ovakovi, a ,sada“ onakovi, te se ne ravnaju po vjetru i — anonimnim pismima. Još bi mogli reći i to, da su i za vrijeme kad su naši zastupnici bili u Beču, kolila tamo razna, pisaćim strojem pisana, anonimna pisma od kojih je jedno bilo vrlo — čudno, da ne kažemo drugačije. Kamarila je tu mabacila vrlo radikalni način riješenja prilika u Au- striji, način koji zvuči vrlo sredovječno. Više ne možemo. 7 Napokon priopćujemo što nam javlja prijatelj iz Beča: ,Kako sam mogao doznati — piše — u ovdje- šnjim staroaustrijskim, i to visokim, krugovima vrlo su zabrinuti i onim prvim pokušajima hrvatsko-srpske sloge. Dapače kušaju, da ju onemoguće, dakako taino, svim sredstvima. Doznao sam, da su i si ljudima | poslane kako da rade u toni smjeru. I namjesni- štvu je dana uputa, da od sada i ,za sada“ pogoduje Hrvatima i da se kuša što bolje moguće Hrvate spri- jateljiti sa oblastima i austrijanskom politikom. U to ime imalo bi se pokušati i sa nekom hrvatsko-austri- janskom strankom, te upotrijebiti u tu svrhu elemente koji su iz zornih razloga proti slozi.“ Mi na sve ovo nećemo nadodati ništa, nego ćemo samo reći, da se ovakova anonimna politika najbolje označenje sama time što je — anonimna i što se boji svijetla. Ovakovom mračnjačtvu pako nećemo nasjesti. Naše odnošaje riješavati ćemo sami, otvoreno i iskreno, & u naše raspre nećemo dati, da se treći miješa. Trgovište Krapina, 16 srpnja 1903. Dva slučaja ozdravljenja — postignuta u najkraće vrijeme u ovda- šnjem lječilištu — pobudiše ne samo kod kupališnih gostiju, već i u aamom trgovištu veliku senzaciju. Prije dvanaest dana prispio je ovamo na liječenje željeznički nadkondukter Gagić; kojemu su obje noge kljenute postale prigodom sbivše se željezničke nesreće prije osam godina. Svi mogući lijekovi ostađoše bez razloga i najma- njega uspjeha. Ovdje pako samo nakon pet dnevne uporabe lije- čenja vodom, na veliko čudo svih koji ga vidješe, bez ičije ljudske pomoći — jedino pomoću dviju štapova, prevalio je rečeni gospodin sam daljinu puta od 300 metara. Drugi slučaj: župnika Kovačića iz Koprivnice uda- rila je kap prije 7 tjedana, te je isti po savjetu svoga liječnika prije 10 dana ovamo prispio. On nemogaše lievom nogom ni maknuti, nu sada, jur od tri dana može bez štapa hodati. Navagjam izrično imena gornjih bolesnika, da se svatko o istinitosti gornjih činjenica osvjedočiti može. Mlini, u Župi Dubrovačkoj, 7 kolovoza. (Šumski požari — na znanje Općini ic. k. Poglavar- stvu). Ima koja godina da se na pobrgju, što je više Mlina dogagjaju pogibeljni požari, koji uništuju sveko- liko nisko grmlje i sve što je ljudska ruka višegodiš- njim nastojanjem mogla zasaditi u svrhu da se pošume ove naše kamenite golett. Opći je glas da ti požari bivaju proizvedeni od samih nekih seljana svrhom da pak na pogorjelom prostoru naprave tako zvane ,lazi- ne“,_te ondje nasade buhač. Mi nijesmo protivni goje- nju buhača, dapače sve protivno, ali kažemo da stvar za narod inače korisna, postaje sasvim štetna i pogub- na, kad se uništavanjem šuma to gojenje promiče. Op- stojanje i gojenje šuma narodu je od mnogo veće ko- risti nego što je gojenje buhača, pa cijenimo da bi