a
Pio X.

Na 4. ov. mj., petog dana konklava i šestog uza-
ludnog biranja, napokon se kardinalski zbor složio 1
izabrao sa potrebne dvije trećine glasova Josipa Sarto,
dosadašnjeg patrijarhu Venecije, koji je pridjenuo sebi
novo ime — Pio X. Izmegju imena kandidata za Pe-
trovu stolicu — papabilš —  Sartovo je ime stajalo
tek u drugom redu.

Giuseppe Sarto rodio se 2. juna 1885. u  Riese,
trevizanske biskupije. Iza svojih sjemenišnih nauka u
Trevisu i Padovi; iza kako je bio župnikom u raznim
malim mjestima mletačke; posta 1884. biskupom Man-
tue. Za to je mjesto imao zahvalit štitniku. prijatelju
svome kardinalu Parochi, čiji je i naslijednik bio. God.
1893. postane patrijarhom Venecije i kardinalom. Dugo
je vrijeme prošlo, dok mu je tadašnja vlada podijelila
Exequatur. To je bilo napereno protiv Rimske Kurije,
koja ne priznavaše vladi pravo, da bira patrijarke od
Venecije.

Sarto je k6 i Gotti od vrlo niska i siromašna
roda. Po raznim mjestancima živi toliko njegove braće
i rodbine, koji su prepukli siromasi. Do pred malo
vremena živjela je & njim majka i tri neudate sestre.

je s današnjim kraljem Viktorom Emanue-
lem III. osobno poznat. Kada je pokojni kralj Umberto,
malo iza usioličenja novog patrijarke došao u Veneciju,
ovaj mu je priredio službeni doček. To je učinio, bez
naputaka Vatikana, koji mu je — kako se kaže —
svjetovao bio protivno,

I kraljicom Margaritom se Sarto, kao kardinal
bio osobno upoznao, za njenog boravka u Mlecima. U
ovim odnošajim s kojim se Sarto uvijek gledao, da ne
prevrši mjeru, izmegju sadašnjeg pape i talijanske vla-
dajuće kuće, mnogi hoće da vide bar neko buduće sbli-
ženje izmegju Vatikana i Kvirinala. Hoće li Pio X.
povući Non expedit i dozvolit katolicima Italije
pristup u Montecitcrio?

Dosadašnji patrijarha je živio dosle osamljeno i
povučeno, ne poznavajuć i ne poznat svijetu mnogo u
svojoj Veneciji, te mu tu osamljenost neće biti teško
zamijeniti vatinskim sužanjstvom.

Mons. Mazzi je na 11%, ure sa vatikanske lože
navijestio silnom mnoštvu svijeta, da je Papom izabran
kardind Sarto, koji je uzeo ime Pio X.

Vojska u Vatikanu odmah mu je pokazala suve-
renske počasti.

Svijet je velikim veseljem primio vijest, te prire-
dio burnu, oduševljenu ovaciju. Papa Pio X. je na 12.10
ura sa unmutrašnjega balkona bazilike podijelio papski
blagoslov, na što je opet priregjena ovacija vanrednim
entuziazmom.

Zadnje , Jedinstvo“ piše izmegju ostalog: ,0d jed-
noga uglednog svećenika pak, koji se dva puta razgo-
varao s kardinalom Sarto, jednom i o crkvenom pita-
nju kod Hrvata, slušali smo gdje ga opisuje kao vrlo
prijatna izgleda, vesela izraza, uvijek raspoložena. Da
je energičan, a vanredno pobožan. Osobito ga voljela
sirotinja, jer je slovio kao najdarežljiviji megju kardi-
nalima. Napisao je više djela, od zamašne vrijednosti.
Mnogo je simpatisao Rampolli; a u doba Jeronimskog
pitanja, jednom se prilikom izrazio, da nije opravdano
ondašnje raspoloženje Hrvata, jer da stvari stoje drug-
čije i da će se Hrvati o tom uvjeriti. Tad se je nešto
malo govorilo i o glagoljici. Kardinala Sarto bile su
ove riječi: ,Mi vam je nećemo sužiti, vi ćete je pro-
širiti.“

Primjećujemo, da su se ovako razgovarali na pu-
tu iz Mletaka put Rima.

