovaj ugovor jasno dokazuje, da Hrvatska i Ugarska sačinjavaju državnu zajednicu i odredjuje, da kraljevina Hrvatska i slavonija sačinja političku narodnost s po- sebnim teritorijem. Magjari nasuprot sma- traju Hrvatsku i Ugarsku jednom državo, Magjarskom, Nagodba odredjuje, da je hr- vatski jezik jedini uredovni jezik u Hrvatskoj, a Ugarska nameće uporabu magjarskog i prou tome lrvatska vlada ne podiže odpora. Nagodba odredjuje, da se jedino hrvatska zastava može rabiti, dočim se sukrivnjom luvatske vlade ugarska zastava sve to više upotrebljuje u Hrvatskoj. Ustavna prava hr- vatskog naroda pogažena su ili nepravedno skučena. Tako je ukiuuta porota u tiskovnim prestupcima i nueodvisnost sudaca, bilo je stognuto pravo glasovanja i ukinuta prava sustajunja, te uništena sloboda štampe. Eko- nomički interesi Hrvatske žrtvovani su U gar- skoj. Bodeži mogu opet uzpostaviti red, ali ne mogu uništiti nezadovoljstvo. Treba dakle zabrani nezakonito plienjenje novina i neka , odredi, da se dignu magjarski nadpisi i za- stave. Ove su tužbe legalue, ali ipak nijesu | od jučer. Kako je pak to, da se nijesu po- digle, nego dandanas? Ugarska štampa kaže, da se glavni začetnici ovih nereda drže iza coulissa, i tuži neke osobe, koje su blizu | dvora, da podpiruju ovaj pokret, e da tako | | oslabe liberalnu ugarsku vladu. Szell je proti | ovom prosvjedovao u parlamentu, ali on nije. | nikoga uvjerio. Uzaludno je reći, da je ovo. | neistinito. Istina je to, da ban grof Khuen- Hedervati vrši pravu diktatoru. On je ušutkao štampu, plieneći sve listove i zatvarajuć ve- | liki broj kz vatskih novinara. On ne dopušta, | | da se vani'saznade nego ono, što se njemu | | čini, da jeidobro. Otvaraju se takodjer i pri- \ vatni listovi onih osoba, za koje se drži, da. su u dodirq sa pokretačima ovih nereda. Mir \se neće uzpostaviti prije, nego se udovolji. | pravednim zblitjevima. Hrvata. | \ * * I * ,Pasquino“. (Turin), 7. lipnja 1903. Na Balkanui u susjednim zemljama. \ | | (Na prvdm mjestu pod ovim naslovom | donosi ovaj heinoristički list sliku hrvatskoga | uznika. Ranjen graničar povijene ruke i du- | boko zamišljen isjedi u tamnici. Izpod slike | piše: | »Pokret u Hrvatskoj“. | — Ko bi bio rekao, da ćemo i mi po- | stati mučenici slobode . + . . hrvatske! | * i * * ,Les Dimanch&s“. (Paris), 7. lipnja 1903. Od više sedmica traju nemiri u Hrvat- skoj, pošto težkom mukom narod podnaša željeznu ruku Magjari. Najnovija je viest, da je četa nezadovoljnika iz samoborske oko- \lice poharala dvorac grofa Erdidy-a. U Za-| | grebu nemiri bijahu tako žestoki, da je jedan | hrvatski list tvrdio: broj je uapšenih u Za-. grebu preko 400, a u cieloj Hrvatskoj do 2000. Dalmatinski zastupnici odputovaše u _ | Beč, da u posebnoj audienciji obavieste cara | o dogodjajima. Nu audiencija bi uzkraćena | nagovorom g. Koerbera, pod izlikom, da se u Austriji ne smiju riešavati poslovi Hrvat- | ske. Dakle kako vidite, u Austriji Hrvati su | proti Magjarima, Magjari proti Austrijan- | cima: jednom riečju podpuni metež. | | | | | | | | Paul Marny | kJ | ,Triboulet“. (Paris), 7. lipnja 