šum- ska oblast imala strogo paziti, da se više ne ponovi slu- čaj požara kakav se je dne 4. i 5. ov. mj. dogodio kod sela Smokovijanca. i da krivci, ako se nagju, budu kaž- njeni. U rečene dane naime izgorjela je gotovo sva gora, što se nalazi poviše rečenog sela, a što je gore požar se je uslijed silnog puhanja bure bio rasplamtao takom silom, da je prijetio da će zahvatiti i sve ma- ' sline do mora pa i same ljudske stanove. Ljudi i žene, prestravljeni hvatali su se za kose, i samo teš- kom mukom i pogibelji života mogao se je požar: zau- staviti! Da se vjetar nije stišao požar bi bio zah- vatio cijelu maslinatu od Plata do Brašine, pri če- mu lasno da bi bile i mnoge kuće izgorjele. A ipak će šumska oblast dopustiti i ove godine, kO što je dopustila lanjske, da se na pogorjelom prostoru osje- nač sadi! Je li moguće! Ako to dopusti, onda će se požari ponavljati i unaprijed, pa će cijelo teli razvika- no pošumljivanje ostati na vrbi svirala. Zlo se može zapriječiti jedino ako sena pogorjelim mjestima strogo zabrani sagjenje buhača. Što vrijedi za okoliš dubro- vački, mora jednako vrijediti i za okoliše Stonjski i Konavoski, pokle se i onamo slični neredi još i u većoj mjeri dogagjaju. Molimo starije vlasti, da strogo paze i provide. Rvala im! Na hrvatskom sveučilištu u Zagrebu položilo je ovih dana državni ispit nakoliko naših mla- dih sokolova iz Dalmacije, na ime: Cebalo Ante, Duj- mović Makso, Jasprica Ivo, Kopsić Marko, Luger Nor- bert, Matković Josip, Milatić Vinko, Obrster Dioniz, Palunko Marko, Perić Petar, Roje Ante i Vodopić Miše, Ugledali se i drugi sveučilištarci iz Dalmacije te hrlili u našu prijestolnicu na hrvatsko sveučilište, & ne na tugjinska. Evala mladim kandidatima; živjeli svijesni sokolovi! Evala! Tako valja! Promjena u nazivu ,Hrv., Prava“, ,Hrv. Pravo“ od prošle subote donosi mjesto dosadenjega napisa , no- vine čiste stranke prava“ napis ,novine hrvatske stan- ke prava“, te o toj promjeni progovara na uvodnom mjestu. Ono je učinilo taj korak za jediustvo hrv. opo sicije u dogovoru sa pouzdanicima stranke, te kaže čuvajmo do sada postignutu slogu“, ,Obzor“ s pra- vom primjećuje, da u taj naziv nije spomenuto, je li čista stranka prava prihvaća i rezolucije na temelju kojih se organizovala ,hrv. str. prava“. U tim rezolu- cijama se naglasuje uz načelnu vjernost državopravnom programu od g. 1894. i aktuelni program, a u 4 tački se kože: ,Hrv. str. prava nova je stranka, koja se ni malo ne veže na stranačke RIDA i antipatije t. j. stranačke tradicije.. Demonstracije proti Khuenu u Budimpešti. U ne- djelju su magjarski radnici (oko 20.000 njih) priredili ie demonstracije proti Khuenu. Obdržavana je i velika skupština na kojoj se napadalo ministra radi njegovoga banovanja u Hrvatskoj i klicalo se ,dolje s krvnikom Hrvatske“. Napokon se je dijelila brošura : »Kako se drži prosti lopov na banskoj stolici“. Sloga. ,Hrvatska Kruna“ prima dopis iz Kninskog kotara, u tome stoji ovo: ,Pitanje sloge izmegju Srba i Hrvata došlo je još jedan put na dnevni red. O po- trebi te sloge viko ne dvoji, dok su i djeca u- vjerena da trvenje izmegju Srba i Hrvata upotrebljava treći na svoju korist. Nego