Kardino Sarto, patrijarh Mletački, danas 6v. O
Papa Pijo X., u Mlecima je vanredno popularan, Puk
ge, što riječ, obožava.

Dobro je vigjen u Kvirinalu, a više puta se sa
pok. kraljem Umbertom i današnjim Viktorom vozio u
gondoli po Mlecima.

Veliki je prijatelj Slavena, a bio je više prijatelj,
nego zaštitnik našega Parčića. Ovo će danas mnogima
izgledati nova, al' je ovako. Kad se ono u svoje doba
toliko radilo proti našem Parčiću, radi misala glago-
ljačkih, kod Sarta je našao potpore moralno, pa jednom
i materijalne“,

GLK LISE OC COOOOO

Iz novina

Petar o Hrvatskoj i Srbima. Ugledna osoba ša-
“ iz Beograda : Mogu Vas izvijestiti, da se je ovih
varao kralj Petar a nekim političarem, koji se bavi i
pitanjem. Kralj se izrazio: Srbija i Srbi u
utjecati na odnose Srba i Hrvata u troje-
nutrašnja stvar, ali ja ne mogu ni da shva-
Vidim da se jedni i drugi rado bave veli-

pz
if:

i

i

|
ili

š
g

i
g

3?
j
l

sižili
iti

Bes
i
:
5
f
ž
:

i

. To vrijedi i

radi zastave, što je ištu Srbi, ta nije
narodna, Patrijašijska, kad se doseliše ona-
konfesionalnih škola i ćirilskog pismena, pe bi smje-
biti spora, dok je ćirilica slavensko pismo, a hoće li oni da
srpskim, kao Hrvati hrvatskim, sve je to opet
» i Srbi imaju mnogo posla ca svome domu, pa
da se svagjaju & sa nešto, što nije njihovo i u
erodavni, jer kad se pravdaju zbog Bosne i Her-
lju se kako ih niko nije pitao kad su Turci u
kad je nastupila okupacija, kao što ih neće

poslje

1

#
H

8
ž

pri
E
ls

:

i

u
Eli

ni
će

in
:

s
z

i

li

i

f

)

:
i

Srbi, da mi rečemo, da u Bosni i Hercegovini ne ima Hrvata ?
Da to mi i rečemo, tristošesdeset tisuća grla bi se:diglo da nam
doviknu da smo isdajice, a to srpskoj ideji De bi ni najmanje
hasnilo. Uvjereni smo pače da bi to bilo najuspješnije srestvo
da preko po milijona muslimana stanu vikati, zajedno sa onim
prvima, da smo izdajice, i da ih turamo pod srpski jaram. Či-
niće se to nemoguće, a mi bismo se okladili za glavu na rame-
nu, da bi svi muslimani i onim časom prionuli uz hr
vatsku ideju, čim bi Bosns i Hercegovina pale pod
Srbiju, ko što bi postali Srbi, da dogju pod Hr.
vatsku.

Drugo : Žele li braća Srbi, da mi Hrvati rečemo, da Bo-
sna nije nikada sačinjavala čest hrvatske države, ni u cijelini,
ni djelomice? Šta bi to hasnilo kozati, kad još imade dosta
atlasa na kojima piše u sjevernoj Bosni: Croazia turca ? Bismo
li tim mi uništili sve historijske dokumente?

. , Treće: Da se Hrvati odreku Bosne i Hercegovine Srbima
u prilog, bi li Bosna i Hercegovina bile utjelovljene Srbiji? Ne-
ka nam na to odgovore srpski političari, i neka odgovore, da
li Hrvati priječe okupaciju Bosne i Hercegovinej sa
strane Srbije i Crnegore.