1903. | Austro-U (Izvadak). | Budimpeštanska vlada mora da se bori \i proti obstrukciji i proti nemirima u Hr- | vatskoj. Čini se, da ova buma i združenje \sila toli dugo razciepanih očito odaje težnju | za osnovanjem neodvisne južno-slovjenske dr- \žave. Silno je nezadovoljstvo Hrvata proti | Magjarskoj; predbacuje se Magjarima, da s Hrvatskom postupaju kao s vazalnom drža- vom, Hrvatska deputacija u budimpeštanskom parlamentu igra nevoljnu ulogu, a regniko- \larna delegacija lišena je svakog prava. Ako je Hrvatska težkom mukom privolila, da 45%, \svojih dohodaka zadrži za svoje potrebe, a 55%, da dade za zajedničke poslove, kako se | može očekivati, da snosi nove žrtve? Ugarsko- | hrvatskom antagonizmu treba nadodati nepri- | \jateljstvo izmedju Austrije i Ugarske, koje | svaki dan to jače i očitije izbija na javu. Uz. ito se zgrada trojnoga saveza iz temelja trese | pod udarcima narodne srčbe, te će domalo | ito djelo Bismarka i Crispia biti pukom uspo- | menom prošlosti; dogodjaji, koji se sada zbi- vaju u Italiji i u Hrvatskoj, to najbolje do- kazuju. | | Georges-Liergievitch de Rosencrantz. * * * ,Paris-Nouvelles“. (Paris), 8. lipnja 1903. Hrvatske stvari. Magjaronska većina zagrebačkoga sa- “bora držala je u prisutnosti banovoj plenarnu “sjednicu, u kojoj je razpravljala o sadašnjem položaju u zemlji, | Stvorena je rezolucija, u kojoj vladina i | skom deputacijom da odredi doprinos Hr- vatske za troškove zajedničke s Ugarskom. * * x* ll Pungolo“. (Napulj), 8. lipnja 1903. Pokret u Hrvatskoj. Hrvatska i papa. Brzojavljaju iz Beča 7. lipnja: U kragovima ovdješnjeg višeg svećen- stva potvrdjuje se vijest, donešena od , Novoga Lista“ u pogledu dopisa, što bi ga grof Szćeheny, austro-ugarski poslanik u Vatikanu, bio upravio kardinalu Rampolli. Spomenutim dopisom austro-ugarska vlada osvadja hrvat- | ske biskupe Posilovića, Strossmarera, Stad- lera i uobće hrvatsko svećenstvo kao podupi- ratele pokreta, te traži posredovanje Sv. | Stolice. Poziv Posilovića u Rim obrazložen je. istim dopisom. Uvjeravaju pak, da je Posi- lović mogao dokazati netemeljitost ove osvade. Jedan drugi prešni predlog. Brzojavljaju iz Beča 6. lipnja: Hrvatski _i_ slovenski Reichsrathu nijesu se ni najmanje zadovoljili odgovorom ininistra predsjednika Koerbera, na pitanje o odnošajima u Hrvatskoj, pače drže, da su netemeljiti ministrovi navodi o uzrocima, zbog kojih isti zastupnici ne bijahu primljeni od cara. Stoga odlučiše postaviii još jedan prešni predlog G nemirima u Hr- vatskoj, obtužujuć hrvatsku vladu, da neza- konito otvara listove i obustavlja brzojave, čime biva povriedjena listovna tajna. Prešnost predloga obrazložiti će Borčić i Biankini (Hrvati), Povše (Slovenac), te He- rold i Kramarž (Cesi). Namisao promicatelja prešnog predloga jest, da potaknu Reichsrath, e bi izrazio sućut Hrvatima. Osvada za uvredu Veličanstva. Brzojavljaju iz Beča 7. lipnja. Neki dan je brzojav samo natuknuo, da su uapšena dva Hrvata u Dalmaciji i to neki Vuletin i Ivan Perković. Danas, i ako se vlasti u Dalmaciji o tom ni najmanje, ne , izjavljuju, htijuć stvar držati