budu li u ovom pitanju prevladali šovinisti okolo ,Srpskoga Glasa“ . . opijeni labavim teorijama Miklošića i Bindenmanna, te omatraci hrvatski narod kao pleme, kao ogranak srpskoga na- roda, dotle ne može biti ni govora o slozi , . Neka Srbi usvajaju trijezno mišljenje D.ra Polita Desančića, Jovana Sundečića, Gjura Daničića i sličnih njihovih perjanica, pa će se tada možda do bratske i trajne sloge“, — Nama je bilo ugodno čitati ove trijezne ri- ječi u listu koji regli, da je načelno proti slozi time što ne priznava Srbe, pišući na drugom mjestu da ,šte- tuje hrvatstvu sloga s onim, čega u Hrvatskoj nema“. U Zlatarskom kotaru uza sve to, što je Kumičić kandidiran po Brešćenskom — prima kandidaturu i barun Rukavina. I tako eto razdora u ime — sloge! Mladi kipar. Mnogi strani listovi vrlo laskavo pi- šu o našem mladom kiparu Ivanu Meštroviću-Gabrilo- viću iz Omiša. t Don Ante Milićović umro je na Braču u naj- boljoj snazi. Bio je uman, radin, patriot zaista iskreni. Laka mu zemlja! Odbijena molba. Austrijska vlada po drugi put je odbila molbu gg. dr. L. Vojnovića i dr. Kneževića da mogu služiti u Crnoj Gori. Otstup Tomašića. Khuenova se vlada ruši. Uz o- stale senzacije nadošao je i otstup hrv. ministra To- mašića. Bela Kubik je u saboru prigovorio, da je To- mašić morao položiti svoj mandat kao zastupnik čim je imenovan ministrom, te se podvrći ponovnom izboru. Taj prigovor se osniva na zakonu o inkompabilitetu. Stvar je došla Pred odbor, a ovaj je prigovor Kalik sa 5 glasova proti 3 prihvatio. Time je i većina Toma- šiću izrazila nepovjerenje. On je na to otstupio I tako je miništarstvo toga čovjeka, koji je prije u peštan- skom saboru rekao, da Magjari daju novce za nemire, a nedavno opet, da Khuen čini nasilja u interesu Ma- gjara — trajalo nešto preko mjesec dana. Ali zaključak odbora protuzakonit je, jer $. 27. istoga zakona izuzima ponovnoga izbora hrvatske za- stupnike. ,Narodna Obrana“ piše o tome ovako: »Nu za nas ima taj zaključak veliku, dalekosežnu važnost. Ako Magjari mogu na takav način otstra- njivati hrvatskoga ministra, koji im se čini nepoćudnim, gdje imamo garancije, da taj ministar može vršiti svoju zadaću ? Hrvatski se ministar imenuje , obzirom na za- stupanje interesa kraljevina Dalmacije, Hrvatske i Slavonije“. Dakako, već time, što je hrvatski mini- star po nagodbi odgovoran samo zajedničkom saboru, on ne može zastupati. naše interese onako, kako bi to nuždno bilo. Nu moramo priznati, da je taj najnoviji način otstranjivanja hrvatskog ministra mnogo pogibelj- niji. Jer dok sabor mora svoje nepovjerenje prema na- šemu ministru obrazložiti i javno izreći razloge nepo- vjerenja, može se na taj način maknuti svaki hrvatski ministar, a da za stvarne razloge u opće ne možemo doznati. Ta forma pokriva važnu stvar. ,Očekujuci, da će naši nadležni faktori o tom po- vesti riječ, ostavljamo njima tu stranu toga zanimivo- ga slučaja“. Rogatačko .,Vrelo Styria“ Želudčanim eteklinama i grčevima Briehtrovim bubrežnim upalama, o ora Katarima grkljana i jabučica, ljekovita voda proti SNL SiC 1 a ono: oz: osi u lijočenj Zat ti la, u u. vovu tije m Bolestima jetara. najbolje stolno i me piće prokušano proti ka- šlju, bolostima grla i katarima u trbuhu i mjehu. 