Mi ne možemo nego opetovati, da to nije put koji do slo-
ge vodi. Taj put krije u sebi klicu vječnoga razdora. Taj put ne
može nego peoštrivati srpsko-hrvatski spor. Stoji jedna velika
činjenica : Srbija bez Bosne nije ništa ; ali stoji i druga činje-
nica: Hrvatska bez Bosne nije ništa! Stoji i treća činjenica :
Srbija sa svom Bosnom bez Hrvatske i Slavonije, pije ništa; a
Hrvatska-Slavonija bez Bosne i Srbije, takogjer je ništa U
kratko, ko se stavlja na temelj diobe, stavlja se na
temelj ne samo vječne rasmirice, i kukavne sitne
politike, nego na temelj rata. Da Srbi traže, osim Bosne,
i Dalmaciju i Hrvatsku i Slavoniju, da od njih stvore državni
savez, našli bi mnogo prije megju Hrvatima i Slovencima pri-
staša, nego tražeć da se Hrvati odreku Bosne i Hercegovine.
Ko se postavlja na tako usko stanovište, radi samo u prilog Niem-
cima, Magjarima i Talijanima, priprema megju Srbima i Hrva-
tima rat za buduća vremena. Ko želi slogu, neka prije uguši
u sebi tajne primisli separatizma i egemonije, neka se postavi
na čisto stanovište posvudne ravnopravnosti i zajedničke budu-
6oosti; neka ne misli na odregjene granice izmegju Srbije i Hr-
vatske, jer granica ima u sebi inherentan pojam ra.
ta i vječnog razdora. Dok se ne uzvinemo do pojma po-
svudne ravnopravnosti, bolje je da i ne govorismo o slozi, jer
takim govorima sijaćemo samo razdor i mržnju, o žnjeti ćemo
svi skupa poraz i zator,

—

Postalia.

LII.

Pošto smo pak uvjereni, da će italo-germanska
gospoda na poštarskom Olimpu u Zadru slijediti i u
buduće dosadašnjim stopama i da zaista ne će svojom
voljom popravili sve nezakonitosti i zloporabe, što do-
sad navedosmo i što još kanimo navesti, samo zato, jer
ih mi iznosimo na javnost, molimo časnu gospodu za-
stupnike, da se zauzmu, e da se te zloporabe i neza-
konitosti, u interesu hrvatskih stranaka, poštarsko-
brzojavnog osoblja, a i iste poštarsko brzojavne službe,
uklone čim prije, kao što su se njihovim zauzimanjem
uklonili zloglasni fermani g. Tocilja i g. Klima; a kad
se sve to ukloni, onda tekar neka vjeruju uvjerava-
njima o nevinosti, nepristranosti i čistoj savjesti glede
hrvatskog jezika te italo germanske gospode !

Inače će sva dosadašnja pisanija za hrvatski jezik
na pošti i brzojavu i za pravo i pravicu uroditi jedi-
nim plodom, da će hrvatski jezik i hrvatsko poštarsko
brzojavno osoblje biti gore progonjeno, nego li je to
bilo do sad, a prve žrtve bit će oni nevini činovnici,
o kojima gromovnici na Olimpu samo za to sumnjaju,
da iznose na javnost kroz novine, sve što gromovnici
rade proti hrvatskom jeziku, jer ti čestiti Hrvati upo-
trebljavaju u uredu, kao što je njihova sveta dužnost,
samo svoj mili i slatki materinski jezik, jezik hrvatski,
Ove činovnike hrvatski narod, a u prvom redu njegovi
zastupnici ne bi nipošto imali pustit na milost i nemi-
lost italo-germanske gospode na poštarskom Olimpu u
Zadru, koja im i tako odavna o glavi radi.

Tim više, da ove retke ne piše nikakav činovnik,
nego slobodni i neodvisni gragjanin, koji se žrtvovao,
pa je ,Postaliu“ dobro proučio, vidiv sve nerede i ne-
pravde, pak ih zato svemu narodu pred oči iznio, a za
to jamčim mojom poštenom riječi, kao i zato da nika-
kav činovnik niti zna za ovu pisamju, niti vidi rukopis,
prije nego se tiska, osim mene, časnog g. urednika ovog
uglednog lista, (koji mi dragovoljno svoje stupce ustupa
na čemu mu lijepa hvala), i dotičnog slagara.

LIH.

 

Ne piše se ovo i iznosi na javnost ni od obijesti
ni od šale, ni od zabave ni iz mržnje proti ikome,
već samo da se ukloni zulum, te odavna vlada na pošti
i brzojavu u Dalmaciji proti načim činovnicima i po-
služnicima i proti hrvatskom jeziku, a i to u interesu
hrvatskog naroda i poštarsko-brzojavne službe, pa smo
uvjereni, da će to svaki pošteni čovjek i svaki pravi
Hrvat odobriti. Ne pišemo iz mržnje proti osobam a,
nego iz načela: ne pišemo ,personalia“, nego »postalia“,

A Vama italo germanska gospodo na poštarskom
Olimpu u Zadru, evo široko polje i lijepa prigoda, da
pokažete djelom, da ne radite proti hrvatskom jezi' u,
ni proti hrvatskom narodu, da pokažete djelom toli

"| hvaljenu Vašu nepristranost i čistu savijest glede hr-
. | vatskog jezika !