tajnom, ipak |po privatnim listovima iz Splita doznajemo | neke potankosti, Pozitivno je, da su spomenuta dva Hr- vata bila uapšena rad velike izdaje i da su pod oružanom pratnjom okovani dovedeni u zatvor. Vuletin je sa više drugova učestvovao meetingu, držanu u Splitu, i u koliko se po već upućenoj iztrazi doznaje, on i družina bili su došli oružani samokresima. Policija | \je cielu noć obavljala premetačinu u stanu Vuletina i našla je oružja, te je zaplienila mnoge kompromitentne spise. Neki pak od ovih privatnih listova jav- ljaju, da se pogovara o velikoj uroti hrvat. skih patriota; drugi pak mnatucaju o uroti proti banu Khuen-Hedervary-u, njegovu sa- vjetniku Stjepanu Erdody-u i proti odjeluom predstojniku Krajesovicsu, Urota kanda se razširila i medju Hrva- tima u Bosni; kućne premetačine, što se ovih dana obaviše u Sarajevu kod nekih Hrvata, po svoj prilici su u savezu sa urotom u Splitu. O Perkoviću isti privatni listovi javljaju samo to, da je i on obtužen radi veleizdaje, što je noću priljepljivao revolucionarne oglase, * x pAlto Adige“, (Trento), 9. lipnja 1903. Nemiri u Hrvatskoj. Sumnjiv požar. Zagreb, 7. lipnja. Jučer pojavio se na Sajmištu požar, koji se brzo proširio i uništio daščare, što se za vrieme sajma upotrebljavaju kao du- “čani. Pogovara se, da je vatra bila podmet- nuta, da se kroz to vrieme uzmogne lakše prirediti demonštraciju u drugom dielu grada, Iztraga, koja je zametnuta, dokazat će, koliko je istine u ovim glasinama, Sastanak narodne stranke u Hrvatskoj. Zagreb, 7. lipnja. Klub narodne stranke obdržavao je kon« hrvatski narod zadovoljiti i prva je stvar, stranka odlučuje odbiti svaki pokušaj, učinjen ferenciju, kojoj je učestvovao ban i ministar da. vlada zapovjedi, da se štuju zakoni, koje ona ima čuvati. Podpisani zastupnici | zalitievaju ovo tri glavne stvari: da ban na- redi svojim podredjenima, neka ne zabranjuju skupštine, koje su po zakonu sazvane; neka \u Hrvatskoj ili vani, da se uzdrmaju državo- pravni odnosi, koji vežu Hrvatsku uz krunu (86. Stjepana. | Rezolucija odobrava na dalje rad hr- vatske deputacije, koja ima zajedno s ugar- COseh. Iza dugog pretresanja zaključeno je, da će se narodna stranka, stojeći ne ugovoru sklopljenu izmedju Hrvatske i Ugarske, opri- jeti svakom pokušaju, koji bi ciljao, da uz- druma obstojeći vez izmedju zemalja krune zastupnici u Sv. Stjepana. Istodobno osudjuje se agitacija \i izvrtanje činjenica, s kojima se hoće po- mutiti dobre odnošaje sa Ugarskom, te se izrazuje podpuno pouzdanje banu. Pogibelj Jugoslavenstva — opomena s nje- | mačke strane. Beč, 7. lipnja. »Oesterreichisehe Zeitung“ upozoruje ina pogibelj jugoslavenstva i doznaje, da su već ugledne i uplivne ličnosti sastavile komitet, kojemu je cilj uzdržati živu agita- cija za veliko- hrvatske aspiracije i gojiti lju- ibav i slogu medju Hrvatima, Srbima i Slo- vencima. Program komiteta ide za tia, da stvori jaku i jedinstvenu skupinu svih južnih Slavena, koja bi obuhvatala Hrvatsku, Sla- voniju i Dalmaciju. + * * ,Lo Journal des Debats“, (Paris), 9. | lipnja 1903. $ Austro-Ugarska. (Naš osobiti