38 f. Gradska kronika. Sjednica Općinskog Vijeća bila je jučer u 6 sati po podne. U dojdućem broju izvjestit ćemo potanje o tome. Vjenčanje. U četvrtak dne 6. tek. g. Božo Frank, kane, pomoćnik kod mjesnog suda, vjenčao se je sa gos- pogjicom Luckom Grilić, Čestitamo ! Izlot u Korčulu. U nedjelju u jutro, oko osam sati prošla je gredom hrvatska općinska glazba, gra jući. Oko deset sati već se bilo okupilo mnogo izletni- ka na domaćem parobrodu ,Dubrovniku“, a na obali mnogo svijeta. Poslije 10 došla su korporativno društva nHrv. radnička zadruga“, ,Gundalić“, tamburaški zbor, "Češka Beseda“, t« glazba. Poslije 10; krenuo je pa» robrod iz luke, praćen pozdravima i domahivanjem sil- noga svijeta, što je ostao u luci i skupio se po obala ma. Vožnja je bila ugadua i zabavna. Glazba je igrala, pjevači pjevali, a izletnici, kojih je bilo oko 400, prošli vrijeme vožnje ugodno, Oko 4 sata po podne došli smo do Orebića, gdje nas narod pozdravljao zastavama i domahivanjem. Oko 44 napokon smo prispjeli u Korčulu. Na opali je bilo skupljeno upravo ogromno mnoštvo naroda iz mjesta i a okolice pozdravljajući nas burnim klicanjem. su na obalu prvi izašli barjaci druš- tava, & e nas je dični načelnik Korčule, dr Arneri. U svom pozdravu naglasio je radost Korčulana na posjetu Dubrovčana. Na pozdrav se zahvalio u ime radničke zadruge g 7? Na to su počeli izletnici izlaziti iz parobroda prolazeći izmegju reda mladih i milih gospogjica, odjevenih u bijelim i naki- ćenih hrvatskom trobojnicom, što se tako ponosno isti- caše na prsima. Gospogjice su kitile cvijećem izletnike a narod nas pozdravljao oduševljenjem. Bio je kr san i impozantan prizor vidjeti toliko naroda, toliko gospo- de i puka kako složno kliče domovini. hrvatstvu i izlet nicima. Korčulanska hrvatska glazba takog er je doče- kala igranjem Dubrovčane i predvodila zajedno sa na- šom glazbom povorku, kad je krenula u grad. Povorka je krenula put Općine i tamo se na trgu opet klicalo Hrvatstvu, hrvatskoj Općini = načelniku. Na to smo razgledali grad. uživali u lijepom pogledu sa gradskih šetališta i u lijepoj okolici korčulanskoj. Iza pet sati otišla je većina izletuika u gradsku bašću, krasno ure- gjenu i divnu po položaju i nasadima. Korčulanska glaz- ba igrala je lijepo i skladno nekoliko komada, a mi smo uživali u čistom zraku, u lijepim vidicima, u ugod- noj zabavi i razgovoru sa korčulanskim Hrvatima. te u šetnji i lijepim korčulankama. Bilo je u parku i pi- ća za osvježenje. Nauživ se zraka i zabave pošli smo oko sedam sati natrag u grad na večeru. Na trgu pod gradom bila je pripravljena večera na improviziranim stolovima za preko 400 osoba. Bio je krasan pogled na toliki narod koji je zasjeo stolove, poredao se po šetalištu, što vodi u gornji dio grada, posjedao po okolnim zidovima i tiskao se po trgu i okolnim ulicama. Svi prozori okol- njih kuća bili su takogjer zapremljeni, a ogroman dio kuća po cijelome gradu, te obale, bile su okićene hr- vatskim trobojnicama, barjacima i zelenilom. Za vrijeme skupne večere koncertirala je na tri- bini, priregjenoj odmah uz stolove za ,Morešku“ — naša dubrovačka glazba, tamburaši, te pjevači. I na tom prostoru skupila se je sva sila naroda gledajući da za vremena zapremi mjesto za predstavu , Moreške“. Dotle je kod stolova izrečeno nekoliko govora. Najprije je u ime dubrovačkih izletnika pozdravio Kor- čulane, te njihovog vrijednog načelnika preč. Liepopili. Na to se je d.r Arneri krasnim riječima zahvalio, te istaknuo da zadnji dogogjaji u Hrvatskoj, koji su nas sve uzburkali i ako su bili krvavi, ipak će donijeti plo- da. Burnim pljeskom primljene su bile njegove riječi. Na to je u ime ,Hrv. rad. zadruge“ pozdravio radništvo korčulansko g. Pijevac lijepom besjedom. Pravnik g. Oniszkiewicz je pako spomenuo kako su se i stari pisci naši iz oba grada bratimili u hrvatstvu i nazdravio za stupniku d.ru Zafronu. Zastupnik Zafron na to se je zahvalio, te istaknuo kako je uvjek bio lijepo dočekan od Dubrovčana, te nazdravio Česima. Česima je na to ponovno nazdravio i g. Oniszkiewicz, a nakon njihove zahvale digao se je vrli g. Lupis, jedan od naših ,ame- rikanaca“, koji je u poduljoj besjedi istaknuo potrebu rada, te se oborio na nebrigu sa strane vlade. Njegov govor bio je popraćen živahnim odobravanjem. Nakon toga je ustao g. profesor Fr. Radić i predočio odnošaje izmegju Dubrovnika i Korčule u prošlosti, te osvrnuv se na sadanji sklad, napio slozi u hrvatstvu. Nakon govora počeli smo se namjestati na tribi- ni, na kojoj se je imala igrati ,Moreška“. Korčulani su lijepo priredili sjedala i iskitili trg, a sa obližnje kuće osvjetljivali još cio prostor bengaličkim svijetlom. Oče- kivali smo tu junačku starodrevnu igru, o kojoj smo čuli toliko govoriti sa velikom napetošću. Napokon po- slije 9 sati na večer dogju moreškaši, bijeli i crni, sa svojim barjacima. Naprijed stupi crni kralj i vuče bulu te hoće da robinjicu predobije, ali ona se otima i hoće da ostane vjerna svome otmanu. U to dogju uz bubnja- nje ,bijeli“ sa otmanom. Glazba zaigra i zameće se boj. Sedam naskoka reda se jedan za drugim, a jedan od drugoga ritmičniji, slikovitiji. te bolje izveden. Bilo je divota gledati izvježbanost, veliku spretnost i upra- vo eleganciju, kojom su po taktu i uz neprestani ples izvagjani svi ti naskoci. Svaki daljnji je zapleteniji i teži, dok ne dogje zadnji, koji u brzini udaraca nadma- šuje sve i u kojem podlegnu ,crni“, te Otman može da svoju ljubu vodi k sebi. Burnim povlagjivanjem po- praćena je svaka slika ,Moreške“ i tako izraženo is- kreno udivljenje, priznanje i zahvalnost ,moreškašima“, koji su nam se upravo odužili i iznenadili nas. Evala im! Na to smo se još razišli po gradu kojekuda i po- lagano se kupili na obali, Ugodna i zabavna šetnja tra- jala je sve, dok nije parobrod bio na polasku, nešto prije 12 sati u noći, obala je bila lijepo rasvjetljena. a sa obale i sa parobroda letile su rakete i ostali vatro- meti, te se palila bengalička vatra tako, da je staro- drevni grad sa njegovim kulama i kućama izgledao kao začaran, kao grad priče i bajke. Napokon je došao čas rastanka. Oprostismo se sa srdačnim gostoprimcima, koji su nas dočekali upra- |i vo divno. Uz burne poklike, uz udaranje obiju glazba; uz pjesmu i vatromete