Maknite se! Hrvatski narod, upamtite, nije u.Dal-
maciji simo za to, da ga vrijegjate i da na njegovu

| Stetu i sramotu zlorabite Vlast, te Vam je daje već

da ga pošteno služite, kako Vas on svojim žuljevima
pošteno plaća!
LIV.

Kad smo predočil, kakovo je u jezičnom pogledu
poštarsko-brzojavno osoblje i kako su svi zakoni, p&uke
i službene knjige u opće, iz kojih to osoblje ima da
uči, a koje mu opet svakidano trebuju, samo na nje
mačkom ili na talijanskom jeziku, kao što i ministar-
stveni Naredbeni List, da vidimo sada, je li se to ba-

" [rem na drugi način popravilo, da vidimo naime na ko-

jem se jeziku drže predavanja na tečajima za usposob-
ljenje tog osoblja.

Kako je poznato, svaki poštarski vježbenik iza
propisane prakse i uopće svaki kandidat na mjesto
poštarskog pomoćnika (XI. razred), dakle i službeni
potčasnici sa činovničkom svjedodžbom ill časnici, te
žele stupiti u poštarsko-brzojavnu službu, moraju  po-
hagjati šestmjesečni tečaj, koji se svake godine drži
pri Ravnateljstvu Pošta i Brzojava u Zadru, a zatim
položiti prometni ispit (Verkehrsprafung), biva ispit,

 

koji mu treba, da postane poštarskim pomoćnikom.

 

Na ovom tečaju, osim svega onoga, što se odnosi
na poštarskom i na brzojavnu službu, na komunikacije
i ma tehnički dio brzojava i na činovništvo, dakle osim
strukovnih predmeta, uči se još i statistika, te fizika,
u koliko se odnosi na brzojav (o magnetizmu, statičnoj
i dinamičnoj munjevnosti opširno), pak prometna geo-
grafija, francuski jezik, ustroj pošte i brzojava, državni
ustav i ustroj hapsburške Monarhije i svih država na
svijetu i još njeko malenkosti.

Kao docente na tom tečaja odregjuje Ravnatelj-
stvo Pošta i Brzojava u Zadrn administrativne, tehnič-
ke i prometne činovnike, koji su za to naravno i pla-
ćeni, a to je — barem tako zli ezici govore — uzrok,
da su ti docenti uvijek talijanci , puro sangne“.

Kroz vrijeme tečaja pojedini docenti ispituju kan-
didate i iza svršenog predavanja dotičnog predmeta,
izvijeste o ispatku Ravnateljstvo, što ima njeki upliv i
na odluku ispitne komisije pri glavnom ispitu

Svakom kandidatu iza svršenog tečaja Ravnatelj-
stvo Pošta i Brzojava ispusti oduosnu svjedodžbu, i to
— promislite i čudom se čudite! -- u hrvatskoj Dal-
maciji Hrvatima činovnicima na njemačkom jeziku!

LV.

Poštarski vježbenici i uo; će kandidati iz Dalma-
cije, koji pohagjaju taj tečaj. svršili su svi hrvatske
škole izuzev rijetkog kakvog zadranina, a to -- kako
je poznato — jer su u Dalmacii sve pučke. i srednje
škole hrvatske još od nazai 20 godina, izuzevši samo
talijansku pučku školu, gimnaziju i nižu realku u Zadru.