dopis.) | Budimpešta, 5. lipnja. | Kad vlastita kuća gori, tad nemaš vre- | mena, da se susjedovom baviš. To je, što se kod nas dogadja. Ovdjašnje žalostno. parla- | mentarno stanje prieči publici, da se bavi sa \velikim nesliirima u Hrvatskoj i neredima, koji sli'e formalnoj buni i rastu od dana do | dama. Opozicija u Ugarskoj nastoji, da svim | silama sruši zajedničku vojsku i stvori na- | rodnu, pravu magjarsku vojsku. Već bi im \neredi u Hrvatskoj morali pokazivati, da ugarska vojska ne bi u ničem odgovarala ideji narodne vojske. Pošto magjarski eleme- k ne sačinjava većinu naroda, koji stanuju \u zemljama krune Sv. Stjepana, tako se voj- |nici hrvatske, srbske, rumunjske, njemačke i \slovačke narodnosti u novoj ugarskoj vo sci i. bi mogli oduševiti izključivo za magjarsku domovinu. Opozicija u svojoj tvrdokornosti \me razumije, ili ne će da razumije pogibelj, ' koja prieti u buduće, ako se rieše one sveze, \koje spajaju Ugarsku s Austrijom, osobito \ zajednička vojska; ona voli propast domo- vine, nego da se okani svojih utopija. Mi- | slilo se pako, da opozicija, videći bezkorist- nost svojih nastojanja, ne će dalje uztrajati u borbi, koja se više ni ne vodi proti vojnim zakonima, nego proti samim, parlamentarnim institucijama. Ali uzprkos tomu, da su od mjesec dana radi obstrukcije obustavljeni ustavni zakoni; ministarstvo obavlja državne poslove bez parlamentarne potvrde. Ministar je predsjednik sa svoje strane svečano izjavio u gospodskoj kući, da se on ne će latit nikad silovitih sredstava, da promieni ovo stanje. | Posljedica ove borbe bit će ta, da će | Ugarska izgubiti onaj prestiž, što ga je do sad uživala, jer je sa Englezkom bila naj- ustavnija zemlja. Taj je prestiž Ugarske mnogo utjecao u zajedničkim poslovima radi nesloge narodnosti u Austriji. Hrvati su se olirabrili i okoristili neslogom, koja vlada u Budimpešti i podigli svoje tužbe, da se do- mognu svojih prava, pa se pri tom služe si- lovitim sredstvima. Zna se, da svećenstvo igra i da je uviek igralo veliku ulogu u hrvatskom po- kretu, pa su nam dobro poznata imena bi- skupa Strossmayera i nadbiskupa Stadlera u Sarajevu, koji se više puta spominju u no- vinskim člancima, pa za to treba, da ih se i ovdje sjetimo. ,Novi List“, koji izlazi ma Rieci, tvrdi, da se ugarska vlada pritužila kod Mardinala Rampolle radi nemira u Hr- vatskoj, za koje čini svećenstvo odgovornim. Ugarska bi vlada htjela, da Vatikan opomene hrvatske svećenike, neka se ne upliću u politička pitanja i neka se posvete samo vjerskim dužnostima. Po ovom bi listu papa bio pozvao u Rim zagrebačkog nadbiskupa Posilovića, koji ga je kod saslušanja uvjera- vao, da se uzrok neredima ima tražiti u po- litičkoj administraciji Hrvatske tako, da bi prvi korak za umirenje imao biti uklonjenje grofa Khuen-Hedervary-a s banske stolice. Kaše se, da je papa odbio posredovanje, što bi značilo, da je sklon Hrvatima, U ovim olicioznim krugovima formalno se dementira ova viest sa samog razloga, što se slični pred- govori vode sa strane ministarstva izvanjskih posala, a ne preko ugarsko ili austrijske vlade.