polagano se otiskivao ,Dubro vnik“ od obale i zaplovio put Orebića. Orebićani nas i opet pozdraviše i mi krenusmo put Dubrovnika kamo smo došli nešto prije 5 sati u jutro. Glazba je i opet krenula gradom, a na to se izletnici razigjoše kućama svojim na počinak, da sanjaju o izletu, o zabavama o Korčuli, Korčulanima i Korčulankama. Ovaj izlet na Korčulu može se nazvati punim pra- vom uspjelim u svakom pogledu. Naša su društva za- služila svaku hvalu što su ga priredila. ,Hrv, Rad. Za- druga“ što ga je potakla i vodila, pjevačko društvo , Gun- dulić“ što nas je zabavilo i zanijelo pjesmama, tambu- raši tamburanjem, a braća Česi svojim pridruženjem. Ali napose moramo se zahvaliti Korčulani..& na pre- krasnom dočeku i njihovoj ,Moreški“. Ovakovi izleti imadu osim svoje zabavne strane i lijepu narodnu stra- nu, jer zbližuju pojedine krajeve, bodre narod uzajamno u borbi i jačaju svijest hrvatsku i zadružnu, te se na- damo, da će biti još i više ovakovih izleta! Habomus Pontificem. Due 4. 0. mj. slavljenjem zvoni svih mjesnih crkavA, bi navješteno, da je Ugoriti Dalmacije, Dne 6. 0. mj. u Stonoj Crkvi bi održana svečana pontifikalna Sv, Misa, uz zahvalu, Te Deum, te prisu- stvovanje mjesnih vojničkih i civilnih vlasti i prestavni- ka društava, a uz Zbora Hrvatskoga Pje- o 4. state» (oeiiniki vačkog Društva ,Gundulić“, Frana Lederera. Kod proslave obljetnice smrti Branka Radičevića, što ju upriličila u nedjelju srpska dubrovačka omladi- na, došlo je do iskaza sloge izmegju Srba i Hrvata. Dok su Hrvati bili na izletu u Korčuli, na večer kad je du- brovačka glazba išla gradom pridružilo se povorci i ne- koliko hrvatske omladine. Povorka u kojoj je bilo mao+ go naroda počela je tada klicati Hrvatima i slozi, & 0- vi su opet uzvraćali Ti iskazi sloge trajali su gotovo cijelu večer. Postalia. Pisu nam iz Župe: Od kad je u Mline stignuo novi poštarski majstor, stignuše nam i nekakvi novi poštarski zakoni, kojih mislim nigdje nema. Izmegju nekoliko paragrafa toga njegovog poštarskog zakona za danas mi budi dozvoljeno spomenuti samo dva; u buduće, dogje li do potrebe, nastavit ću naprijed. Za svaku otvorenu ,dopisnicu* bez biljega posla- tu iz Dubrovnika u Župu, primalac mora platiti pri primanju rečene dopisnice 20 helera. (?) — Svaku ne- djelju i svetačni dan da može biti u uredu u one sa- tove, koje je gosp. Ugu drago. Oba ova paragrafa nijesu nigda bila u kreposti na c. k. poštarskom brzojavnom uredu u Mlinima (a niti su igdje). Na ,dopisnice“ bez biljega uvjek smo plaćali pri primanju 10 hel. Nedjelno-svetačna ura bila je od 3-5 po podne. Preporučamo starijoj vlasti da providi. Tuže nam še da je na mjesnoj zalagaonici (, Mon te di pieta) uredovni jezik jedino talijanski. To donosi štete, dangube i omete, osobito za to što većina pučan- stva malo ili nimalo ne razumije taj jezik. Željeli bi smo, da taj slavni ured se vlastitom interesu izdaje oglase i druge uredovne spise i u hrvatskom jeziku. Porotno zasjedanje kod mjesnog c. k. okružnog Sudišta otvorit će se ma 21. dojdućeg mjeseca. Odlazak vojnika. Vojnici reg. g. Lacy br. 23. ot- putovat će dne 10. tek. pješice put Cavtata, gdje će se zadržati do 30. tek. Zatim će otići put Boke Kotorske, gdje će ostati do 5/9. Dne 10/9. dolazi natrag iz Sinja Li 2i i 4.ti bataljun. Hrv. Glazba svirat će danas pred ,Op- ćinskom Kavanom“ u 7%, u večer pod upravom kapel- nika R. Krestina. 