Kad se na to promisli i kad se znade, da dotična
ministarstvena naredba, koja ustanovljuje spomenuti
tečaj i program prometnih ispita. a uopće nikakova na-
redba (M. N. L. br. 53. g. 1887 i br. 78 god. 1897)
ne odregjuje. u kojem se jeziku imadu držati preda-
vanja na tom tečaju, već je to pušteno uvigjavnosti po-
jedinih Ravnateljstva Pošta i Brzojava, *%a se naime
predavanja drže na onom jeziku, na kojem se kandi-
dati mogu najlakše i najbolje usposobiti, iole zdrava
pamet mora zaključiti, da se predavanja na poštarsko-
brzojavnom tečaju u Zadru drže na onom jeziku, ma
kome su svi vježbenici odnosno kandidati, ili barem
ogromna većina istih, svršili nauke i koji najbolje znaju,
dakle na jeziku hrvatskome.

Do tog se zaključka mora tim prije doći, kad se
znade, da su sve knjige, te se na tečaju upotrebljavaju,
odnosno koje služe za pripraviti se za prometni ispit
samo na njemačkom jeziku, koji jezik ne samo što vjež-
benici u Dalmaciji po nijednom propisu ni zakonu ni-
jesu dužni znati, ali koji ogromna većina zbilja i ne
zna; i kad se znade, da taj tečaj nije najposlije ništa
drugo, već strukovna škola za usposobljenje državnih
poštarsko-brzojavnih činovnika, čiji bi naukovni jezik
po najprimitivnijem načelu pedagogije imao biti onaj,
koji učenici najbolje razumiju: u korektnom slučaju
dakle samo hrvatski.

(Slijedi). Dubrovčanin.

 

Sedmični pregled.

Afora korupcije u Ugarskoj. U subotu se sastalo
iztražno parlamentarno povjerenstvo, da izpita Pappovu
aferu i da sasluša glavne krivce korupcije,

Najprije je preslušan riječki guverner Ladislav
Szapary, koji nije htio da odgovara, tako da se od nje -
ga nije moglo dobiti nikakva pozitivna odgovora. Posli-
je grofa Szapary-a preslušan je barun Kaas, koji veli,
da je čuo više puta govoriti o sistematičnim pokušaji-
ma korupcije i da je grof Szapary, koji je megju osta-
lima imao da posluži toj korupciji, izčekivao, da će
za uzvrat biti imenovan ministrom trgovine.
Kaas izjavlja nadalje, da je govorio i sa Szelesom, vo-
gjom socialista, s kojima je grof Szapary htio da stupi
u pregovore, obećavajuć im, da će se dići Perczelove
naredbe, protivne socialistima, te da je saznao, da se
je naumilo potrošiti 300.000 kr. da se potkupi petna-
est zastupnika. Kaas nije vidijo listine sa imenima i
zato ne može dati o tome potankosti. Na to je preslu-
šunje prekinuto i nastavljeno poslije podne. Preslušan
je najprije bivši zastupnik liberalne stranke Vossi, ure-
dnik ,Budapesti Napl6-a“ koji je pripovjedio, da se je
neki Hartstein, obratio najprije ma odgovorna urednika,
a zatim na njega samoga s molbom, neka list prestane
pisati u prilog obstrukciji, obećavajuć za uzvrat pret-
platu na jednu do dvije tisuće brojeva, što odgovara
svoti od 26. odnosno 52. tisuće kruna. Povrh toga sa-
stavilo bi se jedno društvo, koje bi nabavilo više dio-
nica lista od 100. i 200, kruna; još se je zastupniku
Vossi u pismenim putem javilo, da će mu se poplatiti
svi njegovi dugovi. Ali svi ovi predlozi bili su odbiveni.
Svjedok barun Kaas posjeduje i jedno pismo neke go-
spogje, koja je putem po željeznici razgovarala sa odjel-
nim pretstojnikom Daranyem, bratom ministra za po-
ljodjelstvo, koji je pripovjedao, da će dobrzo opstruk-
cija prestati, jer da su kupljeni vogje opstrukcionisti-
čke stranke, a Darany da je još nadodao: šteta, te se
je imalo toliko čekati, da se učini šutjeti ove zastupni-
ke, davši im novaca.