1. Fučik ,Ulaz Gladiatora“ koračni- ca. 2. Auber ,Niema iz Portici“ Ouvertura. 3. Suppč »Coletta“ Valčik 4. Šebek ,Karišik Hrvatskih pjesama Potpourri. 5 Krestin ,Neretvanske Melodije“ koračnica. Glazba. Sutra prigodom svečanosti ,Gospe od Sni- jega“ Hrvatska Općinska Glazba odlazi u Cavtat. Dubrovački parobrodi. ,Balkan* na putu iz Trsta za Limionu. ,Gundulić“ na putu iz Trsta za Mariana- roli krcat magnerite. ,Beatrice“ na putu iz Carigrada za Nikolajev. ,Becher“ na putu iz Methile za Trst kr- cat ugljevlja. ,Dubac“ krcat u Nikolajev za Marsilju. »Naprijed“ na putu iz Gruža za Alesandriju krcat drv- pod upravom učitelja g. lja. ,Epidauro“ na 1/8. krenuo iz Zangunidak za Trst. nIstok“ na 31/7. prispio u London. ,Leopoldina“ na 6/8. otputovao iz Kardifa za Marsilju. ,Orjen“ na 1/8. pri- spio u Ranen. ,Zora“ u Barry krca za Trst. Kod umjetničke naklade Rich. Bonga u Berlinu, koja uživa svijetski glas, izaći će umjetnički izragjena slika novoga Sv. Oca Pape Pia X. u 2 formata: veli- čina same slike prvog formata je 31 sa 48 cm., a či- tavog okvira 48 sa 66cm. a stoji K 4. — veličina sa- me slike drugog formata je 20 sa 30 cm. a čitavog okvira 32 sa 48 cm. a stoji kr. 2.60. Ko želi dobiti jednu ili drugu vrst slike, nek se obrati na ,Dubrovačku Hrvatsku Tiskaru“, koja će do- bavljuti slike bez ikakvih drugih troškova. Prosvjeta. .Uzničke e“, Prije nekoliko mjeseci je izašao prvi svezak ,Uzničkih uspomena“ od Stjepana Radića i već je gotovo posvema raspačana naklada od 2000 primjeraka. Taj prvi dio u Banovini je zapli- jenjen, ali istom dva mjeseca i po nakon toga, što je izašao. Ovo dvoje već je najbolja preporuka za tu kaji- gu, kad ne bi sam pisac svojim dosadanjim životom i radom, koji su u takovom megjusobnom suglasju kao kod nikoga od naših javnih ljudi, bio i re: poruka. ,Uzničke uspomene“ su crtice, pisane u lije- poj i vanredno lakoj, te književno dobro dotjeranoj formi. Naravno pripovjedanje, dobro bnosti. Za danas ćemo se ograničiti samo na to, da to- plo preporučimo ovaj drugi svezak ,Uspomena“, stoji 2 K. (ima 200 stranica), naručuje se kod g.je Ma- rije Radić u Zagrebu, Lašćina, Megjašna ulica, a ima ovaj sadržaj : Megju pisarima (1. Stare pisarske pre- vice, 2. Samo kad je on pod ključem. 3. Velika misao u maloj glavi.) Turčin kriomčar i Srbin ženkar, ili rodno jedinstvo u — zatvoru. Dusi u hrvatskog zarobljenika g. 1848. da i praške policije, Prvi božić u zatvoru, ili ,zašto sam ja šipak, koji svakoga bode?“ Još pripom svezak stoji za seljake, radnike i djake 1 k. Knjiga je tiskana u Novome Sadu — zbog kao što je pisac dao tiskati sada i (pod naslovom ,Hrvatski pokret Auerici. Knjiševna molba. Tkogod je primio više dnoga primjerka ,Uzničkih Uspomena“, ća, može ih i «am prodavati po 1 k. cima i djacima, je rodoljube, kojima je knjige uvaženu preporuku, zna. To osobno ne koji rodoljubi ,ne znaju, što bi Neka ih dakle i u interesu ko razpačaju, a novač mm m ura PAM dić Šo.