Preslušan je i grof Teleki, šurjak ministra-pret-
sjednika grofa Khuen-Hedervary-a koji izjavlja, da ne
pozna niti je ikada vidio agenta Hartsteina, a zatim
novinar Ladislav Szeles, koji pripovjeda, da je puno
godina bio prijatelj Dienesov i kad je ovaj ovo zad-
njih dana htio da otputuje zapitao ga za razlog, pa mu
je nakou dugog nećkanja konačno i kazao, da njegovo
otputovanje stoji u savezu sa političkom korupcijom,
koja se je zasnovala, da se ušutka opstrakcioniste. U tu
korupciju da ga ulaze grof Nikola Banffy i grof Sza-
pary, a o njoj da bi morao znati i grof Khuen, to vi-
še, što je rekao, da je Pappova korupcija za njega po-
sve drugotna stvar, a glavno mu je, da se riješi Pavla
Nessi-a.

Istog je dana u istražnom povjerenstvu rekao
Olay, da ima dokaza, te je ministar pretsjednik radio
u suglasju sa grofom Szaparyem i da je podmićeno
nekoliko zastupnika. Ne bude li grof Khuen dao od-
mah ostavku, onda će on dokazati, kako je postupanje
ministra pretajednika inkompatibilno sa službom, koju
vrši i bez ikakve milosti iznijeti će dokazala pred ko-
misiju. On ima u svojim rukama pozitivnih data, da

 

 

opravda svoju optužbu. Grof Andrassy opaža, da
koretno ne iznijeti sada ova data pred povjerenst
koje je izabrano prihvatom svih stranaka. Isto tako ;
zivaju Olaya i drugi političari, pa i sam P I
izagje vanka s dokazima pred povjerenstvo, ali on nes
će nikako da to učini.

Grof Ladislav Szapary odputovao it Budimpešt,,
da poduzme dugo putovanje po svijetu. Njegovo du.
ševno stanje da je vrlo uzrujano, što je najbolje poka.
zao na istrazi pred povjerenstvom u subotu.
daju, da je tada više puta konvulsivno plakao, & nje.
govo se tijelo silno treslo.

Civilni adlatus Kučera odlazi. Civilni adlatus ,
Sarajevu barun Kučera odlazi sa svoga mjesta. Nje
gov odstup smatra se uspjehom i pobjedom nadbiskup,
Stadlera, s kojim je upravo Kučera stajao u maj.
žešćem diplomatskom dvoboju. Kučera je osobito po.
dupirao muslimanski elemenat u Bosni, te se ima m.
ročito njemu pripisati, da Muslimani u sarajevskom
gradskom zastupstvu vode glavnu riječ. U tom je prav.
cu izdašno podupirao politiku pok. Kallay-a, koja se je
na muslimanski elemenat oslanjala. Osim Muslimana
ne žali za Kučerom niko. Kučera je porazprodao, svo.
je pokućstvo kola i konje te će po svoj prilici već u
rujnu ostaviti Sarajevo, a valjda neće primiti više nika.
kve službe, Kao nasljednici njegovi spominju se odjelni
predstojnik R. pl. Horovitz i barun Benko.

Jezik poljski i češki u vojsci. Borba Magjara z4
magjarski jezik u vojsci ne ostaje bez utjecaja i na a.
ustrijske Poljake. Krakovski ,Glas Narodu“ pripominje
kako je ,Kolo poljsko“ u svom prvotnom programu
tražilo poljski jezik za galicijsko oružništvo i domo.
branstvo. Taj poljski zahtjev podupirao je od austrijskih
državnika jedini grof Belcredi, koji je tražio za Čehe i
Poljake ista prava, koja su dana g. 1867. Magjarima.
Kasnije je grof Andrassy obećavao ,Kolu poljskomu“,
da će podupirati njegov zahtjev, da jezikom galicijsko-
ga oružništva bude poljski jezik. Ali nije održao riječi,
S tim zahtjevom treba na novo istupiti, jer odgovara
gospodarskim, društvenim i političkim potrebama zem-
lje. Zgodan će čas za taj zahtjev biti u jesen, kad vls-
da podnese svoju vojnu osnovu, ,Kolo poljsko“ upo-
trebit će sva sredstva, da se ispuni taj poljski zahtjev,

»Nar. Listy“ pako donijeli su prije nekoliko da.
ua članak u kome odlučno izjavljuju, da sve ono što bi
se udovoljilo Magjarima u vojsci mora se udovoljiti i
drugim historijskim narodima u monarhiji, t. j. Česima
i Poljacima. Ako u istinu počnu ova dva naroda slije-
diti primjer Magjara — onda će to u Austriji lijepo
izgledati! Samo bi jedno poručili ,Nar. Listyma“: u
inonarkiji ima još jedan historijski narod, & to smo mi
Hrvati! I mi bi imali pravo i dužnost tražiti svoj jezik
u vojsci, ako bi to bilo dozvoljeno Magjarima. U tom
su smisla dapače bile i sastavljene rezolucije na skup-
štinama za financijalnu samostalnost i proti novim voj-
nim osnovama koje su se obdržavale, ili imale obdrža-
vati u Banovini!

Orna Gora. Francuska vlada podigla je uvoznu
taksu na stoku sa 15 fr. i 50 en. na 25 fr. za svako
100 kig. Kako su Crnogorci svoju stoku, radi carinar-
skih prilika na austrijskoj granici znatno izvažali u
Francusku, ovo će im donijeti štete u ovoj i tako jad-
noj godini.

»Magyar Orezag“ bio javio da je magjarski pri-
mas kardin0 Vaszary otišao u Rim, najviše s toga, da
zapriječi imenovanje Pape, koji će biti za glagoljicu, i
da će glasovati samo za takoga, koji obeća da će uki-
nuti u hrvatskom narodu pravo glagoljanja.

Na ovo je lijepo i duhovito bio primjetio , Jadran*
—: ,Ovim je, Vaszary, unaprije! isključio mogućnost,
da u njega sadje Duh Sveti. pa bi ga kardinali morali
izbaciti iz konklava, jer on nadahnuće Duha Svetoga
zamjenjuje magjarskim šovinizmom, mržnjom na Hrvate.

. , .. s
Domaće vijesti.

Anonimna politika. U predzadnjem broju , Jadrana“
objelodanjuje Dr. Tresić pismo, što je dobio od ano-
nimnoga pisca. U tom pismu se predbacuje Tresiću, da
radi za slogu sa Srbima i opominje ga se radi toga, Kad
smo u ,Jadranu“ to vidjeli — nismo se ni malo za-
čudili. Ovakova anonimna pisma su danas na dnevnom
redu. U našem gradu dobilo je više gospode ovakova
pisma proti slozi. Dobili su ih nekoji članovi odbora,
koji ima da vodi pregovore o slozi, dobile su ih neko-
je druge ličnosti, a dobili su ih i nekoji trgovci. Na-
dalje, kako nam javljaju iz Spljeta i tamo su dobili
nekoje ličnosti ovakova pisma. Vidi se u tome dakle
neki sistem. Mi smo nekoliko tih pisama pročitali i mo-
žemo ih podijeliti u tri kategorije: u prvu spadaju ona-
kova pisma, kako objelodanjuje :Dr. Tresić, te se iz
n ih vidi, da ih pišu zasukanci, fanatizovani mržnjom i
strančarstvom. U drugu kategoriju idu pisma, u kojima te
ustaje proti slozi s razloga, što da mi Hrvati kso
tolici ne možemo se složiti sa pravoslavnima, a u
ćeg napokon pisma, koja opominju naše ljude, da

tu ima svoje prste Rusija i Crnagora, pa da će nam
uskratiti i one blagodati, koje imamo. Ova radnja: o80-
bito miriše po — policiji. Vidi se, da tu imamo posla
sa intrigvom na široko insceniranom, ali velo prosir-
nom. Moramo još istaknnti, da su nekoja pisma posla-
ta nekojim ljudima uz naputak, da ih reprodućiraju i
rašire osobito megju mladež i radnike. [ ovo je zna-
čajno. Hoće se dakle, da odozdol nastane reakcija, jer se
boje, da pronicaviji ne bi otkrili spletku i'da neće na-
sjesti, Vidi se kako se netko već i sjene složnih Hrva-
ta i Srba boji i radi da tu slogu onemogući. I onda
nam još po koji srpski list kaše, da želimo slogu po
želji — Beča! >
Ovom zgodom ćemo spomenuti još i to, da
pr. prije nekoga vremena bio sa stanovite
ne raširen glas, da su sada i rodoljubi u
tu proti slozi. Megjutim ovi smo od dotičnih
doljuba izjaviti, da to ne Oni su
prvoga početka zastupali da ne valja nagliti,
vide neophodnu potrebu i ne misle biti ,

 

tij:
briši